Kad pričaju o slobodnom tržištu, mnogi ne razumiju što to uopće znači, a zatim pretpostavljaju da netko misli kako je apsolutno slobodno tržište moguće.

Sindikati koriste svake izbore za reketarenje vlasti kako bi poboljšali materijalne uvjete svojih štićenika. Pritom najviše nastradaju upravo njihovi štićenici.

Samo Irska i Novi Zeland bitno su smanjili udio poreznih prihoda u BDP-u, ostatak razvijenog svijeta je povećao, tako da su priče o divljem kapitalizmu neutemeljene.

Da biste se penjali na hijerarhijskoj ljestvici u funkcionerskom društvu, uopće nije bitan način. Bitno je samo da dođete do funkcije.

Recesija je sastavni dio prirodnog ekonomskog ciklusa i nemoguće ju je izbjeći, ali cilj nam treba biti da ona traje što kraće i da posljedice budu što bezbolnije.

Most je pokrenuo inicijativu koju su već ranije pokretale i druge političke stranke. Njena jedina svrha je ubiranje jeftinih poena na dezinformiranju građana.

Ministri Marić i Kujundžić opravdavaju povećanje trošarina na alkohol i cigarete ulaganjem u zdravstvo. Koliko je to utemeljeno?

Što je povjerenje među građanima nekog društva veće, veće su ekonomske slobode i građani su bogatiji.

Kojem radniku je bolje primiti 2.500 kuna u obliku vaučera koji može koristiti samo u određenim mjestima i u ograničeno vrijeme, nego istu sumu u novcu da potroši bilo kad i bilo gdje?

Uloga sindikata je zaštita njegovih članova, što sindikati u državnim tvrtkama odlično rade. Ali to ih dovodi u sukob interesa...

Ideja o kontroli cijena vrlo je popularna u Hrvatskoj i možda se nekome čini bezazleno, ali iza nje se krije velika opasnost.

Od nacionalizacije gospodarskih divova i ulaganja u masivne socijalne programe do redova za kruh i života u konstantnom strahu razlika je samo u nekoliko godina.

Hrvatska je po udjelu radnika, zaposlenih u industrijskoj proizvodnji, na razini Njemačke i Austrije.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je gostujući u Švicarskoj izjavila da je Hrvatska bogatija resursima od Švicarske...

Ovo nije širenje pesimizma, ovo je upozorenje da se probudimo. Rumunjska je prije 20 godina bila trostruko siromašnija od Hrvatske, a sada nas prestiže.

Posljednjih 10 godina turizam raste na globalnoj razini i na Mediteranu. Kako se povećava stanovništvo s dobrim materijalnim uvjetima, povećava se i potražnja za destinacijama.

Hrvatska se tijekom proteklih 10 godina ukupno nije pomakla nimalo ekonomski naprijed. Tko nam je za to kriv?

Iako postoji mnogo argumenata i razloga za optimizam, trebamo inzistirati na reformama bez kojih nema značajnijeg rasta.

Usprkos pričama pojedinih političara, socijalna država se povećava, a s njom i porezno opterećenje u većini država svijeta.

Hrvatska ima, u usporedbi s drugim zemljama Nove Europe, slab izvoz. On je rezultat slabijeg uvoza zbog protekcionističkih državnih politika.

Riječ je o retoričkom triku kojim se koriste vladajući kako bi građani pomislili da se država razdužuje.

Kao što nemaju svi građani iste države jednake financijske navike, tako se međusobno razlikuju i države.

Populisti šire priču o tome kako se u SAD-u i Europi smanjuje socijalna država. To naprosto nije točno.

Može li mala zemlja poput Hrvatske biti monetarno neovisna o ostatku Europe i svijeta?