Koliko vrijedi braniteljstvo?

28.5.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4

Koliko vrijedi braniteljstvo?

Aktualno je pitanje da li bi branitelji trebali imati prednost pri zapošljavanju u javne službe. Tipična interpretacija je da bi, kad bi se našla dva kandidata za posao koji su identični po svim kvalifikacijama, onaj koji je branitelj, ili iz obitelji branitelja, imao prednost.

Ovo naoko izgleda kao relativno bezazlena diskriminacija, ali ako pogledamo dublje, nailazimo na neke važne implikacije. Jedna od njih je da braniteljska komponenta nečijeg rezimea ima vrijednost, ali ta vrijednost nije precizirana. Nejasnost vrijednosti braniteljske komponente unosi nejasnoće u konkurse za javne pozicije. Što je još vaznije, nanosi se nepravda javnosti koja ima pravo znati tko, kako i zašto je izabran u javnu službu. Svi, pa i oni bez braniteljske prošlosti, imaju pravo znati kakve su im šanse na konkursu za javnu službu. 

Kako zaključujemo da braniteljstvo ima vrijednost? Standardni ekonomski modeli govore o tome da kad je osoba indiferentna između dvije opcije, moramo naći neki atribut koji nam je vrijedan, a da ga samo jedna opcija posjeduje. Na primjer, moja dva omiljena benda, Faith No More in Alice in Chains, imaju koncert u isto vrijeme. Kako ću odlučiti na koji koncert otići? Ako gledamo samo na glazbenu kvalitetu oba benda, meni su oni oba najbolji - dijele prvo mjesto. Dakle, moram vidjeti da li postoji neki dodatni atribut koji ih može razdvojiti.

Koncert Faith No More je u Torontu, dok je koncert Alice in Chains u Montrealu. Toronto je samo 45 minuta vožnje od moje kuće, a Montreal je udaljen sedam sati vožnje. Sada je jasno da je Faith no More bolja opcija jer, iako ga jednako volim kao i Alice in Chains, taj koncert je bliže. Blizina ima vrijednost. Ta dodatna vrijednost učinila je jedan koncert vrijednijim od drugoga. 

A što ako se radi o dva benda od kojih jedan volim više, a drugi manje, recimo Faith No More i Pearl Jam. Pearl Jam je dobar, ali ne tako dobar kao Faith No More. Što ako je koncert Pearl Jama u Torontu, a koncert Faith No More u Montrealu? Budući da blizina ima vrijednost, ta blizina dodaje vrijednost koncertu Pearl Jama u odnosu na Faith No More. Bih li radije vozio sedam sati da vidim svoj omiljeni bend ili bih za čas posla skoknuo na koncert benda koji je dobar, ali ne toliko dobar? Odgovor na ovo pitanje ovisi o tome kolika je meni vrijednost blizine. Ako jako vrednujem blizinu, možda će to biti dovoljno da prevagu odnese lošiji bend. 

Da li bih isti izbor napravio ako je koncert mog omiljenog benda malo bliže, tri sata vožnje recimo? Opet, to zavisi o mojem vrijednosnom sistemu. Poanta je da, ako neki atribut može donijeti prevagu uzmeđu dvije opcije koje su po svemu ostalom jednake vrijednosti, onda taj atribut ima vrijednost i bitno je znati kolika je ta vrijednost. 

Kako se ovo odnosi na vrijednost braniteljstva? Ako braniteljstvo može da odnese prevagu između dva kandidata koji su po svim ostalim osobinama jednaki, onda braniteljstvo ima vrijednost. Ovisno o tome kolika je ta vrijednost, braniteljstvo bi moglo odnijeti prevagu i između dva kandidata koji su po ostalim osobinama slični, ali ne i potpuno jednaki. 

U stvarnosti je jako rijetko, ako ne i nemoguće, naći dvije osobe koje su potpuno jednake po svim kriterijima koji su važni poslodavcu. Na primjer, netko je bolje potkovan teorijskim znanjem, netko ima više praktičnog iskustva, a netko pak ima jaču radnu etiku ili što bi narodski rekli „trudi se“.

Ove nejednakosti u ražličtitim atributima koji su važni poslodvacu nekako treba svesti na zajedničku mjeru da bi se mogli usporediti. Obično se svaki kandidat ocijeni na ljestvici od 1 do 10 za svaku osobinu i onda se izračuna prosjek. Prosjek može biti jednostavni ili pondenirani, ovisno o tome koliko nak je koja osobina važna. 

Ispod je primjer usporedbe tri kandidata na osnovi teorijskog znanja, primijenjenog znanja i radne etike. Nijedan od ta tri kandidata nema ocjenu nižu od 7 ni u jednoj od ove tri osobine. Prosjek ocjena je takav da da osoba A ima prosjek 9,00, osoba B 8,67, a osoba C 8,33. Ako bi samo ove tri osobine bile presudne za zapošljavanje, osoba A bi bila primljena, ali, kao što se vidi u posljednjem redu ove tablice, osoba A nema braniteljsku komponentu. Osoba B ima braniteljsku komponentu, ali njezin prosjek je 8,67.

Postavlja se pitanje da li su 9,00 i 8,67 dovoljno blizu da bi braniteljska komponenta osobe B odnijela prevagu. Ako se 8,67 zaokruži na jednu decimalu, onda je to već 8,7, ako se to zaokruži na cijeli broj, onda je to 9.

Dakle, nije teško naći sistem po kojem su 9,00 i 8,67 dovoljno slični da bi se smatrali jednakima. Ako ih možemo smatrati dovoljno sličnima da bi bili jednaki, onda braniteljska komponenta osobi B daje prevagu nad osobom A.

Zašto je ovo bitno? Stavite se u poziciju Osobe A. Ta osoba bi trebala transparentno biti obaviještena koliku prednost u svim drugim osobinama mora imati pred nekim tko ima braniteljsku komponentu da bi imala šanse na konkursu. 

Ja, na primjer, nisam sin branitelja. Imam doktorat iz ekonomije. Nagrađivan sam za svoj istraživački rad. Predajem na dva fakulteta i prosječna ocjena kao predavaču mi je 4,6 od 5. Mene sad zanima da li je to dovoljno da se natječem s nekim sinom branitelja za posao ekonomista u javnom sektoru. Koliko moram biti ispred njega po svim ostalim kriterijima, da me on ne bi uspio preteći svojim braniteljskim pedigreom?

Sebe koristim samo kao primjer. Svaki kandidat koji nije bio branitelj ili nije iz braniteljske obitelji ima pravo znati kakve su mu šanse—koliko mora biti ispred svih da bi nadoknadio taj hendikep što nije braniteljsko dijete. Ako će se braniteljsko porijeklo koristiti pri zapošljavanju u javne službe, onda braniteljski pedigre, kao i svaka druga osobina, treba imati jasno preciziranu, javno poznatu vrijednost u svakom konkursu. Bez specificiranja njezine vrijednosti narušavaju se osnovna prava javnosti na transparentnost konkursa.

 

VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
HRVATSKA
O autoru
Predrag Rajšić je profesor ekonomije na sveučilištu Guelph u Ontariju, Kanada. Rođeni Petrinjac. U slobodno vrijeme piše blog "Loose Ends in Economics". >>VIŠE
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dugogodišnji američki senator je s preko 75 godina postao milijunaš, ali tek nakon što je napisao bestseller. Hrvatski ministri ne moraju napisati bestseller da bi postali milijunaši.

Dva političara i multimilijunaša. Pronađi razliku!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska i Slovenija su svoj dug otplatile, ali Srbiji je preostalo za otplatiti još 1,7 mlrd. eura.

Srbija još uvijek plaća Titove dugove i otplaćivat će ih sljedeće 22 godine

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mislav Kolakušić ima najrealnije šanse pobijediti na predsjedničkim izborima. Ovo nije podrška već upozorenje.

Svi pričaju o Kolindi i Milanoviću, ali Kolakušić bi mogao iznenaditi. Pripremite se za budućeg predsjednika!

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Otvorene granice su istinski liberalni koncept koji su u prošlom stoljeću najviše promicali neki konzervativni političari.

Otvorene i zatvorene granice

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Most i HSLS su se zakačili oko toga tko se prvi sjetio pokrenuti inicijativu za ustavnu zaštitu vode koja je ustavom već zaštićena.

Tko je gluplji - Most ili HSLS?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Iako postoji mnogo argumenata i razloga za optimizam, trebamo inzistirati na reformama bez kojih nema značajnijeg rasta.

Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Toliki izljevi mržnje prema poslodavcima - onim ljudima koji stvaraju novu vrijednost - i strah od stranih radnika svojstveni su naciji koja ne želi napredak.

Hrvati će jednom morati prihvatiti da su radne migracije - u oba smjera - sasvim normalna pojava

Politika

PIŠE: EDUARD PETRANOVIĆ

Zoran Milanović može ugroziti šanse HDZ-ovoj Kolindi Grabar-Kitarović, a to znači da ne postoji jamstvo HDZ-ove premoći.

Zašto bi kandidatura vođe najgore hrvatske vlade bila dobra za Hrvatsku

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Samo nekoliko sati nakon što je Reuters objavio da su bogataši počeli povlačiti svoje bogatstvo na bankovne račune u Singapuru, izvršna direktorica Hong Konga je proglasila da povlači kontroverzni zakon.

Kako je kapital (zasad) sačuvao autonomiju Hong Konga

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U nekim ekstremno lijevim krugovima ponavlja se citat iz Misesove knjige po kojemu ispada da je Mises hvalio i slavio fašizam. Je li to točno?

Ovako je Mises pisao o fašizmu 1927.

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Milorad Pupovac ponekad zna ovako izaći iz skrovišta ugroženog manjinca i pokazati svoje pravo bahato lice.

Pupovac odbrusio novinaru na pitanje zašto štiti Plenkovića: ʼNije vaš posao da ispravljate meneʼ

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kvote na uvoz radnika primjer su loše, prekomjerne i iznimno štetne regulacije zbog koje bi mogla propasti cijela turistička sezona.

4 razloga zašto Vlada treba odmah ukinuti kvote na uvoz radnika

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: