Kolumbija - od propale države do OECD-a (prije Hrvatske)

27.5.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
Zašto se Hrvati boje eura?
Sekularizacija Hrvatske nije moguća još najmanje 100 godina
Hrvatska država najviše troši među zemljama Nove Europe
Institucije i cehovska udruženja u službi siledžija i njihovih kartela
Pročitajte urnebesan status: Kako izgleda kada freelancer u BiH prijavljuje i plaća porez
Brazilke i Argentinke traže pravo da sunčaju grudi u javnosti
Čari socijalizma: Kubanci do kraja godine dobivaju kućni internet
Je li Hrvatska stvarno otporna na populizam?
Mladi Amerikanci totalno zbunjeni: mrze kapitalizam, ali vole slobodno tržište
Kako je Kolinda natjerala ljevičare da se pretvore u najveće konzerve
Novo istraživanje s priličnom sigurnošću utvrdilo: Pušači trave se seksaju češće od nepušača
Početak komunizma: 100 godina i 100 milijuna mrtvih kasnije
Zašto vodu ne smijemo prepustiti državnom monopolu
Vratimo duh dobročinstva u Hrvatsku: Donacije se ne bi smjele oporezivati!
Hrebak: ʼKad mi netko kaže da je lijevo-liberalan, meni se kosa diže na glaviʼ
Liberalizacija taxi usluge u Pulu dovela veću konkurenciju i snizila cijene. Taksisti kukaju, korisnici zadovoljni
Pronašli smo lika koji je povjerovao u priču da se podzemne sile osvećuju Tolušiću jer je dirnuo u osinje gnijezdo
Tko je kompetentan da ocjenjuje rad državnih i javnih službenika?
ʼUčitelji pripremaju djecu za svijet koji ne postoji. Zamislite da štrajkaju, recimo, ljudi koji proizvode konjska sedlaʼ
Kad će se Hrvati riješiti mitomanije o svetosti Domovinskog rata?

Kolumbija - od propale države do OECD-a (prije Hrvatske)


PIŠE Mario Nakić

Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) prihvatila je Kolumbiju kao svoju 36. članicu. Kolumbija će biti treća zemlja Latinske Amerike (nakon Čilea i Meksika) koja će pristupiti ovoj elitnoj ekonomskoj organizaciji.

Kolumbija je još prije 20-ak godina smatrana propalom državom (failed state). Vlada je teško mogla stabilizirati gospodarstvo uz građanski rat koji se vodio od 1960-ih. Socijalistička revolucionarna militantna organizacija FARC često je provodila oružane napade i gerilski napadala vladine dužnosnike, policiju i građane. Vlada je desetljećima pokušavala riješiti tu situaciju - na ratni ili mirni način, no nije išlo do pobjede Juana Manuela Santosa na predsjedničkim izborima 2011. godine. Santos je odmah najavio da će raditi na postizanju trajnog mira u dogovoru s FARC-om.

Od 2011. do 2016. godine u Kolumbiju je uloženo 150 milijardi dolara stranog kapitala, a ulagači su većinom američke tvrtke među kojima su najpoznatiji General Motors, IBM i PepsiCo. U istom razdoblju BDP per capita porastao je 30 posto, a životni standard se bitno poboljšao. Kolumbija je još 2013. uputila službeni zahtjev za ulazak u OECD, ali Sjedinjene Države uložile su veto.

Godine 2016. Santos postiže dogovor o trajnom miru s FARC-om. Vođe pobunjenih gerilaca pristale su potpuno razoružati svoju organizaciju i pretvoriti se u političku stranku. Bio je to povijesni dogovor zbog kojeg je Santos dobio Nobelovu nagradu za mir.

Međutim, počeli su novi problemi. Pad cijene nafte pogodio je i Kolumbiju. Uz to, narod je bio jako nezadovoljan uvjetima mira jer su se teroristi izvukli nekažnjeno. Građani su počeli organizirati napade na bivše članove FARC-a, tijekom zadnje dvije godine ubijeno ih je oko 60. Nasilje nije prestalo, nisu svi socijalisti odbacili oružje i zemlja se vrlo lako može pretvoriti u novu ratnu zonu. S druge strane, nova politička stranka FARC ima zajamčenih 10 mjesta u parlamentu, a ona se zalaže protiv stranih ulagača, želi sve privatizirane kompanije vratiti u državno vlasništvo i naplaćivati uvoz.

Takva situacija usporila je ulaganja, neke investitore je čak i natjerala da se povuku. Godišnji rast BDP-a krajem 2017. iznosio je 1,8 posto i bio je najslabiji u zadnjih 8 godina. Amerika je odlučila ponovno pomoći Kolumbiji tako što je povukla svoj veto na ulazak u OECD.

Predsjednik Santos je rekao da očekuje novi gospodarski uzlet jer "otvoreni su novi kanali suradnje, suradnja znači trgovina, a trgovina znači razvoj".

Hrvatska još uvijek nije članica OECD-a iako je davno uputila zahtjev. Stvar je u tome da sve članice moraju odobriti ulazak svake nove, a ulazak Hrvatske blokiraju nama susjedne države Slovenija i Mađarska uz obrazloženje kako Hrvatska ne ispunjava uvjete da uđe u društvo najrazvijenijih.

 


Vezano
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Nagrada za mir ove godine otišla u prave ruke
Zemlje koje ulažu u poslove budućnosti: Singapur najbolji u svijetu, Estonija u Europi
Preporučujemo
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Usprkos trgovinskom ratu slobodna trgovina se nastavlja širiti
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju
Bjelovar i Sveta Nedelja nastavljaju protržišne mjere. Neka se drugi gradovi ugledaju!
Efekt leptira ili što ima ekonomija zajedničko s klimatologijom
Kako se države suočavaju s klimatskim izazovima: Oporezuju građane pa subvencioniraju zagađivače
Nanny State Index: Njemačka i Češka najslobodnije u EU, a pogledajte kako stoji Hrvatska
Misesovi izgubljeni spisi: Opljačkao ih Gestapo, zaplijenio Staljin...
Progresivni fašizam kao odgovor ljevice na 21. stoljeće
Istraživanje: Siromašni ne žele socijalu nego više prilika
Iskustvo je bitno i kod poduzetništva: Prosječna dob osnivača uspješnog startupa je 45
Meksički predsjednik želi dekriminalizirati sve droge i planira nagovoriti Trumpa da učini isto
Kubanski liječnici se pobunili protiv vlade: ʼNe želimo više biti roboviʼ
Brže i jeftinije do građevinske dozvole: Broj procesa će smanjiti s 22 na 12
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

Ljudska prava

PIŠE: MILTON FRIEDMAN

Milton Friedman 1972.: Zašto rat protiv droge ne može uspjeti

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Policija ima način da dokaže svoju humanost: Uvedite obavezne kamere na uniformama!

Zanimljivosti

PIŠE: DAMIR OMERBEGOVIĆ

ʼTi si fašist!ʼ - ovakve optužbe nisu ništa novo, evo što se krije iza njih...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Je li trijumf Kineza na PISA testovima dokaz superiornosti komunizma?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Konačno digitalizacija: Javni bilježnici, pečati i biljezi izbačeni iz procedure osnivanja tvrtke ili obrta

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

PISA i Nova Europa: 7 grafova koji nam pokazuju koliko su učitelji cijenjeni u Hrvatskoj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Plenkovićeva vlada - prije svega neprijatelj poreznih obveznika

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U većem dijelu svijeta 16-godišnjaci nisu u stanju razlikovati činjenice od mišljenja

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: