Kolinda nije u pravu: Država ne može i ne treba zaustaviti emigraciju

18.4.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kolinda nije u pravu: Država ne može i ne treba zaustaviti emigraciju


PIŠE Mario Nakić

Predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović kritizirala je ponovno Vladu zbog velikog vala iseljavanja. Preko 80.000 ljudi samo prošle godine iselilo je zbog posla i boljih mogućnosti iz Hrvatske. Grabar Kitarović okrivljuje vladu što "ne čini dovoljno da se negativni trend zaustavi" i predlaže "veća ulaganja u lokalne budžete".

Ako uzmemo u obzir da se lagano bliže predsjednički izbori, onda njenu izjavu treba promatrati kao početak predizborne kampanje. U tom smislu, ovakav populizam je razumljiv. Ali s druge strane, ovakve deplasirane izjave ne pomažu ionako već moralno i ekonomski osakaćenom narodu jer su duboko obmanjujuće. Prvo, ideja da država može zaustaviti iseljavanje.

Živimo u vrijeme ubrzane globalizacije. Osim što su granice puno "mekše" nego ikada u povijesti, i transport ljudi i robe je lakši i jeftiniji nego ikada. Uzmimo u obzir i komunikacijske mogućnosti. Danas možete tražiti posao na drugom kraju planeta, pa čak i odraditi intervju, bez fizičkog odlaska tamo. I za to vam ne treba ništa osim internetske veze i jednog uređaja (računalo, tablet ili mobitel).

Budući da svatko od nas ima svoje želje i vlastite ambicije, svatko će za sebe znati najbolje gdje će mu se ukazati bolje i veće mogućnosti. Danas je praktički nemoguće zabraniti ljudima da iseljavaju, čak ni kad bi se to htjelo učiniti. Država bi trebala izgraditi zid ili ogradu su bodljikavom žicom, ali čak ni to ne bi moglo spriječiti one koji stvarno žele, da napuste zemlju.

Dakle, danas se migracije događaju više i brže no ikada u povijesti i to nije nimalo negativno. Neka ljudi idu tamo gdje će imati bolje prilike, to je bolje i za njih, ali i za svijet u globalu jer veći je ekonomski napredak kad su ljudi produktivniji, a dokazano je da ista osoba radeći istu vrstu posla nije jednako produktivna u dvije različite države. Znači neki konobar, koji u Slavoniji zarađuje oko 3.000 kuna mjesečno, kad se preseli u Irsku tamo za isti posao zarađuje 4 do 5 puta više, što znači da je u Irskoj s istim radom peterostruko produktivniji, a svjetsko bogatstvo se zahvaljujući njegovoj migraciji više povećalo nego da je ostao raditi u Slavoniji.

Ljudi iseljavaju i iz puno bogatijih zemalja nego što je Hrvatska. Recimo, Švedska ima već godinama negativni neto migracijski rezultat, što znači da više ljudi iseljava iz zemlje nego što useljava u nju. Tisuće ljudi odlazi i iz Danske, a Danska je među 5 najbogatijih država Europe. Irska ima također veliki broj emigranata. Zašto mnogi Irci, usprkos dobrom životnom standardu i dinamičnom tržištu, svejedno žele otići npr. u SAD ili Kanadu? Iz istih razloga iz kojih mnogi Hrvati odlaze u Irsku, a to su bolje prilike. Estonija, koja je zadnjih 20-ak godina postigla ogroman napredak i ima otprilike dvostruko bolji životni standard od Hrvatske, i dalje pati od velike emigracije. To znači, ni da je Hrvatska puno bogatija nego što jest, niti da imamo bolju i zdraviju ekonomsku politiku, to ne bi spriječilo desetke tisuća ljudi da svejedno odu za boljim prilikama nekamo drugdje.

Kolinda nije u pravu, visoka stopa emigracije nije tragedija za Hrvatsku niti za hrvatsko gospodarstvo. Doznake iz inozemstva su, logično, u enormnom porastu. Samo prošle godine Hrvati iz inozemstva su preko bankovnih računa uplatili građanima RH oko 16 milijardi kuna, a tome treba pridodati i po nekim procjenama preko 8 milijardi kuna koje donesu u Hrvatsku u gotovini. To je već oko 20% hrvatskog državnog proračuna, a svake godine će se povećavati jer a) emigracija će se sigurno nastaviti i b) oni koji su emigrirali ranije s vremenom pronalaze sve bolja radna mjesta i povećavaju im se primanja pa će i oni povećati doznake svojim obiteljima i prijateljima u Hrvatskoj. To je novac koji ti ljudi sigurno ne bi zaradili da su ostali u Hrvatskoj, a ovako on se u Hrvatskoj troši i "pumpa" hrvatsko gospodarstvo. Osim toga, jedna petina tog novca završit će u državnom proračunu kroz PDV, tako da i država ima korist od iseljavanja.

Za hrvatsko gospodarstvo i državu emigranti su puno korisniji u emigraciji nego da su ostali ovdje. Nije emigracija nikakva tragedija, tragedija je nešto drugo. Ako pogledamo sve razvijene zemlje koje imaju intenzivnu emigraciju, vidjet ćemo da kod njih geografsko kretanje stanovništva ide u oba smjera. One u isto vrijeme imaju vrlo intenzivnu imigraciju i trude se, na političkom, nacionalnom nivou, da privuku što veći broj radnih imigranata u zemlju. Na taj način uspijevaju nadomjestiti nedostatak stručnog kadra bez kojeg ostaju emigriranjem dijela stanovništva. Hrvatska ima problem što nam nedostaje radnika, što je predsjednica dobro primijetila, ali nije uspjela detektirati uzrok, a rješenje koje predlaže je još gore od samog problema. Veće financiranje jedinica lokalne samouprave i županija, koje jesu dio problema, samo će povećati ionako glomaznu birokraciju koja uskoro u mnogim dijelovima zemlje neće više imati kome služiti, bit će svrha samoj sebi. Ups, zaboravih da je to i inače smisao birokracije.

Hrvatska nema gotovo nikakvu imigraciju, pogotovo radnu. Hrvatsko tržište je ograničeno uvoznim kvotama za zemlje izvan Europske unije. Budući da smo, nakon Bugarske, najslabije razvijena država EU, normalno je da iz drugih EU zemalja neće dolaziti radnici u Hrvatsku. Mi se trebamo maksimalno otvoriti za uvoz radnika iz slabije razvijenih zemalja od Hrvatske. Prvi preduvjet bio bi potpuno ukidanje kvota koje ionako nemaju nikakvog smisla. One postoje zbog straha koji je potpuno iracionalan, a on glasi: "jeftini radnici izvana preplavit će nam tržište rada, oteti radna mjesta i spustiti cijenu rada". Problem u toj tezi je taj što se to nije dogodilo nigdje nikada. A migracije se događaju u cijelom svijetu. Čak štoviše, uvozna radna snaga ima dokazano pozitivan utjecaj na cijelo gospodarstvo.

U SAD-u svaki uvezeni radnik u prosjeku svojim radom i produktivnošću kreira još 1,2 radnih mjesta za druge. Budući da tržište nije statično nego se povećava kako se više stvara nova vrijednost, povećana produktivnost zahvaljujući uvozu radne snage dovodi i do povećanja broja radnih mjesta, a veći izbor radnih mjesta nužno dovodi i do povećanja cijene rada.



To su jasni ekonomski zakoni. Međutim, kod nas neće biti dovoljno samo ukinuti uvozne kvote da bi se povećala imigracija. Država treba znatno smanjiti i namete na rad kako bi useljavanje učinila što privlačnijim. Jer ipak, koliko god ima slabije razvijenih zemalja, da bi se ljudi doselili iz daljih krajeva morate im ponuditi puno bolju plaću od bilo koje opcije koju imaju u svojoj zemlji. Kod nas je rad, pogotovo u odnosu na životni standard, jako opterećen raznim obaveznim nametima, što čini i samo tržište rada tromim.

Znači, emigracija nije negativna pojava, a pogotovo nije nikakva tragedija. Hrvatsko gospodarstvo od nje već sada profitira, a u budućnosti će profitirati i puno više. Tragedija je što nemamo imigraciju, a naši političari u tom pogledu uopće i ne promišljaju. Neće nas uništiti emigracija nego nedostatak imigracije.

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
POLITIKA
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Ministrica koja godinama postavlja suluda pravila zbog kojih mnogi poduzetnici nisu mogli povući novac iz EU fondova, sada ne prolazi državna pravila. Fali joj jedan papir.

Ministricu stigla njena karma. Trebamo li stvarno imati razumijevanja za tu isteklu vozačku?

Politika

PIŠE: DAVOR NAĐI

Ministar rada i mirovinskog sustava je dao dvije prilično nesuvisle izjave u kojima pobija sam sebe.

Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U županiji s tolikom koncentracijom uhljeba, održavanje demokratskih izbora nema smisla.

U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usprkos optužbama nekih bivših zaposlenica kako tvrtka diskriminira žene, istraživanje je pokazalo da su muškarci bili godinama slabije plaćeni od ljepšeg spola.

Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska dobrim dijelom živi od turizma, ali u medijima se svake godine ponavljaju isti mitovi o štetnosti koje turizam sa sobom nosi.

Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Koliko smo već puta samo čuli priču o tolerantnim, mladim, slobodnomislećim ljudima željnim promjena? I kako je to završilo?

Novi hrvatski Mesija s hrpom starih, izlizanih frazetina i nula sadržaja

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: