"Čovječanstvo je ostvarilo nevjerojatan uspjeh za koji neki ne žele da saznate", piše Roger Pielke Jr., profesor politologije i znanstvenik koji je poznat po istraživanju političkog utjecaja na znanost. U svome članku, objavljenom prošlog tjedna na Substracku, Pielke je otkrio jednu zanimljivost koju mediji skrivaju od javnosti: u prvoj polovini 2025. zabilježeno je najmanje smrti uzrokovanih ekstremnim vremenom u ovom stoljeću, a vjerojatno i u modernoj svjetskoj povijesti.

"Tijekom vikenda čitao sam Aonovo globalno izvješće o katastrofama za prvu polovinu 2025. godine. Što se tiče ekonomskih gubitaka, prvu polovicu godine uvelike su obilježili gubici u Sjedinjenim Američkim Državama (posebno požari u Kaliforniji) koji su činili više od 90% ukupnih gubitaka osiguranja (oko 100 milijardi dolara)", piše Pielke.

U oči mu je najviše upao zaključak:

"Najmanje 7700 ljudi poginulo je zbog prirodnih katastrofa tijekom prve polovice 2025., što je znatno ispod prosjeka 21. stoljeća od 37.250. Većina smrtnih slučajeva (5.456) dogodila se kao posljedica potresa u Mjanmaru."

To znači da je oko 2.200 ljudi diljem svijeta stradalo u katastrofama povezanim s ekstremnim vremenskim događajima tijekom prvih šest mjeseci godine.

S jedne strane, oko 2.200 smrtnih slučajeva je puno i svaki gubitak života je tragičan. S druge strane, u kontekstu povijesnih gubitaka povezanih s ekstremnim vremenskim uvjetima, na planetu od 8,2 milijarde ljudi, 2.200 smrtnih slučajeva je nevjerojatno malo. Zapravo, povijesno malo!

Kako bih ovaj broj stavio u kontekst, odmah sam provjerio EM-DAT bazu podataka o gubicima od katastrofa, koju nadgleda Centar za istraživanje epidemiologije katastrofa (CRED) u Belgiji. CRED također pokazuje vrlo nizak broj smrtnih slučajeva od katastrofa za prvu polovicu 2025. Ukupan broj EM-DAT-a manji je od Aonovog broja pa ću u donjim slikama za prvu polovinu 2025. koristiti veće brojke, one Aonove.

Smrti od katastrofe uzrokovane ekstremnim vremenskim uvjetima u prvoj polovini godine (siječanj-lipanj).

Možete vidjeti da među smrtnim slučajevima dominiraju godine s velikim događajima - 2008. ciklon Nargis (oko 138.000 smrtnih slučajeva, Indijski ocean); 2010., toplinski val (oko 56.000 smrtnih slučajeva, Rusija); 2022., toplinski val (oko 50.000 smrtnih slučajeva, Europa). Mala crvena traka na krajnjoj desnoj strani stupčastog grafikona predstavlja 2025. godinu.

Kako biste jasnije vidjeli 2025. godinu, zumirao sam grafikon prikazan u nastavku.

Jasno je da je 2025. godina znatno niža od bilo koje godine u proteklih 25 godina. Stoga s određenom sigurnošću možemo zaključiti da je u prvoj polovici 2025. zabilježen najmanji broj smrtnih slučajeva povezanih s ekstremnim vremenskim uvjetima u odnosu na bilo koji period od siječnja do lipnja ovog stoljeća.

Išao bih toliko daleko pa bih sugerirao da je vjerojatno da je u prvoj polovici 2025. zabilježen najmanji broj smrtnih slučajeva povezanih s ekstremnim vremenskim uvjetima u odnosu na bilo koju drugu polovicu godine u zabilježenoj ljudskoj povijesti, s obzirom na to koliko su veliki bili gubici u prošlim desetljećima i stoljećima, kao što možete vidjeti u nastavku.

Naravno, veliki gubici života povezani s ekstremnim vremenskim uvjetima još su uvijek mogući - a možda čak i vjerojatni ako ne nastavimo raditi na smanjenju rizika od katastrofa. Međutim, nemojte se zavaravati - nevjerojatan napredak u smanjenju ukupnog broja smrtnih slučajeva od katastrofa i još dramatičnije smanjenje stope smrtnosti jedno je od najnevjerojatnijih postignuća čovječanstva na ovom nestabilnom planetu, koji doživljava promjene i varijabilnost u ekstremnim vremenskim uvjetima.

U medijima vjerojatno niste puno čuli, ako išta, o ovim odličnim vijestima. Jedan od razloga za to je industrija zagovaranja klimatskih promjena koja svoju misiju vidi kao plašenje vremenom kako bi potaknula političke promjene.

Na primjer, prošli tjedan, Harry Enten na CNN-u jadikuje:

‌​‍‌‌​‍‌"Klimatski aktivisti nisu uspjeli dobro argumentirati alarmizam klimatskih promjena. Unatoč lošem vremenu, samo 40% Amerikanaca je jako zabrinuto zbog klimatskih promjena. Isto kao i 2000. godine. Postotak onih koji se brinu da će postati žrtve prirodne katastrofe pao je s 38% u 2006. na 32% sada."

Enten očito smatra da je posao klimatskih aktivista učiniti ljude "jako zabrinutima" zbog klimatskih promjena. Enten nije ni blizu jedini u ovom stavu.

Medijska udruga pod nazivom Covering Climate Now slično je jadikovala:

"Stalno ističemo da je samo 29 posto vrlo zabrinuto, a trebalo bi biti 100 posto. To odražava nedostatak važnosti [klimatskih promjena] za većinu Amerikanaca. Mnogi ne poriču, ali ne razumiju adekvatno rizike, da su utjecaji ovdje i sada te hitnost djelovanja."

Evo teorije promjene koja ovdje djeluje: ekstremni vremenski uvjeti smatraju se resursom za stvaranje atmosfere straha među općom populacijom. Strah će navesti ljude da zahtijevaju promjene u energetskim politikama koje obećavaju smanjenje rizika od vremenskih katastrofa i time rješavanje njihovih strahova. Istraživanja, procjene (poput IPCC-a) i istraživači koji se ne slažu smatraju se problematičnima.

Ne samo da ankete pokazuju da je ova teorija promjene pogrešna kao politika, već to pokazuje i stvarni svijet. Za razliku od apokaliptičnih propovijedi, ni u jednom trenutku ljudske povijesti ljudi nisu imali manji rizik od smrti povezan s ekstremnim vremenskim uvjetima i klimom nego danas. Razumijevanje zašto je to tako ključno je za održavanje tog trenda u budućnosti.

Pametne energetske i klimatske politike, kako sam dugo tvrdio, imaju smisla. Klimatska evangelizacija usmjerena na zastrašivanje ljudi vremenom nema smisla - ni u politici, ni u znanosti", zaključuje Pielke.