Koliko stvarno možemo biti zadovoljni efektima hrvatskog turizma?

FOTO: ŠibenikIN
13.6.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Koliko stvarno možemo biti zadovoljni efektima hrvatskog turizma?

Turizam naš svagdašnji, od krize nas spasi, rentu nam podari, socijalnu državu omogući. To je sukus promišljanja većine hrvatskog stanovništva. Ali što kada bih vam rekao da Hrvatska nije toliko dobra u turizmu, da turizam kakav postoji u Hrvatskoj ne vrijedi koliko mislite i na kraju da smo takav turizam stvarali na svoju sliku i priliku?

Hrvatska je turistička država, to je svima jasno. Ali koliko turistička?

Dovoljno je nabrojati nekoliko informacija: prihodi od turizma čine više od 18% BDP-a Hrvatske, prihod od turističkih dolazaka u 2017. 9,5 milijardi eura, u istoj godini je Hrvatsku posjetilo 15,5 milijuna turista, imamo više od 400.000 apartmana. To su sve dobri pokazatelji koji govore o snazi i važnosti turizma u RH. Zaslužujemo medalju za top turističku destinaciju.

Svaka medalja ima glavu i pismo, pa tako i ti dobri podaci imaju svoje naličje. Hrvatska ima daleko najveći udio turističkih prihoda u BDP-u, daleko više od zemalja kao Italija, Španjolska i Portugal. Čak više i od Cipra, koji se nalazi na puno goroj geografskoj lokaciji za razvoj neturističkih industrija (otok koji je prilično geografski udaljen od ostatka EU).

Visoki postotak turističkih prihoda u odnosu na BDP (najveći u EU) upućuje na nedovoljno diversificiranu gospodarsku strukturu Hrvatske. To znači da Hrvatskoj turizam djeluje kao praktični jedan resurs o kojem ovisi gospodarska sudbina i time se svrstava u tzv. "jednoresursna gospodarstva". Turizam vjerojatno nema puno veću volatilnost od ostalih gospodarskih grana i slični argumenti kao "ako se negdje blizu zapuca, ode nam turizam" se mogu pronaći za sve tipove gospodarske aktivnosti. Ali veličina relativnog udjela turizma u BDP-u i njegova važnost za gospodarsku sudbinu države nudi stvarne razloge za zabrinutost jer jednoresursne ekonomije (ovdje gledamo turizam kao "resurs") imaju u prosjeku niži rast od diversificiranih ekonomija. Kao u financijama, ni u makroekonomiji nije dobro stavljati sva jaja u jednu košaru.

Tolika relativna važnost i veličina stvara veliki potencijalni problem, a dodatni otežavajući čimbenici su prostorna i vremenska (ne)disperziranost turizma. Naime, prostorna (oko 2/3 noćenja u samo trima županijama) i vremenska (oko 60% noćenja cijele godine samo tijekom dva mjeseca) koncentriranost hrvatskoga turizma donosi specifični rizik za poslovanje poduzetnika u turizmu i za turizam vezanih djelatnosti.

Prevelika sezonalnost turizma, tj veći udio noćenja u samo dva mjeseca (srpanj i kolovoz) od svih mediteranskih zemalja EU, limitirajući je faktor. U Hrvatskoj 60,9 % noćenja otpada na ta dva mjeseca dok je prosjek mediteranskih zemalja EU 35 posto. To ozbiljno limitira mogućnost ostalih industrija da iskoriste domaći turizam kao izvor dodatne potražnje za svoje proizvode/usluge te takav turizam ima manji utjecaj na opći gospodarski razvoj jer se industrija ne može osloniti na dva mjeseca u godini za ostvarivanje većine prometa. To je jednostavno logistički preskupo. Zbog toga turizam u Hrvatskoj ima puno slabiji multiplikativni efekt na gospodarstvo nego u ostalim mediteranskim zemljama EU koje imaju puno manje izraženu sezonalnost.



Prostorna koncentriranost turizma na samo tri županije (2/3 ukupnih noćenja u trima županijama) stvara infrastrukturnu preopterećenost i dodatne troškove. Ti dodatni troškovi se prešućuju u analizama o važnosti turizma, a radi se o dosta velikim troškovima. Povećanje broja stanovnika u vrijeme sezone više od 100 posto (Istarska županija), 50 posto (Zadarska, Šibensko-kninska, Dubrovnik) i 30% (Splitsko-dalmatinska, Šibenik, Pula) ubrzava trošenje infrastrukture i te troškove bi trebalo uključivati u sve buduće analize o uspješnosti turističke godine. Već smo svjedoci da infrastrukture pojedinih naselja popuštaju pod tolikim povećanjima broja stanovnika u sezoni.



Jedno od obilježja turizma u Hrvatskoj je i apartmanizacija. Većina smještajnih kapaciteta su obiteljski apartmani, a česta je i praksa preseljenja cijelih obitelji u područja u zaleđu (kolokvijalno "na selo", rodbini ili u seosku vikendicu) preko sezone da bi mogli iznajmljivati stanove u gradu. To je posebno izraženo u vrijeme festivala i sličnih manifestacija kada se potražnja za smještajem poveća više nego i u samoj sezoni. Prošle godine se u Splitu dogodilo da je zbog te prakse nastao višak smještajnih kapaciteta u vrijeme Ultre, jer se iznajmljivalo što se stiglo da bi se brzo zaradio dodatan prihod. Ali podaci pokazuju da su apartmani manje efikasni u popunjavanju smještaja od hotela. Ipak u hotelima rade stručnjaci koji znaju kako privlačiti goste i upravljati logistikom u turizmu, za što većina apartmanskih iznajmljivača nije kvalificirana. Iz toga se može zaključiti da je hotelski smještaj općenito isplativiji i iskoristiviji te ima manju sezonalnost, tj. drastično je više popunjen tijekom cijele godine, pa i u vrijeme sezone.



Hrvatski turizam je kao i ostatak hrvatskog društva, neefikasan i neprofesionalan. Iz toga proizlaze problemi vremenske i prostorne koncentriranosti koji ograničavaju korisnost turizma za cjelokupno gospodarstvo. Kako je stanovništvo RH kratkovidno i orijentirano na brze rezultate bez konkretnog dugoročnog plana, takav je i tip turizma kakav su uspostavili.

U 21. stoljeću više ništa nije moguće raditi amaterski, a da to bude dugoročno konkurentno, bila to poljoprivreda ili turizam.



Slične probleme koje možemo naći u domaćoj poljoprivredi (rascjepkanost, neorganiziranost, kratkoročno planiranje, neprofesionaliziranost) nalazimo i u turizmu. Državna politika ne radi ništa po tom pitanju, već se zadovoljava oporezivanjem turističke rente, što i održava truli državni aparat na životu jer bi bez turističkih prihoda cijele javne financije doživjele krah. Otežavanjem investicija glomaznim birokratskim aparatom sabotira velike projekte izgradnje hotela i dodatnog turističkog sadržaja koji bi smanjili preveliku sezonalnost. Istodobno napušteni državni objekti na atraktivnim lokacijama uz obalu desetljećima propadaju te se svakim danom mogućnost njihove revitalizacije poskupljuje i time gube potencijalni investitori.

U 2017. godini je mediteranska obala sjeverne Afrike doživjela veliki oporavak od terorističkih napada i rast od 22% noćenja. To predstavlja ozbiljnu prijetnju hrvatskom turizmu i pitanje je koliko dugo još Hrvatska može ostvarivati dobre rezultate prije nego što netko drugi preotme tržište. Da bi Hrvatska to spriječila, morat će puno toga promijeniti, a morat će se promijeniti i njeni građani.



Vezano
Ništa od kolapsa turizma, drugovi: ʼSrpanjska rupaʼ je medijska izmišljotina
Cro kartica je nepotrebna i služit će samo za povećanje korupcije u javnom i privatnom sektoru
Socijaldemokracija ili ksenofobija?
Legalizacija marihuane bi obogatila našu turističku ponudu i učinila Hrvatsku konkurentnijom
Hoće li ugostitelji sada spustiti cijene ili će razliku od PDV-a uzeti sebi?
Reakcije oporbe i koalicijskih partnera: HNS, Most i Pametno o Marićevoj poreznoj reformi
SDP-ova ekonomistica predlaže da država spusti cijene i povisi plaće. Tko će to platiti?
Zašto mediji prenose dezinformacije o hrvatskom i turskom turizmu koje je proširio Erdoganov fan?
Hrvatska se ne mora bojati kraha turizma, ali budućnost je u međunarodnim klasterima
Splitska vlast objavljuje rat turizmu
Hrvati će jednom morati prihvatiti da su radne migracije - u oba smjera - sasvim normalna pojava
4 razloga zašto Vlada treba odmah ukinuti kvote na uvoz radnika
Zašto su hrvatske sobarice toliko ljute na Srpkinje?
Sorry, porezni obveznici nisu dužni isplaćivati plaće vašim radnicima!
Zašto kava na Stradunu NIJE preskupa (i zašto se trebamo prestati zgražati)
Albanci srušili PDV na 6 posto, nadaju se turističkom bumu
Ukidaju obaveznu kategorizaciju hotela: 'Najbolja je ocjena ona koju daju gosti'
Kome smetaju nepristojni turisti? Političarima koji ne žive od njih!
Plavi se Jadran talasa, odmara se radnička klasa (ali ipak nema besplatnog ručka)
Uvoz jeftine radne snage - dobra ili loša ideja?
Novo na Liberalu

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ova dva pitanja su ključna u otkrivanju liberala od ostalih. Gotovo nepogrešivo...

Tko je liberal, a tko nije? Postoji jedan vrlo jednostavan i brz način da to otkrijete...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Donedavno se o tome govorilo isključivo u libertarijanskim krugovima, a sada su tu ideju počeli širiti i političari s puno širim spektrom birača.

Bruto plaća na ruke - ideja koja nailazi na plodno tlo među hrvatskim političarima. Što vi mislite?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije trećine HDZ-ovaca se slaže s izjavom da su imigranti najveća prijetnja europskoj kulturi...

Diplomatske nevolje: Kolinda i Plenković će teško naći u HDZ-u kadrove koji nisu ksenofobni

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Most je pokrenuo inicijativu koju su već ranije pokretale i druge političke stranke. Njena jedina svrha je ubiranje jeftinih poena na dezinformiranju građana.

Voda, vodoopskrba i prava - umjesto rasprave o pravom problemu, širi se strah od privatnika

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kako Trumpove carine utječu na poduzetnike najbolje pokazuje podatak da je mišljenje voditelja trgovine u SAD-u trenutno najpesimističnije u zadnjih 25 godina.

Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Naslov koji polazi od pretpostavke da osoba ne može biti sekularist i vjernik u isto vrijeme, krajnje je pogrešan i manipulativan.

N1 televizija obmanjuje javnost: Sekularizam i ateizam nisu jedno te isto

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Analiza intervjua s kandidatom HSLS-a za predsjednika RH. Moram priznati da me u mnogim stvarima razočarao...

Kovač je po pitanju osobnih sloboda kao Dalija Orešković. Srećom, u ekonomiji je puno bolji

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Međunarodne korporacije imaju zaštitu LGBT prava u svome kodeksu, što je s tržišne strane posve razumljivo. To je razveselilo lijeve udruge koje posve nesvjesno slave kapitalizam.

Privatna korporacija kao posljednja linija obrane LGBT prava u Mađarskoj

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska ima najviši PDV na putnički prijevoz među zemljama članicama EU, a možda i u cijelom svijetu.

Većina zemalja EU ukinula PDV na putnički željeznički prijevoz, Hrvatska nije među njima

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Porezna uprava je u 'ofenzivi' na ugostiteljske objekte na moru kaznila skoro dvije trećine ugostiteljskih objekata u koje je ušla. Što nam to govori o zakonima i porezima?

Jesu li lopovi ugostitelji ili je lopovska država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pročitajte što će prvo napraviti ako osvoji vlast, što misli o sadašnjoj Vladi, hoće li pomilovati osuđenike koji trunu u zatvoru zbog marihuane...

Intervju s Dejanom Kovačem, kandidatom koji će predstavljati liberalnu Hrvatsku na ovim izborima

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Otkud tolika strastvena želja za porezima koji će 'opaliti po džepu' druge ljude, one s kojima ne dijelimo neku karakteristiku?

Neka susjedu crknu dvije!

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: