Klimatski skeptici su više angažirani u zaštiti okoliša nego katastrofičari

15.5.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5
Preporučeno za vas
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Hrvatska ima veći udio žena u poduzetništvu od Švedske, Njemačke i Švicarske
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Usprkos trgovinskom ratu slobodna trgovina se nastavlja širiti
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo

Klimatski skeptici su više angažirani u zaštiti okoliša nego katastrofičari

Obično se pretpostavlja da oni koji su skeptični prema opasnosti od klimatskih promjena ne brinu previše za okoliš. Jer kad bi brinuli, uvriježeno je mišljenje, onda bi prihvatili konsenzus kako su klimatske promjene uzrokovane isključivo ljudskim faktorom te bi podržali državne programe. Ali nedavno istraživanje, objavljeno u izdanju Pacific Standarda, publikaciji Zaklade za socijalnu pravdu, došlo je do zaključka da je takva pretpostavka pogrešna.

U cjelogodišnjoj studiji sudionici koji su skeptični prema uvođenju politika protiv klimatskih promjena pokazali su veći angažman na pojedinačnom, lokalnom nivou, u sudjelovanju u zaštiti prirode. S druge strane, oni koji su izrazili apsolutnu vjeru u znanstveni konsenzus i podržavaju državne programe protiv klimatskih promjena, "u prosjeku pokazuju manji angažman u pojedinačnoj akciji da se utjecaj čovjeka na klimatske promjene spriječi", zaključio je Michael Hall, psiholog na sveučilištu Michigan i voditelj ovog istraživanja.

Ova studija je još jedan podsjetnik da postoje dva vrlo različita stajališta prema slobodnoj volji koja trenutno djeluju u Americi.

Jedan stav, koji zastupaju mnogi klimatski katastrofičari, smatra da je primarni posao individualne volje dati pristanak volji kolektiva i da će kolektiv često cijeniti to što se individua žrtvuje za njega. Ovakav stav pretpostavlja da se na makro razini događa stvarna promjena, a time se tamo treba usmjeriti energija. U slučaju klimatskih promjena, većina (navodno 97% znanstvenika) smatra da su klimatske promjene uzrokovane čovjekovim utjecajem i da su Vladine politike intervencionizma najbolji način za njihovo zaustavljanje. Najvažniji posao pojedinca je jednostavno podržati taj zaključak svojim glasom.

Drugi stav, koji zastupaju mnogi skeptici klimatskih promjena, daje prednost individualnoj volji, te je oprezan prema pokušajima da se podvrgne kolektivnoj volji. Teži pretpostaviti da je trajna promjena na makrorazini idealno nastala kao posljedica promjena na mikrorazini pojedinaca i malih zajednica. Vjeruje da bi pojedinačna volja trebala biti ona "promjena" koja se želi postići, a ne čekati da se dogodi promjena nametnuta odozgo. Što se tiče klimatskih promjena, taj stav prema volji često se očituje u sumnji prema skupim i opterećenim državnim intervencijama, ali u pozdravljanju samonametnutih, ekološki prihvatljivih disciplina na individualnoj razini.

Prema tome, rezultati ovog istraživanja nisu nimalo iznenađujući.

Autor: Daniel Lattier/Intellectual Takeout

 


Vezano
Oni su ʼwokeʼ: DM se hvali ukidanjem plastičnih vrećica. Dobro pogledajte ovu fotografiju...
Coca-Cola se neće odreći plastične ambalaže jer ne žele izgubiti kupce
Mladi inovator hrvatskog porijekla na misiji spašavanja oceana: Zbilja mu je krenulo!
2019. je bila globalno druga najtoplija u povijesti mjerenja, prošli srpanj srušio povijesni rekord
Među onih 11.000 Indexovih ʼznanstvenikaʼ našao se i Miki Maus
Tko širi lažne vijesti - Liberal ili Faktograf?
5 najčešćih zabluda hrvatskih novinara o liberalizmu
Kako se države suočavaju s klimatskim izazovima: Oporezuju građane pa subvencioniraju zagađivače
Kako je AOC pala na podvalu pro-trumpovog kulta: Trebamo li početi jesti bebe?
Pitanje na koje Pavel Gregorić izbjegava odgovoriti
Hoće li svijet ostati bez hrane?
Zašto je argument ʼ97 posto znanstvenika se slaže...ʼ 100% pogrešan
ʼZašto ismijavate djevojčicu s autizmom?ʼ [ODGOVOR]
Klimatske promjene su naša stvarnost, ali nema razloga za histeriju niti povratak u srednji vijek
Dijete zove upomoć, a odrasli plješću
Matija Babić griješi po pitanju regulacija okoliša, liberalizma i Europe
Najlakše je biti ekološki osviješten kad se komentira tuđe dvorište
Francuzi uče o obnovljivim izvorima na teži način: Solarni asfalt se pokazao kao kolosalna pogreška
Hvala Bogu za desničare. Da oni nisu došli na vlast, skoro nitko u svijetu ne bi pitao za okoliš
Smrtnost od ekstremnih klimatskih uvjeta na povijesno najnižoj razini
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: