FOTO: HRT
ČITATELJI OCIJENILI
5

Koji je smisao rata, a koji obaveznog vojnog roka?

PIŠE Branimir Perković
2.2.2017.

Koji je smisao rata, a koji obaveznog vojnog roka?

Što je rat?

Rat je stanje sukoba između dvije skupine u svrhu ostvarivanja određenog cilja. Rat nikada nije smisao sam po sebi, već zadnja solucija kada sve ostale solucije propadnu i kao takav je krajnje oružje politike. Ipak, ta definicija je krajnje pojednostavljenje nečega što postoji od prvih dana organizacije društva. I u prapovijesti su se skupine sukobljavale, iako je naseljenost bila vrlo niska, a prostora za povlačenje radi izbjegavanja sukoba napretek te time i relativno lak prelazak na neki drugi slobodan resurs.

Povijest nam pokazuje da nije bilo razdoblja bez ratova i drugih oružanih sukoba. Rat za teritorij, resurse, prestiž, religiju, ideologiju, dominaciju itd., sve do rata zbog ljubavi opisanog u Ilijadi (zanemarite činjenicu da je ljubav Helene i Parisa bila samo opravdanje, ne i razlog, ima nešto romantično u tome da se i ljubav nalazi na listi milijun razlog zbog kojih ljudi ratuju). Čovječanstvo je vidjelo sve, pa i ratove zbog bizarnih stvari kao što je tzv. Nogometni rat između El Salvadora i Hondurasa, koji je započeo El Salvador zbog izgubljene utakmice.

Ipak, čovječanstvo je zadnjih stoljeća napredovalo, pa iako nam intuicija zbog dva svjetska rata govori suprotno, 20. stoljeće je bilo globalno najmirnije u povijesti.

Koliko je to bilo rezultat napretka ljudske svijesti, a koliko drugih faktora? Optimist će reći da je to sigurno napredak ljudske svijesti, a pesimist da je malo vjerojatno da je ljudska rasa cijelu svoju povijest bila sačinjena od nasilnih plemena u praktički permanentnom ratu, te se to u jedno stoljeće promijenilo. Što može biti razlog za toliko naglu promjenu?

Veliki dio razloga zasigurno leži u globalizaciji ili, još preciznije, u relativno slobodnoj međunarodnoj trgovini. Povećano kretanje kapitala, robe, usluga i ljudi između zemalja koje je započelo krajem 19. stoljeća i traje još i danas, je jednostavno učinilo rat puno manje isplativim.

Rat je uvijek sredstvo za postizanje određenog cilja, i to vrlo skupo sredstvo, a što je gospodarska povezanost dviju zemalja veća, to je i cijena potencijalnog rata veća. To je razlog zašto gotovo od 2. svjetskog rata nije bilo ratova između razvijenih zemalja. U rat se ne ulazi olako, uvijek se važu mogući gubitci i dobitci, a ako su dvije države jako ekonomski povezane, onda rat postaje neisplativ i kontraproduktivan.

Humanistički gledano rat je uvijek besmislen, ali striktno realno gledajući slobodna trgovina je najbolja garancija mira. Ogroman rast međunarodne trgovine je jednostavno rat gotovo eliminirao kao validnu opciju.

Imajući  sve navedeno na umu, postavlja se pitanje zašto se u Hrvatskoj razmatra ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka, ako se odavno u svijetu razvijenim zemljama ne isplati ratovati međusobno, a mi smo ipak dio EU i time spadamo u taj klub. Znaju li ljudi koji su predložili uvođenje obaveznog vojnog roka nešto što mi ne znamo?

Vijest o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka je izazvala podijeljene reakcije u javnosti. Argumenti za uvođenje se kreću od krajnje bizarnih, kao što je izjava premijera Plenkovića o tome kako treba popularizirati vojsku kod mladih jer se ne sjećaju Domovinskog rata, do paranoičnih teorija o novom Hladnom ratu, novom Svjetskom ratu ili militarizaciji u Srbiji. Jedan od glupljih razloga je i teorija da će vojni rok stvoriti „prave“ muškarce, usaditi im disciplinu, osjećaj za čast i slično.

Prvo, kako će mjesec dana (koliko se planira da vojni rok traje) trčanja, vikanja i verbalnog zlostavljanja od ikoga napraviti „pravog discipliniranog muškarca“? Smisao drilla nije stvoriti idealnog muškarca, nego oblikovati oružje, vojnika koji neće odbijati naredbe te služiti bez neposluha. Drugo, zar nisu upravo generacije koje su bile disciplinirane kroz vojni rok u JNA ujedno i isti oni vojnici koji su počinili zločine u Vukovaru, Srebrenici, Ovčari, Sarajevu itd.? Jesu li to ti disciplinirani muškarci koje stvara obavezni vojni rok?

S praktične strane, obavezni vojni rok je rasipanje novca bez ikakva učinka. Tehnološka opremljenost, gdje Hrvatska vojska naveliko zaostaje, i profesionalizacija, su glavni faktori uspješne obrane, posebno u situaciji kada smo članovi daleko najmoćnijeg vojnog saveza na svijetu, pa i u povijesti.

Profesionalna vojska je uvijek superiorna unovačenoj, to je shvatio još rimski car August koji je uveo profesionalizaciju vojske u Rimskom carstvu. To je shvatilo još Britansko carstvo koje nije osvojilo 33 % svijeta s neprofesionalnim regrutima, to su shvaćali i talijanski renesansni gradovi-države koji su radije koristili profesionalne plaćenike nego mobilizaciju. Zašto to ne može shvatiti trenutna vlast u Hrvatskoj i veliki dio javnosti?

Današnjem ratovanju više vrijedi zračna i oklopna superiornost nego horde neorganiziranih ljudi sa zastarjelom tehnologijom. Zašto onda ulažemo u ovo drugo kada nam se vojni zrakoplovi raspadaju zbog hrđe?

Valja spomenuti i jedno licemjerje oko uvođenja obaveznog vojnog roka, a to je šutnja civilnih udruga, posebno onih koje se deklarativno bore za ravnopravnost. Zašto se Libela, B.a.b.e. i ostale udruge sličnog karaktera nisu oglasile jer uvođenje obaveznog vojnog roka samo za muškarce direktno krši njihovu ideju spolne ravnopravnosti? Ravnopravnost ne može biti samo u pravima, ravnopravnost mora biti i u obavezama, a uvođenje vojnog roka je čisto diskriminirajuće prema muškarcima jer im nameće obavezu koju žene nemaju. S aspekta feminističke ideje ravnopravnosti, to je jako podcjenjivački za žene jer pretpostavlja da žene nisu sposobne kao muškarci u određenim stvarima. Gdje su glasne feministice i feminističke udruge kada treba preuzeti i obaveze, ne samo prava?  Sve feministice i feminističke udruge koje ne zahtijevaju proširenje obaveze vojnog roka i na žene su duboko licemjerne!

Da zaključim, obavezni vojni rok nema nikakvog vojnog ni sigurnosnog smisla, jedini smisao može biti da se kroz proces javne nabave kanalizira još novaca otetih poreznim obveznicima prema politički podobnim interesnim skupinama, što je česta pojava u Hrvatskoj. Ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka u povijesno najmirnijem trenutku, kada je Hrvatska članica najvećeg vojnog saveza ikada, u trenutku kada nam zrakoplovi hrđaju od starosti, kada profesionalna i dobro opremljena kopnena vojska pokazuje ogromnu superiornost nad neorganiziranim hordama, jednostavno nema smisla.


Novo na Liberalu

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ova dva pitanja su ključna u otkrivanju liberala od ostalih. Gotovo nepogrešivo...

Tko je liberal, a tko nije? Postoji jedan vrlo jednostavan i brz način da to otkrijete...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Donedavno se o tome govorilo isključivo u libertarijanskim krugovima, a sada su tu ideju počeli širiti i političari s puno širim spektrom birača.

Bruto plaća na ruke - ideja koja nailazi na plodno tlo među hrvatskim političarima. Što vi mislite?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije trećine HDZ-ovaca se slaže s izjavom da su imigranti najveća prijetnja europskoj kulturi...

Diplomatske nevolje: Kolinda i Plenković će teško naći u HDZ-u kadrove koji nisu ksenofobni

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Most je pokrenuo inicijativu koju su već ranije pokretale i druge političke stranke. Njena jedina svrha je ubiranje jeftinih poena na dezinformiranju građana.

Voda, vodoopskrba i prava - umjesto rasprave o pravom problemu, širi se strah od privatnika

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kako Trumpove carine utječu na poduzetnike najbolje pokazuje podatak da je mišljenje voditelja trgovine u SAD-u trenutno najpesimističnije u zadnjih 25 godina.

Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Naslov koji polazi od pretpostavke da osoba ne može biti sekularist i vjernik u isto vrijeme, krajnje je pogrešan i manipulativan.

N1 televizija obmanjuje javnost: Sekularizam i ateizam nisu jedno te isto

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Analiza intervjua s kandidatom HSLS-a za predsjednika RH. Moram priznati da me u mnogim stvarima razočarao...

Kovač je po pitanju osobnih sloboda kao Dalija Orešković. Srećom, u ekonomiji je puno bolji

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Međunarodne korporacije imaju zaštitu LGBT prava u svome kodeksu, što je s tržišne strane posve razumljivo. To je razveselilo lijeve udruge koje posve nesvjesno slave kapitalizam.

Privatna korporacija kao posljednja linija obrane LGBT prava u Mađarskoj

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska ima najviši PDV na putnički prijevoz među zemljama članicama EU, a možda i u cijelom svijetu.

Većina zemalja EU ukinula PDV na putnički željeznički prijevoz, Hrvatska nije među njima

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Porezna uprava je u 'ofenzivi' na ugostiteljske objekte na moru kaznila skoro dvije trećine ugostiteljskih objekata u koje je ušla. Što nam to govori o zakonima i porezima?

Jesu li lopovi ugostitelji ili je lopovska država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pročitajte što će prvo napraviti ako osvoji vlast, što misli o sadašnjoj Vladi, hoće li pomilovati osuđenike koji trunu u zatvoru zbog marihuane...

Intervju s Dejanom Kovačem, kandidatom koji će predstavljati liberalnu Hrvatsku na ovim izborima

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Otkud tolika strastvena želja za porezima koji će 'opaliti po džepu' druge ljude, one s kojima ne dijelimo neku karakteristiku?

Neka susjedu crknu dvije!

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: