Koja je tajna švicarskog uspjeha - banke? Razmislite još jednom...

19.6.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


IZVOR: LIBEK

Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Tko je Hayek?
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju

Koja je tajna švicarskog uspjeha - banke? Razmislite još jednom...


IZVOR: LIBEK

Pierre Bessard, direktor Liberal Instituta iz Ženeve, govori o uspjehu Švicarske u intervjuu za srpski libertarijanski klub Libek.

Osnovan 1979. godine Liberal Institute je najveća organizacija ove vrste u Švicarskoj. S prostorijama u Ženevi, Luganu i Zürichu kao i s publikacijama na četiri jezika, predstavlja jednu od aktivnijih liberalnih organizacija u Evropi.

Pierre Bessard za Libek govori o stvarima koje Švicarsku čine uspješnom, o zabludama u vezi s njegovom zemljom kao i o referendumu o "bezuvjetnom temeljnom dohotku" koji su Švicarci prije dvije godine odbili dvotrećinskom većinom.

* U Europi se često raspravlja o krizama – krizi Eurozone, migrantskoj krizi, sporom ekonomskom rastu i smanjenoj globalnoj konkurentnosti. Čini se istovremeno da postoje i države koje nemaju ovakve izazove. Ljudi često navode Švicarsku kao jednu od najuspješnijih zemalja Europe i svijeta. Koja je tajna švicarskog uspjeha?

- Švicarska ima mnoge izazove slične onima s kojima se suočavaju i ostale visokorazvijene zemlje. To su, na primjer, problem sve većih troškova mirovinskog i zdravstvenog sistema, sve veće državne potrošnje kao i prevelike politizacije društva. Točno je da u usporedbi s najvećim brojem ostalih zemalja Švicarska zaista jest uspješnija po mnogim pitanjima. Razlog za ovakvu vrstu uspjeha uvijek je isti, bez obzira na državu o kojoj se radi – viši nivo ekonomskih sloboda.

Ako pogledamo Fraserov indeks ekonomskih sloboda (Economic Freedom of the World), vidimo da je Švicarska četvrta u svijetu, iza Hong Konga, Singapura i Novog Zelanda. Ovo se u praksi vidi u slobodnoj trgovini, pouzdanom sistemu vladavine prava, manjem uplivu države u gospodarstvo i osobni život građana, niže poreze, fleksibilnije i manje regulirano radno zakonodavstvo, decentraliziran politički sistem odgovoran građanima i povijesno niske stope inflacije.

* Mnogi ljudi iz bivše Jugoslavije naselili su se u Švicarskoj u svojoj potrazi za većom sigurnošću i prilikama da zarade više. Kako je to moguće, da ista osoba koja u Srbiji radi za 500 EUR, na samo tisuću kilometara distance, za isti posao zarađuje i 15 puta više?

- Najveći razlog za ovakvu razliku je razina produktivnosti. Švicarska je kapitalno-intenzivno gospodarstvo, s investicijama koje su značajne kako u zemlji, tako i u inozemstvu. Proporcionalno veličini, Švicarska je zemlja iz koje potječe najveći broj multinacionalnih kompanija, od kojih su pojedine osnovane čak u 19. stoljeću, kao na primjer, prehrambena firma Nestle ili Credit Suisse, poznati financijski gigant. Ipak, preko 90% biznisa predstavljaju mala i srednja poduzeća, koja su često vrlo inovativna i okrenuta izvozu.

- Ekonomske slobode automatski znače i veću štednju. Veća štednja vodi prema većim investicijama. I na taj način Švicarska postaje vrlo produktivno gospodarstvo, koje ima ne samo visoke plaće, već i visoku kupovnu moć i visok standard. Drugi dio objašnjenja je kvalitetan obrazovni sistem koji je velikim dijelom usmjeren prema potrebama tržišta rada i produktivnom načinu života. Srbija je više desetljeća vodila loše ekonomske politke socijalističkog sistema, dok je Švicarska oduvijek imala u određenoj mjeri liberalne vlade.

* Ako govorimo o uspjesima švicarskog sistema, kakvu ulogu imaju kultura i tradicija, naspram politike i institucija? Da li je kultura važnija od politike?

- Kultura je stvarno temelj politike i institucija. Švicarska zaista posjeduje narativ slobode stoljećima, a njega u 19. stoljeću obnavlja i pjesnik Friedrich Schiller u svome djelu „Wilhelm Tell“. Sloboda se u Švicarskoj tradicionalno razumije kao sloboda od vlade, što je prvo značilo slobodu od okolnih imperija i monarhija. Tri principa osnivanja države u 13. stoljeću bila su obrana od vanjskih napadača, neovisni sud i obrana privatne svojine, prije svega od krađe i štete.

- Ovakva sloboda uvijek je išla i uz etiku osobne odgovornosti i nije predstavljala slobodu da se radi bilo što, nego slobodu da se učini ono što je ispravno. Ovakva tradicija u svojoj osnovi ima grčko–rimsku i judeo-kršćansku mudrost. Sloboda, odgovornost, poštovanje prava na imovinu su, jednostavno, univerzalne ljudske vrijednosti. One su utemeljene u razumu i možete ih naći svuda, od Azije, gdje ih imate u kineskom Taoizmu, do mnogih krajeva sveta. Siguran sam da i Srbija ima sličnu tradiciju. U Švicarskoj su ove ideje utemeljene kao dominantne kroz zalaganje buržoaskih elita u 18. i 19. stoljeću i one su postale osnova sistema vlasti na kojima je svaka vlada zasnovana. Tako je vlada postala vlada od građana i za građane, a ne vladara nad svojim podređenima. To je i jedan od razloga zašto je svaki muškarac građanin Švicarske istovremeno i vojnik koji kod kuće čuva oružje i zašto je direktna demokracija toliko utjecajna: moć je (ako gledamo princip) u rukama građana, a ne u rukama vlade.

* Mnogi misle da je Švicarska bogata zbog velikog broja banaka koje su iz Švicarske i zato što bogati ljudi iz svijeta u Švicarskoj drže svoj novac. Da li je ovo točno i, ako nije, što biste vi rekli nekome tko koristi ovakav argument?

- Banke su, svakako, neophodne za tržišnu ekonomiju. Uz to je i istina da bankarstvo ima veliku tradiciju u Švicarskoj, jer se ona rano razvila kao tržišna ekonomija. Švicarska je jedan od najranijih igrača u industrijskoj revoluciji. Činjenica je, međutim, da bankarski i financijski sektor čini samo deset posto švicarskog gospodarstva danas. Menadžment osobnog bogatstva samo je trećina od tih 10%. To dakle nije toliko veliki udio koliko ljudi misle. Najveći razlog za to što se Švicarska nametnula kao off-shore destinacija je, pored ekspertize vezane za bankarske poslove i kosmopolitskog duha, prije svega politička stabilnost, ekonomske slobode, koje rade u korist očuvanja bogatstva i pravna sigurnost da će sredstva ostavljena u švicarskim bankama biti tu i za 5, 25 ili 100 godina.

- Argument da je Švicarska bogata samo zbog banaka nema mnogo smisla između ostalog i zato što bogatstvo ljudi izvan Švicarske koje se čuva u Švicarskoj ne pripada Švicarcima. Predstavljanje banaka kao glavni argument za bogatstvo Švicarske je način da se skrene pažnja s ekonomskih sloboda kao osnove švicarskih uspjeha.

* Švicarska je mala zemlja, dok oko 25% njenih stanovnika predstavljaju stranci. Ako vidimo debate o migracijama, možemo reći da bi i daleko niži udio imigranata za mnoge europske države značio velike rasprave i otpor populističkih stranaka i anti-imigracijskih krugova. Kako to da Švicarska nema ovakve rasprave i da se čini da čak ima koristi od imigracije?

- Diskusije ove vrste postoje i u Švicarskoj, na primjer o pitanju azilanata. Ali tajna integracije je u tome što veliki broj imigranata odmah nalazi zaposlenje na tržištu rada. U stvari, pored svih ne-Švicaraca koji rade u Švicarskoj, ogroman značaj za gospodarstvo Švicarske imaju desetci tisuća građana susjednih država koji putuju iz svojih gradova blizu granice i preko dana rade u Švicarskoj u pograničnim krajevima. Suprotan smjer kretanja ne viđa se toliko često. To je zato što Švicarska daje više mogućnosti, a više mogućnosti nudi jer privlači više investitora i poduzetnika.

- Bitan faktor je i stručno obrazovanje i sistem „šegrtskog“ usavršavanja. Prema ovom sistemu, moguće je da mladi ljudi koji nemaju akademske ambicije ili ne posjeduju znanje jezika na visokom nivou mogu naučiti određeni zanat ili posao već od petnaeste godine. Oni biraju što žele raditi: da budu cvjećari, vodoinstalateri, stolari, automehaničari, prodavači, frizeri i bivaju zaposleni u toj struci dok jednom tjedno pohađaju stručnu školu. Ovo je najbolja integracija koju možete zamisliti. Kada mladi ljudi dođu kući s plaćom s 15 godina, to oštri njihov osjećaj odgovornosti i osjećaj vrijednosti i ponosa. Iz ovog razloga nema getoa, visokih stopa kriminala i izoliranih zajednica u Švicarskoj. Faktor ujedinjenja je produktivan rad, kao što je bio i ranije.

* Švicarska je nedavno održala referendum o „temeljnom prihodu“, ideji da bi svi građani trebali od države dobivati oko 2500 franaka mjesečno, bez obzira na prihode, zaposlenje ili bogatstvo. Zagovornici ideje kažu da bi ovim sistemom svaki građanin dobio dovoljno novca za osnovne potrebe, a da ljudi ne bi bili demotivirani raditi „besplatnim novcem“. Građani su odbili prijedlog s preko 77% glasova protiv. Što mislite da su glavni prigovori prijedlogu i koji je problem s temeljnim dohotkom?

- Ideja bezuvjetnog temeljnog dohotka je po konceptu slična hiru djeteta koje se nezrelo ponaša. Ideja je da se prihod obeća bez ikakvog truda na strani primatelja. Ta ideja, ipak, mora se nekako financirati, što znači da to plaćaju porezni obveznici. Ako poništite poticaj za rad, nemoguće je da se financira sistem. Ideja je, drugim riječima, apsurdna. Ishod te ideje je uvođenje prinudnog rada jer broj ljudi koji imaju radne vještine ne bi bio dovoljan da popuni mjesta na tržištu rada.

- Treba imati u vidu da je prijedlog bio na referendumu jer je mala grupa aktivista skupila 10.000 verificiranih potpisa, što je dozvoljeno bilo kome u Švicarskoj. Nijedna politička stranka ne podržava ovaj predlog, čak ni stranke s ljevice. Ideja o bezuvjetnom dohotku bi bila katastrofa i vodila bi totalnom gospodarskom kolapsu da je bila primijenjena.

* Mnoge države žele biti kao Švicarska, ali ne znaju kako. Što mislite, što su određene stvari koje bi svaka država mogla učiniti i da se po prosperitetu primakne Švicarskoj?

- Prvi uvjet je da se donositelji odluka bave i zaista interesiraju za napredak svoje zemlje i građana, a ne za svoje kratkoročne osobne interese. To zahtijeva kulturu integriteta. Drugi uvjet je da pustite poduzetnike da rade i ljude da se slobodno razvijaju tako što ćete omogućiti veći nivo ekonomskih sloboda kroz liberalizaciju gospodarstva, smanjenje državnog miješanja i potrošnje, tj. niže poreze i deregulaciju. Vlada bi trebala raditi što manje, a posao vlasti bi trebao biti ograničen na čuvanje mira, provođenje pravde i ulogu sluge građanima. Ljudi na vlasti mogu igrati ulogu lidera ako to žele, ali ulogu lidera koji rade za korist svih građana, što znači osiguravanje individualnih sloboda, osobne odgovornosti i privatnog vlasništva.

 

Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iz njegovog pitanja premijeru ispada kao da su domaći poslodavci dobri, a strani poslodavci krše radnička prava. Ali većina Hrvata se s njim ne slaže.

Hrvati preferiraju strane poslodavce, a Grmoja ih želi otjerati iz Hrvatske

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska je po udjelu radnika, zaposlenih u industrijskoj proizvodnji, na razini Njemačke i Austrije.

Kulić obmanjuje javnost: Mit o deindustrijalizaciji Hrvatske

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stručnjak za obrazovanje je predbacio beogradskom reperu što vrijeđa žene i prostači. Njegovi primjeri dobre glazbe, poput Prljavaca i Azre, nikada to nisu radili?

Jokić bi djecu učio plagiranju, prostačenju i seksizmu: ʼDobro je dok su našiʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rat protiv droge se nastavlja iako je od početka osuđen na propast.

U Americi je više uhićenja zbog posjedovanja marihuane nego zbog svih nasilnih djela zajedno

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je političarkama koje su pripadnice manjina, da se 'vrate u zemlje iz kojih su došle'. Većina tih političarki je rođena u SAD-u.

Trump je uspio nadmašiti samoga sebe: Je li ovo najodvratnija izjava nekog američkog predsjednika u povijesti?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Tvrdi da nije fer što je preko ljeta croissant u njegovom mjestu trostruko skuplji nego u Zagrebu.

Načelniku Murtera se ne sviđa zakon ponude i potražnje, poziva državu da uradi nešto

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Željko Glasnović poziva vladu da proglasi ratno stanje i pošalje vojsku na granicu zbog migranata. Očito ne vidi problem u zločinu koji bi se lako mogao dogoditi.

Gospodine generale, hoćete li Vi biti taj koji će prvi zapucati na nenaoružane ljude na granici?

Politika

PIŠE: TOMISLAV STIPIĆ

Sad se ispričava članovima HNS-a zbog ulaska u koaliciju s HDZ-om, a on je predsjedao sjednicom kada su donijeli odluku o ulasku u tu koaliciju.

Naknadna pamet Matije Posavca

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Jedino moralno i odgovorno što Andrej Plenković u ovom trenutku može napraviti bilo bi raspisivanje prijevremenih izbora.

Ovoj vladi ne treba rekonstrukcija nego potpuna dekonstrukcija

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rand Paul uputio je prijedlog zakona u Senatu kojim bi se legalna imigracija u SAD učetverostručila.

Protiv ilegalne imigracije može se boriti na drugi način - olakšavanjem legalne imigracije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Boris Jokić predlaže uvođenje novog obaveznog predmeta u škole - suvremena glazba. Misli da klince treba navesti da slušaju glazbu koju on smatra kvalitetnom.

Ne, klinci neće slušati ʼbolju glazbuʼ ako im stari profesori budu govorili što trebaju slušati

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još jedan veliki američki lanac restorana ide u stečaj, a kao glavni razlog naveli su povećanje minimalca u nekim dijelovima zemlje.

Većina Amerikanaca za povećanje minimalca, ali ekonomisti se protive

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: