Jedan od glavnih hrvatskih problema stane u jednu riječ - KOMORE. Bez obzira na svoju želju, svi poduzetnici su prisilno učlanjeni u neku od komora. Obavezno članstvo, naravno, traži i obavezne članarine; dakle neku vrstu indirektnog poreza. Indirektni porezi su jedan dio problema; drugi dio problema je distorzija tržišnog natjecanja.

Komore u pravilu ograničavaju broj sudionika na tržištu i reguliraju cijene. Posljedica toga su veće cijene i slabija usluga za građane.

Navodimo par primjera regulacije tržišta preko profesionalnih komora i visinu indirektnih poreza:

Hrvatska liječnička komora

U statutu možemo vidjeti kojim se poslovima bavi – navodimo par primjera:

- daje, obnavlja i oduzima odobrenja za samostalan rad,
- određuje NAJNIŽU cijenu rada privatnih liječnika,
- ODOBRAVA POJEDINAČNE CIJENE liječničkih usluga privatnih liječnika

2016. prihodi od obaveznih članarina 15 milijuna kuna.

Hrvatska komora dentalne medicine

Slično kao i kod liječničke komore, statut HKDM definira poslove kojim se bavi komora:

- daje mišljenje u postupku osnivanja, preseljenja i prestanka rada dentalnih ordinacija, dentalnih laboratorija, grupne prakse, zdravstvenih ustanova i drugih pravnih osoba,
- utvrđuje NAJNIŽE CIJENE dentalnih usluga za doktore dentalne medicine izvan mreže javne zdravstvene službe,
- određuje NAJNIŽU CIJENU rada dentalnog tehničara;
- UTVRĐUJE CIJENU dentalnih usluga iz opsega dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja;

2016. prihodi od obaveznih članarina 5.5 milijuna kuna.

Hrvatska ljekarnička komora

Članstvo u Komori gubi magistar farmacije kojem sud oduzme poslovnu sposobnost ili Komora trajno oduzme Odobrenje za samostalni rad, ako se stručno ne usavršava i ne plaća članarinu Komori.

- daje, obnavlja i oduzima odobrenja za samostalan rad,
- utvrđuje način oblikovanja maloprodajnih cijena lijekova i drugih sredstava koji nisu predmet ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.

Tijekom pisanja ovoga članka, prihodi od članarina nisu bili dostupni na web stranici (što je u suprotnosti sa Zakonom o pravu na pristup informacijama – članak 10 stavak 4). Prihode članarina smo probali procijeniti koristeći broj registriranih ljekarnika u Hrvatskoj (3,787) i godišnje članarine (1,500 kn). Prihodi od obaveznih članarina tom metodom ispadaju oko 5,6 milijuna kuna.

Javnobilježnička komora

Javnobilježnička komora preko Zakona o javnim bilježnicima ima jako veliki utjecaj na broj javnih bilježnika u Hrvatskoj – članak 16, stavak 1 zakona glasi: "Javnobilježnička mjesta u Republici Hrvatskoj određuje Ministarstvo, na temelju pribavljenog mišljenja Komore, sudova u Republici Hrvatskoj, te nadležnog županijskog tijela, vodeći računa o tome da na području svakog zakonom određenog suda bude najmanje jedan javni bilježnik.”

Kao što nam je dobro poznato, broj javnih bilježnika je ograničen, ulaz novih javnih bilježnika na tržište je onemogućen.

Cijene usluga su isto tako regulirane preko komore – članak 161 zakona: "Javni bilježnik ima pravo na nagradu za rad i na naknadu troškova u obavljanju službenih radnji iz svoga djelokruga u skladu s javnobilježničkom tarifom koju donosi Komora u suglasnosti s Ministarstvom.”

Kao i broj javnih bilježnika, tarife propisuje komora. Godine 2016. prihodi od obaveznih članarina i članskih doprinosa su iznosili 7 milijuna kuna.

Hrvatska obrtnička komora

Prihodi od obaveznih članarina u 2016. su iznosili 12,7 milijuna kn.

Hrvatska gospodarska komora

Prihodi od članarina u 2016. godini: 148 milijuna kuna.

Samo ovih 6 komora godišnje uprihoduju 194 milijuna kuna obaveznih članarina, a te članarine plaćamo svi mi kroz povećane cijene usluga.

Sljedeći put kada se pitate zašto je neka od usluga skupa i zašto cijene nisu tržišno regulirane, lako je moguće da je odgovor – KOMORA. Ako slučajno Vlada prikupi hrabrosti ili (puno vjerojatnije) EU komisija nam naloži da se usluga mora liberalizirati, možemo očekivati da će neka od komora odmah početi zastrašivati javnost. Zadnji primjer je Udruga "Hrvatske autoškole" (UHS). EU komisija je naložila hrvatskoj Vladi da mora liberalizirati autoškole, Vlada je pod pritiskom EU liberalizirala tržište i ukinula ograničenje na broj autoškola i cijene će od početka 2018. formirati tržište. Nakog tog poteza vlade, javila se UHS protiveći se liberalizaciji i, naravno, tvrdi da liberalizacija neće sniziti cijene zato što su cijene "već sada na samom minimumu ekonomske isplativosti", a ako i dođe do smanjenja cijena, "onda će i kvaliteta poduke u autoškolama pasti". Standardne parole koje izgovaraju specijalni interesi, kada se ide na ruku građanima.