Zašto je argument ʼ97 posto znanstvenika se slaže...ʼ 100% pogrešan

29.9.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Argument o znanstvenom konsenzusu najčešće se koristi kad se brane stavovi koji nemaju veze s tim konsenzusom.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
Ova klasična liberalka pokrenula je intelektualnu borbu za prava žena
Priča o sudskoj pobjedi Zagrepčanke protiv Microsofta zapravo je tužna priča o hrvatskom ZOR-u
Hillary Clinton ili Donald Trump - tko je veće, a tko manje zlo?
Prije 70 godina objavljena je Misesova ʼLjudska akcijaʼ: ʼSamo pojedinac misli. Samo pojedinac razumije...ʼ
Hrvatska ušla među prvih 100, odmah iza Kambodže i Burkine Faso!
Načelniku Murtera se ne sviđa zakon ponude i potražnje, poziva državu da uradi nešto
Njemački ustavni sud: Binarna rodna kategorija u dokumentima krši pravo na privatnost
Jesu li djeca dužna brinuti za svoje roditelje kad uđu u starost?
Ovaj lik je car: Bio je potpredsjednik antireformske vlade, a sada se sjetio da Hrvatska treba reforme
Državni udar na studente ima i dobru stranu: Vrijeme je za prosvjede?
Kršćanstvo nema ekskluzivu na liberalnu demokraciju
Kad Facebook obriše nešto što ste objavili, to nije kršenje slobode govora
Slučaj 'Pernar': Sve što mu zabrane učinit će ga još popularnijim
Aktivizam ili idiotizam?
Borba protiv sive ekonomije: Silom očito ne ide, a da probamo srezati poreze?
Dobra vijest: Od 2019. tvrtke će se osnivati online, bit će registrirane za 3 dana!
Najbolji slogan na ovim izborima ima Pupovčev SDSS: Isprovocirao desnicu, podigao prašinu i potvrdio svrhu
Razbijanje zablude: Tko u konačnici plaća skupe tarife na uvoz?
Hrebak kod Stankovića - plusevi i minusi
Tri ključne stvari iz Stierova govora (i zašto su bitne)

Zašto je argument ʼ97 posto znanstvenika se slaže...ʼ 100% pogrešan

Argument o znanstvenom konsenzusu najčešće se koristi kad se brane stavovi koji nemaju veze s tim konsenzusom.
PIŠE Mario Nakić

Sigurno ste i vi čuli ili koristili u brojnim debatama o Greti Thunberg i klimatskim promjenama onaj argument o znanstvenom konsenzusu. Ako netko postavi bilo kakvo kritično pitanje vezano za klimatske promjene, vrlo je velika vjerojatnost da će mu netko odgovoriti: "97% znanstvenika se slaže, zar ti njima ne vjeruješ? Ti si protiv znanosti?".

Nekakav logični odgovor bi bio: "Ne, ja sam slobodnomisleća osoba. Bez obzira na to što kaže bilo kakav autoritet, koji ne treba osporavati i koji poštujem, svejedno se želim sam uvjeriti u činjenice."

Problem nastaje kad se taj argument o znanstvenom konsenzusu koristi i za argumentaciju svake katastrofične predikcije, npr. one da će se podići razina mora za 1, 2 metra ili više do...(izaberite godinu po želji). Ili da moramo nametnuti poreze, regulacije, zabrane kako bismo smanjili udio CO2 u atmosferi jer..."znanstveni konsenzus postoji da se to mora napraviti".

U tom slučaju, ako vidite da netko iskoristi taj argument za opravdavanje bilo kakvih politika ili katastrofičnih predikcija za budućnost, pitajte ga da vam pokaže gdje je taj "znanstveni konsenzus". Jer takav znanstveni konsenzus - ne postoji!

Na stranicama NASA-e objavljeno je da su, istraživanjem znanstvenih radova na temu klimatskih promjena, došli do zaključka da postoji znanstveni konsenzus o sljedećem:

"97 posto znanstvenika se slaže s izjavom da se klima zadnjih 100 godina zagrijava i da iznimno vjerojatno čovjek tome doprinosi."

To je sve! Vidite li u tom konsenzusu išta vezano za politike kakve se trebaju implementirati? Vidite li bilo kakvu katastrofičnu najavu? Vidite li razlog za histeriziranje, paniku, predviđanje smaka svijeta? Vidite li zahtjev za zabranama, regulacijama, oporezivanjem?

Ne. Ništa od toga nije dio nikakvog znanstvenog konsenzusa. Na temu klimatskih promjena posljednjih 10 godina objavljena je masa različitih znanstvenih radova. U nekima od njih postoje predikcije s manjom ili većom vjerojatnošću o tome što bi se moglo dogoditi ukoliko ljudi ne učine ništa ili ukoliko implementiraju određene politike. Predviđanja znanstvenika se uvelike razlikuju, ovisno o tome koji su model primijenili i na što su se najviše fokusirali, ali teško je reći da bilo koje predviđanje koje ide toliko daleko da nam želi reći kolika će temperatura biti na Zemlji za 80 godina, uopće može biti i približno točno. Ne samo da za to ne postoji gotovo nikakva teoretska vjerojatnost, već je riječ i o krajnje licemjernom pljuvanju po samom znanstvenom konsenzusu.

Naime, čovjek je nepredvidljivo biće, pogotovo ako pričamo o cijelom čovječanstvu. Nitko ne može predvidjeti izume iz budućnosti. Nitko ne može znati kakve ćemo tehnologije koristiti za 5, a kamoli za 50 godina. Jedino što znamo prilično sigurno, to je da nećemo koristiti iste kao i danas.

Ako ne znamo na koji način ćemo se za 5 ili 10 godina grijati, prevoziti, komunicirati, proizvoditi... Kako onda možemo izračunati daljnji nastavak kretanja klimatskih promjena? Jer samo jedan revolucionarni izum može potpuno preokrenuti cijeli dosadašnji tijek, ako vjerujemo da je čovjek ključni faktor u klimatskim promjenama (što čak nije zaključak znanstvenog konsenzusa koji se samo slaže da čovjek "vrlo vjerojatno na njih utječe", ali uzmimo da je točno ono što mnogi tvrde, da je čovjek ključni faktor). U tom slučaju ne možete predvidjeti visinu temperature ni za 10 godina, a kamoli više.

Ako, pak, netko inzistira da se i dalje može predvidjeti klima na Zemlji za 80 godina, onda potpuno negira čovjekov utjecaj i postaje "denier" (omiljena etiketa koju katastrofičari vole lijepiti svakome tko se ne slaže s njihovim doomsday proročanstvima).

Zato, budimo realni. Znanost je složna da se Zemlja zadnjih 100 godina zagrijava, što je naprosto činjenica jer sva relevantna mjerenja ukazuju da se u tom periodu prosječna temperatura na Zemlji povisila za oko 1 stupanj Celzijev. To je činjenica koju moramo prihvatiti ako ne želimo vjerovati u najluđe teorije zavjere koje kažu da nas i NASA i sve ostale svjetske organizacije iz nekog ludog razvoja stalno lažu, ali to je već ravnozemljaška razina. Naravno da vjerujemo znanstvenom konsenzusu, nemamo razloga ne vjerovati. Ali taj konsenzus nije sam po sebi nikakav argument za bilo kakvu nepromišljenu akciju koja bi smanjila naše slobode ili proizvela veće siromaštvo, glad i ekonomsku nejednakost.


Vezano
Među onih 11.000 Indexovih ʼznanstvenikaʼ našao se i Miki Maus
Tko širi lažne vijesti - Liberal ili Faktograf?
5 najčešćih zabluda hrvatskih novinara o liberalizmu
Znanstvenica koja je raskrinkala mit o izumiranju polarnih medvjeda ostala bez posla
Kako se države suočavaju s klimatskim izazovima: Oporezuju građane pa subvencioniraju zagađivače
Kako je AOC pala na podvalu pro-trumpovog kulta: Trebamo li početi jesti bebe?
Pitanje na koje Pavel Gregorić izbjegava odgovoriti
Hoće li svijet ostati bez hrane?
ʼZašto ismijavate djevojčicu s autizmom?ʼ [ODGOVOR]
Klimatske promjene su naša stvarnost, ali nema razloga za histeriju niti povratak u srednji vijek
Dijete zove upomoć, a odrasli plješću
Francuzi uče o obnovljivim izvorima na teži način: Solarni asfalt se pokazao kao kolosalna pogreška
Hvala Bogu za desničare. Da oni nisu došli na vlast, skoro nitko u svijetu ne bi pitao za okoliš
Smrtnost od ekstremnih klimatskih uvjeta na povijesno najnižoj razini
Rudan nas je naučio da ljevičari nemaju rješenja za 21. stoljeće
Najave izumiranja života na planetu nisu ništa novo i dosad su se uvijek pokazale netočnima
Pozitivne posljedice klimatskih promjena: Veća onečišćenost zraka smanjuje učestalost suša
Ako je klima stvarno toliki problem, zašto nitko ne spominje nuklearnu energiju?
Kako su katastrofičari od klimatskih promjena napravili potpunu lakrdiju
NASA: Led na Grenlandu ponovno se širi - jednakim intenzitetom kojim se prije smanjivao
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

Ljudska prava

PIŠE: MILTON FRIEDMAN

Milton Friedman 1972.: Zašto rat protiv droge ne može uspjeti

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: