ČITATELJI OCIJENILI
5

Kome treba 20 županija i čemu one služe?

PIŠE Branimir Perković
3.5.2017.

Kome treba 20 županija i čemu one služe?

Treba li Hrvatskoj 20 županija (plus Grad Zagreb koji ima status županije) ili bismo trebali okrupniti županije u nekoliko velikih regija?

Ovo pitanje se svakih nekoliko godina iznova postavlja u javnosti i uvijek iznova bude ponovno stavljen pod tepih. Primarni razlog tomu je što nema političke volje da se nešto takvo napravi jer su županije, kao i općine, savršena mjesta za uhljebiti politički podobne tj. stranačku glasačku mašineriju. Prije svakih izbora zapošljavanje u jedinicama lokalne i regionalne samouprave dramatično naraste, a broj zaposlenih u županijama je od 1997. do 2011. narastao za 162 %. Jednostavno se radi o kupovanju glasova ili ponekad kupovanju šutnje i političke poslušnosti.

Županije se financiraju iz nekoliko izvora: prihodima od imovine u vlasništvu županije, županijskim porezima (porezi na nasljedstva i darove, cestovna motorna vozila, plovila i automate za zabavne igre), prihodima od kazni i imovine stečene ovrhom zbog prekršaja na razini županije, prihodima od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u njenom vlasništvu, pomoći iz državnog proračuna i dijelom poreza na dohodak koji je zajednički prihod središnje države te županije, gradova i općina.

Sve državne funkcije treba nastojati spustiti na što nižu razinu, tj. na razinu koja će biti direktno uključena u problematiku kojom se bavi. Pojednostavljeno, za rješavati izgradnju lokalnih cesta u Sinjskom polju nije potrebno tražiti planiranje iz Zagreba. Za podizanje javne rasvjete u predgrađu Pule nije potrebno tražiti dopuštenje iz Zagreba. Svaka institucija koja odlučuje o određenom problemu od lokalnog interesa mora biti spuštena što je bliže moguće lokalnom građaninu i glasaču, treba biti smjenjiva i odgovorna neposrednom biračkom tijelu, a biračko tijelo mora biti što je više moguće upoznato s financijama, programima, zapošljavanjima tijela lokalne samouprave. Međutim, u praksi se pojavljuje problem da lokalni politički lideri praktički kupuju glasove s javnim novcima i time osiguravaju svoj reizbor te time cementiraju svoju političku moć i postaju lokalni šerifi.

Ako se predsjednik ne može biti više od dvaput zaredom, upravo iz razloga da ni jedna osoba ne postane premoćna da monopolizira demokratski proces kupnjom glasova, utjecaja i moći, zašto lokalni dužnosnici mogu ostajati na svojim funkcijama praktički do smrti? Automatska smjenjivost čuva demokraciju od despotizma i tiranije te treba mandate i lokalnih moćnika ograničiti na nekoliko mandata.

Hrvatska ima prevelik broj zaposlenih u javnom sektoru, koji je neto primatelj iz proračuna i sam po sebi neproduktivan. Stoga zaposlenici u privatnom sektoru ne moraju raditi samo sa sebe, umirovljenike (međugeneracijska solidarnost) nego i zaposlenike u javnom sektoru, kako liječnike i policajce tako i cijeli niz bespotrebnog administrativnog osoblja koje služi samo za kupovinu glasova i zadržavanje političke moći.

Naravno, to se ne može postići samo na županijskoj razini, jer je potrebna glasačka mašinerija od najmanje općine i naselja, pa sve do županije, da bi se stvorila struktura discipliniranog i lojalnog glasačkog tijela koje će da bi očuvalo svoje uhljebničke pozicije uvijek glasati za stranke koje im te pozicije omogućavaju. Predsjednik Instituta za javnu upravu dr. Ivan Koprić godinama se bavi tom problematikom i kaže da je barem 30 posto višak zaposlenih u jedinicama lokalne i regionalne samouprave.

Županije su dužne godišnje objavljivati planove proračuna po prihodima i rashodima te njihovim sastavnicama. Koristeći te podatke može se dobiti udio rashoda za zaposlene u ukupnim rashodima te usporediti županije prema tome koja politička opcija u njoj vlada. Županijsko vijeće je vladajuće tijelo županije i sastoji se od više vijećnika, stoga nije uvijek jasno tko vlada županijom, posebno zbog toga što je uobičajena praksa na županijskoj razini da se trguje glasovima i prelazi iz stranke u stranku. Rezultati su sljedeći:


Izvor: DataSimplified, javno objavljeni proračuni županija (klikni na sliku za uvećani prikaz)

Kao što vidimo, raspon je vrlo širok, od 7,33% u Ličko–senjskoj županiji do 52,75% u Brodsko–posavskoj županiji. Prosjek za svih 20 županija je 37,51%, što znači da više od trećine rashoda županija čine rashodi za zaposlene (plaće, doprinosi, naknade i sl.). Kako HDZ ima apsolutni primat u hrvatskoj politici kada se govori o županijskoj vlasi, teško se može uspoređivati po strankama, ali je jasno da manje regionalne stranke kao IDS i HNS u svojim županijama puno manje sredstava troše na zaposlene. Valja primijetiti da udio RZZ (Rashodi za zaposlene) u UR (ukupnim rashodima) nije povezan s brojem ljudi u županiji i postojanjem većih urbanih centara jer Splitsko–dalmatinska, Zagrebačka i Istarska županija imaju za 15-ak posto manji udio RZZ u UR.

Što mislite, izgledaju li vam ovi brojevi preveliki u odnosu na to koliko županije stvarno imaju ovlasti? Je li istinita teza da općine, gradovi i županije služe samo za uhljebljivanje politički podobnih i poslušnih te kupnju glasačke mašinerije? Je li moguće da Varaždinska županija svoje funkcije uredno obavlja s 9,86% udjela RZZ u UR te slovi kao jedna od najprivlačnijih županija za strane investicije i za male poduzetnike, a Brodsko–posavskoj je potrebno 52,75% udjela RZZ u UR kako bi obavljala svoje funkcije?

VIŠE IZ RUBRIKE:
POLITIKA
HRVATSKA
O autoru
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr >>VIŠE
Vezano
Županije ne treba ukidati, bolje im dajte veće ovlasti!
Penava je u pravu: Vladine mjere će omogućiti da gradovi i sela brže umru
Šibensko-kninski župan objasnio čemu služe županije
Milinovićeva županija uvjerljivi šampion u lokalnom uhljebljivanju
Međimurska županija ima najveći indeks poduzetništva u RH, a najnižu prosječnu plaću. Kako je to moguće?
Da je država bolja, bilo bi više dobrih općina
Hrvatska će se prije ili kasnije morati suočiti sa zahtjevima za odcjepljenjem Istre
Preporučujemo
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju
Bjelovar i Sveta Nedelja nastavljaju protržišne mjere. Neka se drugi gradovi ugledaju!
Efekt leptira ili što ima ekonomija zajedničko s klimatologijom
Nanny State Index: Njemačka i Češka najslobodnije u EU, a pogledajte kako stoji Hrvatska
Misesovi izgubljeni spisi: Opljačkao ih Gestapo, zaplijenio Staljin...
Kako je Kalifornija nakon legalizacije uspjela otjerati dilere marihuane nazad u ilegalu
Istraživanje: Siromašni ne žele socijalu nego više prilika
Iskustvo je bitno i kod poduzetništva: Prosječna dob osnivača uspješnog startupa je 45
Meksički predsjednik želi dekriminalizirati sve droge i planira nagovoriti Trumpa da učini isto
Brže i jeftinije do građevinske dozvole: Broj procesa će smanjiti s 22 na 12
Kubanski liječnici se pobunili protiv vlade: ʼNe želimo više biti roboviʼ
Apsurd nad apsurdima: Država potiče uzgoj duhana pa nabija na njega ogromne trošarine
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Biljana Borzan je cijelu svoju predizbornu kampanju izgradila na borbi za jednaku Nutellu. Pokazalo se da nije bila baš iskrena...

Istraživanje EK: Nema dokaza o različitom sastavu Nutelle u Njemačkoj i Hrvatskoj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Građanska stranka je omogućila desnu vlast u Madridu gdje je u koaliciji s konzervativcima i desnim ekstremistima. To se mnogima nije svidjelo.

Španjolski liberali u koaliciji s krajnjom desnicom; ekonomski savjetnik napušta stranku, nižu se kritike...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Navodni satiričar s News Bara dobio je potrebu da nas izvrijeđa jer mu se nije svidio moj članak o antifašizmu. Pa da pojasnim neke stvari...

Kome i zašto smeta Liberal?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska se tijekom proteklih 10 godina ukupno nije pomakla nimalo ekonomski naprijed. Tko nam je za to kriv?

Izgubljeno desetljeće

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Je li došlo vrijeme da konačno raskrstimo s tekovinama socijalističke revolucije i obilježavanjem datuma bitnih za stvaranje bivše, propale države?

Čiji praznik Hrvatska danas obilježava?

Društvo

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Splitski gradonačelnik objavio je smiješni vodič za turiste u kojem ih upozorava da poštuju lijenost i nerad kao splitski tradicionalni identitet, a sada će Gradsko vijeće ograničiti rad kafićima do ponoći.

Splitska vlast objavljuje rat turizmu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pokušao je kritizirati najavljeno rasterećenje rada, a zapravo je dao najbolje argumente za potpuno ukidanje poreza na dohodak.

Kad bi građani primali veću neto plaću, postali bi apatični - tvrdi ovaj kolumnist Večernjeg lista

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pročitajte svjedočenja dvaju crnih autora koji su na suprotstavljenim stranama po pitanju reparacija.

Dvije strane: Treba li Amerika isplatiti odštetu crnim Amerikancima zbog ropstva i segregacije?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljevičarski youtuber Kyle Kulinski objašnjava zašto je potez Youtubea loš i zašto ga ni ljevičari ne bi trebali slaviti.

Youtube započeo borbu protiv nacizma pa uklonio i antinacistički edukativni sadržaj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dugogodišnji američki senator je s preko 75 godina postao milijunaš, ali tek nakon što je napisao bestseller. Hrvatski ministri ne moraju napisati bestseller da bi postali milijunaši.

Dva političara i multimilijunaša. Pronađi razliku!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska i Slovenija su svoj dug otplatile, ali Srbiji je preostalo za otplatiti još 1,7 mlrd. eura.

Srbija još uvijek plaća Titove dugove i otplaćivat će ih sljedeće 22 godine

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mislav Kolakušić ima najrealnije šanse pobijediti na predsjedničkim izborima. Ovo nije podrška već upozorenje.

Svi pričaju o Kolindi i Milanoviću, ali Kolakušić bi mogao iznenaditi. Pripremite se za budućeg predsjednika!

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: