Koliko vrijedi braniteljstvo?

28.5.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4

Koliko vrijedi braniteljstvo?

Aktualno je pitanje da li bi branitelji trebali imati prednost pri zapošljavanju u javne službe. Tipična interpretacija je da bi, kad bi se našla dva kandidata za posao koji su identični po svim kvalifikacijama, onaj koji je branitelj, ili iz obitelji branitelja, imao prednost.

Ovo naoko izgleda kao relativno bezazlena diskriminacija, ali ako pogledamo dublje, nailazimo na neke važne implikacije. Jedna od njih je da braniteljska komponenta nečijeg rezimea ima vrijednost, ali ta vrijednost nije precizirana. Nejasnost vrijednosti braniteljske komponente unosi nejasnoće u konkurse za javne pozicije. Što je još vaznije, nanosi se nepravda javnosti koja ima pravo znati tko, kako i zašto je izabran u javnu službu. Svi, pa i oni bez braniteljske prošlosti, imaju pravo znati kakve su im šanse na konkursu za javnu službu. 

Kako zaključujemo da braniteljstvo ima vrijednost? Standardni ekonomski modeli govore o tome da kad je osoba indiferentna između dvije opcije, moramo naći neki atribut koji nam je vrijedan, a da ga samo jedna opcija posjeduje. Na primjer, moja dva omiljena benda, Faith No More in Alice in Chains, imaju koncert u isto vrijeme. Kako ću odlučiti na koji koncert otići? Ako gledamo samo na glazbenu kvalitetu oba benda, meni su oni oba najbolji - dijele prvo mjesto. Dakle, moram vidjeti da li postoji neki dodatni atribut koji ih može razdvojiti.

Koncert Faith No More je u Torontu, dok je koncert Alice in Chains u Montrealu. Toronto je samo 45 minuta vožnje od moje kuće, a Montreal je udaljen sedam sati vožnje. Sada je jasno da je Faith no More bolja opcija jer, iako ga jednako volim kao i Alice in Chains, taj koncert je bliže. Blizina ima vrijednost. Ta dodatna vrijednost učinila je jedan koncert vrijednijim od drugoga. 

A što ako se radi o dva benda od kojih jedan volim više, a drugi manje, recimo Faith No More i Pearl Jam. Pearl Jam je dobar, ali ne tako dobar kao Faith No More. Što ako je koncert Pearl Jama u Torontu, a koncert Faith No More u Montrealu? Budući da blizina ima vrijednost, ta blizina dodaje vrijednost koncertu Pearl Jama u odnosu na Faith No More. Bih li radije vozio sedam sati da vidim svoj omiljeni bend ili bih za čas posla skoknuo na koncert benda koji je dobar, ali ne toliko dobar? Odgovor na ovo pitanje ovisi o tome kolika je meni vrijednost blizine. Ako jako vrednujem blizinu, možda će to biti dovoljno da prevagu odnese lošiji bend. 

Da li bih isti izbor napravio ako je koncert mog omiljenog benda malo bliže, tri sata vožnje recimo? Opet, to zavisi o mojem vrijednosnom sistemu. Poanta je da, ako neki atribut može donijeti prevagu uzmeđu dvije opcije koje su po svemu ostalom jednake vrijednosti, onda taj atribut ima vrijednost i bitno je znati kolika je ta vrijednost. 

Kako se ovo odnosi na vrijednost braniteljstva? Ako braniteljstvo može da odnese prevagu između dva kandidata koji su po svim ostalim osobinama jednaki, onda braniteljstvo ima vrijednost. Ovisno o tome kolika je ta vrijednost, braniteljstvo bi moglo odnijeti prevagu i između dva kandidata koji su po ostalim osobinama slični, ali ne i potpuno jednaki. 

U stvarnosti je jako rijetko, ako ne i nemoguće, naći dvije osobe koje su potpuno jednake po svim kriterijima koji su važni poslodavcu. Na primjer, netko je bolje potkovan teorijskim znanjem, netko ima više praktičnog iskustva, a netko pak ima jaču radnu etiku ili što bi narodski rekli „trudi se“.

Ove nejednakosti u ražličtitim atributima koji su važni poslodvacu nekako treba svesti na zajedničku mjeru da bi se mogli usporediti. Obično se svaki kandidat ocijeni na ljestvici od 1 do 10 za svaku osobinu i onda se izračuna prosjek. Prosjek može biti jednostavni ili pondenirani, ovisno o tome koliko nak je koja osobina važna. 

Ispod je primjer usporedbe tri kandidata na osnovi teorijskog znanja, primijenjenog znanja i radne etike. Nijedan od ta tri kandidata nema ocjenu nižu od 7 ni u jednoj od ove tri osobine. Prosjek ocjena je takav da da osoba A ima prosjek 9,00, osoba B 8,67, a osoba C 8,33. Ako bi samo ove tri osobine bile presudne za zapošljavanje, osoba A bi bila primljena, ali, kao što se vidi u posljednjem redu ove tablice, osoba A nema braniteljsku komponentu. Osoba B ima braniteljsku komponentu, ali njezin prosjek je 8,67.

Postavlja se pitanje da li su 9,00 i 8,67 dovoljno blizu da bi braniteljska komponenta osobe B odnijela prevagu. Ako se 8,67 zaokruži na jednu decimalu, onda je to već 8,7, ako se to zaokruži na cijeli broj, onda je to 9.

Dakle, nije teško naći sistem po kojem su 9,00 i 8,67 dovoljno slični da bi se smatrali jednakima. Ako ih možemo smatrati dovoljno sličnima da bi bili jednaki, onda braniteljska komponenta osobi B daje prevagu nad osobom A.

Zašto je ovo bitno? Stavite se u poziciju Osobe A. Ta osoba bi trebala transparentno biti obaviještena koliku prednost u svim drugim osobinama mora imati pred nekim tko ima braniteljsku komponentu da bi imala šanse na konkursu. 

Ja, na primjer, nisam sin branitelja. Imam doktorat iz ekonomije. Nagrađivan sam za svoj istraživački rad. Predajem na dva fakulteta i prosječna ocjena kao predavaču mi je 4,6 od 5. Mene sad zanima da li je to dovoljno da se natječem s nekim sinom branitelja za posao ekonomista u javnom sektoru. Koliko moram biti ispred njega po svim ostalim kriterijima, da me on ne bi uspio preteći svojim braniteljskim pedigreom?

Sebe koristim samo kao primjer. Svaki kandidat koji nije bio branitelj ili nije iz braniteljske obitelji ima pravo znati kakve su mu šanse—koliko mora biti ispred svih da bi nadoknadio taj hendikep što nije braniteljsko dijete. Ako će se braniteljsko porijeklo koristiti pri zapošljavanju u javne službe, onda braniteljski pedigre, kao i svaka druga osobina, treba imati jasno preciziranu, javno poznatu vrijednost u svakom konkursu. Bez specificiranja njezine vrijednosti narušavaju se osnovna prava javnosti na transparentnost konkursa.

 

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
HRVATSKA
O autoru
Predrag Rajšić je profesor ekonomije na sveučilištu Guelph u Ontariju, Kanada. Rođeni Petrinjac. U slobodno vrijeme piše blog "Loose Ends in Economics". >>VIŠE
Novo na Liberalu

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mediji su pet godina ponavljali priču kako pčele izumiru, a cijelo to vrijeme broj pčela u svijetu se povećavao.

Mit o izumiranju pčela (a u zadnje vrijeme i ostalih kukaca)

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

SDP-ov 'James Bond' ukrao je Varteksov slogan bez pitanja i koristi ga u svojoj političkoj kampanji, ali to čak nije najgore u ovoj priči...

Je li Maras zaboravio kako se odnosio prema Bakiću dok je bio ministar?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovi ljudi su najzaslužniji za ovakav uspjeh hrvatske brodogradnje i još traže od države da nastavi s istim modelom kao i dosad.

Radnici Uljanika štrajkaju, nije ih briga za brodove. Neka Amsterdamska koalicija plati brodovlasnika!

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više nije moguće ni izraziti saučešće s obiteljima stradalih u terorističkom napadu, a da vas nakon toga ne napadnu horde SJW-a ove ili one boje - jer niste izabrali najbolju riječ.

Hrvatski konzervativci optužuju Obamu i Clinton za vrijeđanje kršćana. Koliko njihove optužbe imaju smisla?

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Predsjednik popularne američke zaklade za ekonomsku edukaciju posjetio je Dubrovnik i objavio tekst o njegovoj bogatoj povijesti.

Dubrovačka Republika - dragulj srednjovjekovne Europe

Društvo

PIŠE: RONALD BAILEY

Trendovi u planiranju obitelji, rastu realnog dohotka, padu realnih cijena energenata, pošumljavanje i poljoprivreda

Dan planeta Zemlje: 5 razloga za slavlje

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Čitamo o tome kako su kršćani na meti državnih vlasti ili većinske religije u nekim dijelovima svijeta. Bitno je napomenuti da se ne radi o teroru usmjerenom samo prema kršćanima.

Progon kršćana? Da, ali u zemljama gdje se proganjaju i sve ostale manjine...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Desni populisti diljem Europe okupljaju se oko Mattea Salvinija, ali izvan imigracije oni nemaju zajedničkih točaka.

Nova europska politička grupacija, čiji će član vjerojatno biti i Živi zid, ima samo jedan zajednički cilj

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljevičari su godinama pokušavali pronaći bolji način mjerenja kvalitete života, ali svaki je na kraju savršeno korelirao s BDP-om.

Bilo kuda, BDP svuda

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Odlične vijesti za sve koji planiraju pokrenuti biznis u Hrvatskoj.

Ukida se pečat, pojeftinjuju troškovi, a od jeseni tvrtke će se osnivati online i bez javnog bilježnika!

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Povijesna priča o državi koja je bila decentralizirana s ograničenom središnjom vladom prije osnutka SAD-a i Francuske revolucije.

Zlatno doba Nizozemske Republike: Kako je nastao srednji sloj u Europi

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Reformisti su osvojili uvjerljivo najviše glasova na izborima, ali nisu uspjeli postići dogovor s drugim strankama. Socijalni liberali su pogazili riječ i ušli u pregovore s nacionalistima...

U neočekivanom obratu Estonija je dobila vladu s desnim populistima

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: