FOTO: HRT
ČITATELJI OCIJENILI
5

Koji je smisao rata, a koji obaveznog vojnog roka?

PIŠE Branimir Perković
2.2.2017.

Koji je smisao rata, a koji obaveznog vojnog roka?

Što je rat?

Rat je stanje sukoba između dvije skupine u svrhu ostvarivanja određenog cilja. Rat nikada nije smisao sam po sebi, već zadnja solucija kada sve ostale solucije propadnu i kao takav je krajnje oružje politike. Ipak, ta definicija je krajnje pojednostavljenje nečega što postoji od prvih dana organizacije društva. I u prapovijesti su se skupine sukobljavale, iako je naseljenost bila vrlo niska, a prostora za povlačenje radi izbjegavanja sukoba napretek te time i relativno lak prelazak na neki drugi slobodan resurs.

Povijest nam pokazuje da nije bilo razdoblja bez ratova i drugih oružanih sukoba. Rat za teritorij, resurse, prestiž, religiju, ideologiju, dominaciju itd., sve do rata zbog ljubavi opisanog u Ilijadi (zanemarite činjenicu da je ljubav Helene i Parisa bila samo opravdanje, ne i razlog, ima nešto romantično u tome da se i ljubav nalazi na listi milijun razlog zbog kojih ljudi ratuju). Čovječanstvo je vidjelo sve, pa i ratove zbog bizarnih stvari kao što je tzv. Nogometni rat između El Salvadora i Hondurasa, koji je započeo El Salvador zbog izgubljene utakmice.

Ipak, čovječanstvo je zadnjih stoljeća napredovalo, pa iako nam intuicija zbog dva svjetska rata govori suprotno, 20. stoljeće je bilo globalno najmirnije u povijesti.

Koliko je to bilo rezultat napretka ljudske svijesti, a koliko drugih faktora? Optimist će reći da je to sigurno napredak ljudske svijesti, a pesimist da je malo vjerojatno da je ljudska rasa cijelu svoju povijest bila sačinjena od nasilnih plemena u praktički permanentnom ratu, te se to u jedno stoljeće promijenilo. Što može biti razlog za toliko naglu promjenu?

Veliki dio razloga zasigurno leži u globalizaciji ili, još preciznije, u relativno slobodnoj međunarodnoj trgovini. Povećano kretanje kapitala, robe, usluga i ljudi između zemalja koje je započelo krajem 19. stoljeća i traje još i danas, je jednostavno učinilo rat puno manje isplativim.

Rat je uvijek sredstvo za postizanje određenog cilja, i to vrlo skupo sredstvo, a što je gospodarska povezanost dviju zemalja veća, to je i cijena potencijalnog rata veća. To je razlog zašto gotovo od 2. svjetskog rata nije bilo ratova između razvijenih zemalja. U rat se ne ulazi olako, uvijek se važu mogući gubitci i dobitci, a ako su dvije države jako ekonomski povezane, onda rat postaje neisplativ i kontraproduktivan.

Humanistički gledano rat je uvijek besmislen, ali striktno realno gledajući slobodna trgovina je najbolja garancija mira. Ogroman rast međunarodne trgovine je jednostavno rat gotovo eliminirao kao validnu opciju.

Imajući  sve navedeno na umu, postavlja se pitanje zašto se u Hrvatskoj razmatra ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka, ako se odavno u svijetu razvijenim zemljama ne isplati ratovati međusobno, a mi smo ipak dio EU i time spadamo u taj klub. Znaju li ljudi koji su predložili uvođenje obaveznog vojnog roka nešto što mi ne znamo?

Vijest o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka je izazvala podijeljene reakcije u javnosti. Argumenti za uvođenje se kreću od krajnje bizarnih, kao što je izjava premijera Plenkovića o tome kako treba popularizirati vojsku kod mladih jer se ne sjećaju Domovinskog rata, do paranoičnih teorija o novom Hladnom ratu, novom Svjetskom ratu ili militarizaciji u Srbiji. Jedan od glupljih razloga je i teorija da će vojni rok stvoriti „prave“ muškarce, usaditi im disciplinu, osjećaj za čast i slično.

Prvo, kako će mjesec dana (koliko se planira da vojni rok traje) trčanja, vikanja i verbalnog zlostavljanja od ikoga napraviti „pravog discipliniranog muškarca“? Smisao drilla nije stvoriti idealnog muškarca, nego oblikovati oružje, vojnika koji neće odbijati naredbe te služiti bez neposluha. Drugo, zar nisu upravo generacije koje su bile disciplinirane kroz vojni rok u JNA ujedno i isti oni vojnici koji su počinili zločine u Vukovaru, Srebrenici, Ovčari, Sarajevu itd.? Jesu li to ti disciplinirani muškarci koje stvara obavezni vojni rok?

S praktične strane, obavezni vojni rok je rasipanje novca bez ikakva učinka. Tehnološka opremljenost, gdje Hrvatska vojska naveliko zaostaje, i profesionalizacija, su glavni faktori uspješne obrane, posebno u situaciji kada smo članovi daleko najmoćnijeg vojnog saveza na svijetu, pa i u povijesti.

Profesionalna vojska je uvijek superiorna unovačenoj, to je shvatio još rimski car August koji je uveo profesionalizaciju vojske u Rimskom carstvu. To je shvatilo još Britansko carstvo koje nije osvojilo 33 % svijeta s neprofesionalnim regrutima, to su shvaćali i talijanski renesansni gradovi-države koji su radije koristili profesionalne plaćenike nego mobilizaciju. Zašto to ne može shvatiti trenutna vlast u Hrvatskoj i veliki dio javnosti?

Današnjem ratovanju više vrijedi zračna i oklopna superiornost nego horde neorganiziranih ljudi sa zastarjelom tehnologijom. Zašto onda ulažemo u ovo drugo kada nam se vojni zrakoplovi raspadaju zbog hrđe?

Valja spomenuti i jedno licemjerje oko uvođenja obaveznog vojnog roka, a to je šutnja civilnih udruga, posebno onih koje se deklarativno bore za ravnopravnost. Zašto se Libela, B.a.b.e. i ostale udruge sličnog karaktera nisu oglasile jer uvođenje obaveznog vojnog roka samo za muškarce direktno krši njihovu ideju spolne ravnopravnosti? Ravnopravnost ne može biti samo u pravima, ravnopravnost mora biti i u obavezama, a uvođenje vojnog roka je čisto diskriminirajuće prema muškarcima jer im nameće obavezu koju žene nemaju. S aspekta feminističke ideje ravnopravnosti, to je jako podcjenjivački za žene jer pretpostavlja da žene nisu sposobne kao muškarci u određenim stvarima. Gdje su glasne feministice i feminističke udruge kada treba preuzeti i obaveze, ne samo prava?  Sve feministice i feminističke udruge koje ne zahtijevaju proširenje obaveze vojnog roka i na žene su duboko licemjerne!

Da zaključim, obavezni vojni rok nema nikakvog vojnog ni sigurnosnog smisla, jedini smisao može biti da se kroz proces javne nabave kanalizira još novaca otetih poreznim obveznicima prema politički podobnim interesnim skupinama, što je česta pojava u Hrvatskoj. Ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka u povijesno najmirnijem trenutku, kada je Hrvatska članica najvećeg vojnog saveza ikada, u trenutku kada nam zrakoplovi hrđaju od starosti, kada profesionalna i dobro opremljena kopnena vojska pokazuje ogromnu superiornost nad neorganiziranim hordama, jednostavno nema smisla.

VIŠE IZ RUBRIKE:
HRVATSKA
O autoru
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr >>VIŠE
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Građanska stranka je omogućila desnu vlast u Madridu gdje je u koaliciji s konzervativcima i desnim ekstremistima. To se mnogima nije svidjelo.

Španjolski liberali u koaliciji s krajnjom desnicom; ekonomski savjetnik napušta stranku, nižu se kritike...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Navodni satiričar s News Bara dobio je potrebu da nas izvrijeđa jer mu se nije svidio moj članak o antifašizmu. Pa da pojasnim neke stvari...

Kome i zašto smeta Liberal?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska se tijekom proteklih 10 godina ukupno nije pomakla nimalo ekonomski naprijed. Tko nam je za to kriv?

Izgubljeno desetljeće

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Je li došlo vrijeme da konačno raskrstimo s tekovinama socijalističke revolucije i obilježavanjem datuma bitnih za stvaranje bivše, propale države?

Čiji praznik Hrvatska danas obilježava?

Društvo

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Splitski gradonačelnik objavio je smiješni vodič za turiste u kojem ih upozorava da poštuju lijenost i nerad kao splitski tradicionalni identitet, a sada će Gradsko vijeće ograničiti rad kafićima do ponoći.

Splitska vlast objavljuje rat turizmu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pokušao je kritizirati najavljeno rasterećenje rada, a zapravo je dao najbolje argumente za potpuno ukidanje poreza na dohodak.

Kad bi građani primali veću neto plaću, postali bi apatični - tvrdi ovaj kolumnist Večernjeg lista

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pročitajte svjedočenja dvaju crnih autora koji su na suprotstavljenim stranama po pitanju reparacija.

Dvije strane: Treba li Amerika isplatiti odštetu crnim Amerikancima zbog ropstva i segregacije?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljevičarski youtuber Kyle Kulinski objašnjava zašto je potez Youtubea loš i zašto ga ni ljevičari ne bi trebali slaviti.

Youtube započeo borbu protiv nacizma pa uklonio i antinacistički edukativni sadržaj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dugogodišnji američki senator je s preko 75 godina postao milijunaš, ali tek nakon što je napisao bestseller. Hrvatski ministri ne moraju napisati bestseller da bi postali milijunaši.

Dva političara i multimilijunaša. Pronađi razliku!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska i Slovenija su svoj dug otplatile, ali Srbiji je preostalo za otplatiti još 1,7 mlrd. eura.

Srbija još uvijek plaća Titove dugove i otplaćivat će ih sljedeće 22 godine

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mislav Kolakušić ima najrealnije šanse pobijediti na predsjedničkim izborima. Ovo nije podrška već upozorenje.

Svi pričaju o Kolindi i Milanoviću, ali Kolakušić bi mogao iznenaditi. Pripremite se za budućeg predsjednika!

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Otvorene granice su istinski liberalni koncept koji su u prošlom stoljeću najviše promicali neki konzervativni političari.

Otvorene i zatvorene granice

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: