Kolinda nije u pravu: Država ne može i ne treba zaustaviti emigraciju

18.4.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kolinda nije u pravu: Država ne može i ne treba zaustaviti emigraciju


PIŠE Mario Nakić

Predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović kritizirala je ponovno Vladu zbog velikog vala iseljavanja. Preko 80.000 ljudi samo prošle godine iselilo je zbog posla i boljih mogućnosti iz Hrvatske. Grabar Kitarović okrivljuje vladu što "ne čini dovoljno da se negativni trend zaustavi" i predlaže "veća ulaganja u lokalne budžete".

Ako uzmemo u obzir da se lagano bliže predsjednički izbori, onda njenu izjavu treba promatrati kao početak predizborne kampanje. U tom smislu, ovakav populizam je razumljiv. Ali s druge strane, ovakve deplasirane izjave ne pomažu ionako već moralno i ekonomski osakaćenom narodu jer su duboko obmanjujuće. Prvo, ideja da država može zaustaviti iseljavanje.

Živimo u vrijeme ubrzane globalizacije. Osim što su granice puno "mekše" nego ikada u povijesti, i transport ljudi i robe je lakši i jeftiniji nego ikada. Uzmimo u obzir i komunikacijske mogućnosti. Danas možete tražiti posao na drugom kraju planeta, pa čak i odraditi intervju, bez fizičkog odlaska tamo. I za to vam ne treba ništa osim internetske veze i jednog uređaja (računalo, tablet ili mobitel).

Budući da svatko od nas ima svoje želje i vlastite ambicije, svatko će za sebe znati najbolje gdje će mu se ukazati bolje i veće mogućnosti. Danas je praktički nemoguće zabraniti ljudima da iseljavaju, čak ni kad bi se to htjelo učiniti. Država bi trebala izgraditi zid ili ogradu su bodljikavom žicom, ali čak ni to ne bi moglo spriječiti one koji stvarno žele, da napuste zemlju.

Dakle, danas se migracije događaju više i brže no ikada u povijesti i to nije nimalo negativno. Neka ljudi idu tamo gdje će imati bolje prilike, to je bolje i za njih, ali i za svijet u globalu jer veći je ekonomski napredak kad su ljudi produktivniji, a dokazano je da ista osoba radeći istu vrstu posla nije jednako produktivna u dvije različite države. Znači neki konobar, koji u Slavoniji zarađuje oko 3.000 kuna mjesečno, kad se preseli u Irsku tamo za isti posao zarađuje 4 do 5 puta više, što znači da je u Irskoj s istim radom peterostruko produktivniji, a svjetsko bogatstvo se zahvaljujući njegovoj migraciji više povećalo nego da je ostao raditi u Slavoniji.

Ljudi iseljavaju i iz puno bogatijih zemalja nego što je Hrvatska. Recimo, Švedska ima već godinama negativni neto migracijski rezultat, što znači da više ljudi iseljava iz zemlje nego što useljava u nju. Tisuće ljudi odlazi i iz Danske, a Danska je među 5 najbogatijih država Europe. Irska ima također veliki broj emigranata. Zašto mnogi Irci, usprkos dobrom životnom standardu i dinamičnom tržištu, svejedno žele otići npr. u SAD ili Kanadu? Iz istih razloga iz kojih mnogi Hrvati odlaze u Irsku, a to su bolje prilike. Estonija, koja je zadnjih 20-ak godina postigla ogroman napredak i ima otprilike dvostruko bolji životni standard od Hrvatske, i dalje pati od velike emigracije. To znači, ni da je Hrvatska puno bogatija nego što jest, niti da imamo bolju i zdraviju ekonomsku politiku, to ne bi spriječilo desetke tisuća ljudi da svejedno odu za boljim prilikama nekamo drugdje.

Kolinda nije u pravu, visoka stopa emigracije nije tragedija za Hrvatsku niti za hrvatsko gospodarstvo. Doznake iz inozemstva su, logično, u enormnom porastu. Samo prošle godine Hrvati iz inozemstva su preko bankovnih računa uplatili građanima RH oko 16 milijardi kuna, a tome treba pridodati i po nekim procjenama preko 8 milijardi kuna koje donesu u Hrvatsku u gotovini. To je već oko 20% hrvatskog državnog proračuna, a svake godine će se povećavati jer a) emigracija će se sigurno nastaviti i b) oni koji su emigrirali ranije s vremenom pronalaze sve bolja radna mjesta i povećavaju im se primanja pa će i oni povećati doznake svojim obiteljima i prijateljima u Hrvatskoj. To je novac koji ti ljudi sigurno ne bi zaradili da su ostali u Hrvatskoj, a ovako on se u Hrvatskoj troši i "pumpa" hrvatsko gospodarstvo. Osim toga, jedna petina tog novca završit će u državnom proračunu kroz PDV, tako da i država ima korist od iseljavanja.

Za hrvatsko gospodarstvo i državu emigranti su puno korisniji u emigraciji nego da su ostali ovdje. Nije emigracija nikakva tragedija, tragedija je nešto drugo. Ako pogledamo sve razvijene zemlje koje imaju intenzivnu emigraciju, vidjet ćemo da kod njih geografsko kretanje stanovništva ide u oba smjera. One u isto vrijeme imaju vrlo intenzivnu imigraciju i trude se, na političkom, nacionalnom nivou, da privuku što veći broj radnih imigranata u zemlju. Na taj način uspijevaju nadomjestiti nedostatak stručnog kadra bez kojeg ostaju emigriranjem dijela stanovništva. Hrvatska ima problem što nam nedostaje radnika, što je predsjednica dobro primijetila, ali nije uspjela detektirati uzrok, a rješenje koje predlaže je još gore od samog problema. Veće financiranje jedinica lokalne samouprave i županija, koje jesu dio problema, samo će povećati ionako glomaznu birokraciju koja uskoro u mnogim dijelovima zemlje neće više imati kome služiti, bit će svrha samoj sebi. Ups, zaboravih da je to i inače smisao birokracije.

Hrvatska nema gotovo nikakvu imigraciju, pogotovo radnu. Hrvatsko tržište je ograničeno uvoznim kvotama za zemlje izvan Europske unije. Budući da smo, nakon Bugarske, najslabije razvijena država EU, normalno je da iz drugih EU zemalja neće dolaziti radnici u Hrvatsku. Mi se trebamo maksimalno otvoriti za uvoz radnika iz slabije razvijenih zemalja od Hrvatske. Prvi preduvjet bio bi potpuno ukidanje kvota koje ionako nemaju nikakvog smisla. One postoje zbog straha koji je potpuno iracionalan, a on glasi: "jeftini radnici izvana preplavit će nam tržište rada, oteti radna mjesta i spustiti cijenu rada". Problem u toj tezi je taj što se to nije dogodilo nigdje nikada. A migracije se događaju u cijelom svijetu. Čak štoviše, uvozna radna snaga ima dokazano pozitivan utjecaj na cijelo gospodarstvo.

U SAD-u svaki uvezeni radnik u prosjeku svojim radom i produktivnošću kreira još 1,2 radnih mjesta za druge. Budući da tržište nije statično nego se povećava kako se više stvara nova vrijednost, povećana produktivnost zahvaljujući uvozu radne snage dovodi i do povećanja broja radnih mjesta, a veći izbor radnih mjesta nužno dovodi i do povećanja cijene rada.



To su jasni ekonomski zakoni. Međutim, kod nas neće biti dovoljno samo ukinuti uvozne kvote da bi se povećala imigracija. Država treba znatno smanjiti i namete na rad kako bi useljavanje učinila što privlačnijim. Jer ipak, koliko god ima slabije razvijenih zemalja, da bi se ljudi doselili iz daljih krajeva morate im ponuditi puno bolju plaću od bilo koje opcije koju imaju u svojoj zemlji. Kod nas je rad, pogotovo u odnosu na životni standard, jako opterećen raznim obaveznim nametima, što čini i samo tržište rada tromim.

Znači, emigracija nije negativna pojava, a pogotovo nije nikakva tragedija. Hrvatsko gospodarstvo od nje već sada profitira, a u budućnosti će profitirati i puno više. Tragedija je što nemamo imigraciju, a naši političari u tom pogledu uopće i ne promišljaju. Neće nas uništiti emigracija nego nedostatak imigracije.

VIŠE IZ RUBRIKE:
POLITIKA
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljevičarski youtuber Kyle Kulinski objašnjava zašto je potez Youtubea loš i zašto ga ni ljevičari ne bi trebali slaviti.

Youtube započeo borbu protiv nacizma pa uklonio i antinacistički edukativni sadržaj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dugogodišnji američki senator je s preko 75 godina postao milijunaš, ali tek nakon što je napisao bestseller. Hrvatski ministri ne moraju napisati bestseller da bi postali milijunaši.

Dva političara i multimilijunaša. Pronađi razliku!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska i Slovenija su svoj dug otplatile, ali Srbiji je preostalo za otplatiti još 1,7 mlrd. eura.

Srbija još uvijek plaća Titove dugove i otplaćivat će ih sljedeće 22 godine

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mislav Kolakušić ima najrealnije šanse pobijediti na predsjedničkim izborima. Ovo nije podrška već upozorenje.

Svi pričaju o Kolindi i Milanoviću, ali Kolakušić bi mogao iznenaditi. Pripremite se za budućeg predsjednika!

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Otvorene granice su istinski liberalni koncept koji su u prošlom stoljeću najviše promicali neki konzervativni političari.

Otvorene i zatvorene granice

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Most i HSLS su se zakačili oko toga tko se prvi sjetio pokrenuti inicijativu za ustavnu zaštitu vode koja je ustavom već zaštićena.

Tko je gluplji - Most ili HSLS?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Iako postoji mnogo argumenata i razloga za optimizam, trebamo inzistirati na reformama bez kojih nema značajnijeg rasta.

Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Toliki izljevi mržnje prema poslodavcima - onim ljudima koji stvaraju novu vrijednost - i strah od stranih radnika svojstveni su naciji koja ne želi napredak.

Hrvati će jednom morati prihvatiti da su radne migracije - u oba smjera - sasvim normalna pojava

Politika

PIŠE: EDUARD PETRANOVIĆ

Zoran Milanović može ugroziti šanse HDZ-ovoj Kolindi Grabar-Kitarović, a to znači da ne postoji jamstvo HDZ-ove premoći.

Zašto bi kandidatura vođe najgore hrvatske vlade bila dobra za Hrvatsku

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Samo nekoliko sati nakon što je Reuters objavio da su bogataši počeli povlačiti svoje bogatstvo na bankovne račune u Singapuru, izvršna direktorica Hong Konga je proglasila da povlači kontroverzni zakon.

Kako je kapital (zasad) sačuvao autonomiju Hong Konga

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U nekim ekstremno lijevim krugovima ponavlja se citat iz Misesove knjige po kojemu ispada da je Mises hvalio i slavio fašizam. Je li to točno?

Ovako je Mises pisao o fašizmu 1927.

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Milorad Pupovac ponekad zna ovako izaći iz skrovišta ugroženog manjinca i pokazati svoje pravo bahato lice.

Pupovac odbrusio novinaru na pitanje zašto štiti Plenkovića: ʼNije vaš posao da ispravljate meneʼ

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: