Klimatski skeptici su više angažirani u zaštiti okoliša nego katastrofičari

15.5.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5
Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Dubrovačka Republika - dragulj srednjovjekovne Europe
Tko je Hayek?
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju

Klimatski skeptici su više angažirani u zaštiti okoliša nego katastrofičari

Obično se pretpostavlja da oni koji su skeptični prema opasnosti od klimatskih promjena ne brinu previše za okoliš. Jer kad bi brinuli, uvriježeno je mišljenje, onda bi prihvatili konsenzus kako su klimatske promjene uzrokovane isključivo ljudskim faktorom te bi podržali državne programe. Ali nedavno istraživanje, objavljeno u izdanju Pacific Standarda, publikaciji Zaklade za socijalnu pravdu, došlo je do zaključka da je takva pretpostavka pogrešna.

U cjelogodišnjoj studiji sudionici koji su skeptični prema uvođenju politika protiv klimatskih promjena pokazali su veći angažman na pojedinačnom, lokalnom nivou, u sudjelovanju u zaštiti prirode. S druge strane, oni koji su izrazili apsolutnu vjeru u znanstveni konsenzus i podržavaju državne programe protiv klimatskih promjena, "u prosjeku pokazuju manji angažman u pojedinačnoj akciji da se utjecaj čovjeka na klimatske promjene spriječi", zaključio je Michael Hall, psiholog na sveučilištu Michigan i voditelj ovog istraživanja.

Ova studija je još jedan podsjetnik da postoje dva vrlo različita stajališta prema slobodnoj volji koja trenutno djeluju u Americi.

Jedan stav, koji zastupaju mnogi klimatski katastrofičari, smatra da je primarni posao individualne volje dati pristanak volji kolektiva i da će kolektiv često cijeniti to što se individua žrtvuje za njega. Ovakav stav pretpostavlja da se na makro razini događa stvarna promjena, a time se tamo treba usmjeriti energija. U slučaju klimatskih promjena, većina (navodno 97% znanstvenika) smatra da su klimatske promjene uzrokovane čovjekovim utjecajem i da su Vladine politike intervencionizma najbolji način za njihovo zaustavljanje. Najvažniji posao pojedinca je jednostavno podržati taj zaključak svojim glasom.

Drugi stav, koji zastupaju mnogi skeptici klimatskih promjena, daje prednost individualnoj volji, te je oprezan prema pokušajima da se podvrgne kolektivnoj volji. Teži pretpostaviti da je trajna promjena na makrorazini idealno nastala kao posljedica promjena na mikrorazini pojedinaca i malih zajednica. Vjeruje da bi pojedinačna volja trebala biti ona "promjena" koja se želi postići, a ne čekati da se dogodi promjena nametnuta odozgo. Što se tiče klimatskih promjena, taj stav prema volji često se očituje u sumnji prema skupim i opterećenim državnim intervencijama, ali u pozdravljanju samonametnutih, ekološki prihvatljivih disciplina na individualnoj razini.


Prema tome, rezultati ovog istraživanja nisu nimalo iznenađujući.

Autor: Daniel Lattier/Intellectual Takeout

 



VIŠE IZ RUBRIKE:
ZANIMLJIVOSTI
Novo na Liberalu

Škola

PIŠE: LIBERAL.HR

Prema Bastiatu, svaka vlada ima samo tri izbora: 1) nekolicina pljačka većinu, 2) svatko pljačka svakoga i 3) nitko ne pljačka nikoga. Koju od te tri vlade žele Žuti prsluci?

Žuti prsluci su na teži način naučili da je Bastiat bio u pravu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Teško je nabrojati sve populističke izjave i obećanja u ovoj kampanji pa ću izdvojiti samo one najgore.

Top lista populista (izdanje EU izbori 2019.)

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

83-godišnjak je pucao kroz ulazna vrata kad je shvatio da netko pokušava provaliti. Ubio je 25-godišnjeg mladića. Sad ga žele poslati u zatvor.

Mediji provode javni linč nad nevinim čovjekom i pomažu državi da ga dokrajči. Njegov grijeh? Branio se od provalnika.

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Smatraju li SDP-ovci u Odboru za nagrade da gradonačelnik nije to zaslužio, da su proračuni za koje su i sami glasali - zajebancija?

Nominirala sam Obersnela za nagradu grada Rijeke zbog manjka u proračunu. Njegov odbor je odbio nominaciju...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Katarinu Peović rad u call centru je robovanje, a konobarenje je ispod časti.

Poslovi kojih se drugovi iz Radničke fronte najviše boje

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Spuštanje zastava na pola koplja i paljenje svijeća zbog gašenja jedne firme koja je desetljećima trošila tuđi novac govori dosta o razini opće pismenosti.

Hrvati su previše emotivna bića. Samo kod nas još ovakva patetika može proći.

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska ima, u usporedbi s drugim zemljama Nove Europe, slab izvoz. On je rezultat slabijeg uvoza zbog protekcionističkih državnih politika.

Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Korupcijska afera u Austriji završila je ekspresno, za hrvatske pojmove iznenađujuće. Kod nas slične stvari završavaju posve drugačije.

Koja je razlika između Hrvatske i civiliziranih država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je da planira preuzeti HSLS, osvojiti 10 posto na izborima i onda mijenjati nacionalnu politiku.

Hrebak pruža ruku Pametnom: ʼTreba nam jedna snažna liberalna opcijaʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za jedne ljubitelje zločinaca tolerancija i ljubav, za druge zatvor. To je Hrvatska po njenoj mjeri.

Anka kaže da je u spotu s Che Guevarom pokazala ʼtolerancijuʼ. Hoće li tako i s ustašofilima?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Justin Amash je na Twitteru objavio da je Trump učinio stvari koje su za impeachment, a 'strančevanje' narušava sustav provjera i ravnoteže vlasti.

Ovo je prvi republikanac u Kongresu koji poziva na Trumpovu smjenu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ideja o odšteti zbog iseljavanja radnika je toliko luda da ju je predlagao i Joseph Stiglitz. Da, on je uvaženi ekonomist, ali i socijaldemokrat.

Mostovac brani Petrova citatom iz knjige ekonomista koji je hvalio Chavezovu ekonomsku politiku

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: