Vezani članci:
Komunizam na Kubi bliži se svome kraju
Kako i zašto je propala sovjetska ekonomija?
Posljedice terora Crvenih Kmera još uvijek su vidljive. Mladi ne znaju ni gdje su rođeni, stariji ne žele o tome govoriti
Je li trijumf Kineza na PISA testovima dokaz superiornosti komunizma?
Fizički zid je srušen, ali onaj u glavama nije
6 stvari koje je Marx htio ukinuti (osim privatnog vlasništva)
Holodomor - komunistički holokaust o kojem nismo učili u školi
Na današnji dan: Sovjeti ugušili Praško proljeće u krvi - okupacija Čehoslovačke
Čiji praznik Hrvatska danas obilježava?
ʼNe volite komunizam, ali vam je kineski kapital dobrodošao. Kako to?ʼ
ʼCentar za demokraciju i ljudska pravaʼ nezadovoljan što Hrvati ne vole antifašizam, traži od države da ih prisili
Kako komunistička partija uništava kinesko gospodarstvo
Hrvatski konzervativci napadaju liberalizam retorikom komunista iz SFRJ
Ovako apologeti komunističkih režima pokušavaju opravdati zločine
Na današnji dan: Krvavi prosvjedi u Poznanu kao odgovor na implementaciju marksističke ekonomije
General Woo (Tram 11): 'Fašizam i komunizam su kao brat i sestra'
Radnička fronta odlično objasnila zašto je revolucija u Rusiji bila osuđena na propast
Hoće li Filozofski fakultet ovako obilježiti i početak Holokausta?
Stoljeće krvavih režima
Sjeverna Koreja NIJE komunistička država!
Mit o dobrim namjerama komunizma i socijalne pravde
Kako je kapitalizam pobijedio komunizam i na kulturnom planu
Kako je komunizam utjecao na seksualni život mojih roditelja
Zašto Bozanić zaziva povratak komunizma?
Kina ubila online robote jer su pljuvali komunizam
Slavoj Žižek priznaje: 'Svi ljevičarski projekti 20. stoljeća doživjeli su propast'
Kineskim komunistima zabranjeno prakticiranje 'bilo koje vjere osim marksizma'
Početak komunizma: 100 godina i 100 milijuna mrtvih kasnije
LGBT u komunizmu - nekad i danas
Posljednji čuvari komunizma
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Što se stvarno promijenilo? Pročitajte ovaj politički pamflet objavljen 1983.


Piše: Denis Vlašić
28.1.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Što se stvarno promijenilo? Pročitajte ovaj politički pamflet objavljen 1983.

Što se stvarno promijenilo? Pročitajte ovaj politički pamflet objavljen 1983.


Piše: Denis Vlašić
28.1.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Odnos prema radu, privatnicima i raspodjeli dohotka u državnim službama nije se puno promijenio od vremena komunizma.

Plašenje neoliberalnim kapitalizmom i ostale trule izjave ekonomski neukih političara svakodnevica su u našem javnom prostoru. U ekonomiji koju hrvatski političari vode, sve je ostalo isto kao i u prošlom socijalističkom sistemu koji je upravo radi svoje neodrživosti propao u krvi, a ne kako nas uporno truju mitovima da smo bili prevelika vojna i ekonomska sila za ondašnje svjetske okvire.

Da se ništa uporno ne mijenja vidimo i danas kada naši mediji za propast socijalizma u Venezueli okrivili Ameriku, unatoč tome da je krivac za konačnu propast prolupali diktator koji je pod izlikom društvene jednakosti namirio vlastite dupelisce i članove partije. Ljudima je teško objasniti da je prekomjerno oporezivanje zlo i da su današnji vlastodršci identični postupanju socijalista u proteklome stoljeću kada se sve privatno pokušavalo satrti u korijenu.

Svaki honorarni rad nazivan je "fušom" i predstavljao se kao glavni krivac za propale ekonomske ideje vladajućih jer je njima u interesu bila samo kontrola preraspodjele novca kako bi mogli uživati u blagodatima tuđeg rada. Zato vam, dragi čitatelji, donosim jedan pamflet objavljen 1983. u Varaždinskim vijestima. Sasvim lako ćete primijetiti sličnost ondašnje i današnje politike te koliko smo zapravo daleko od zloglasnog "neoliberalnog" kapitalizma kojim nas uporno plaše. Također, ako su vam glavni argument u obrani socijalizma "besplatni" stanovi, nemojte ovo čitati jer ćete se grdno razočarati. I u ondašnje, socijalističko doba, privatna stanogradnja nadmašivala je državnu.

Raspodjela osobnih dohodaka oduvijek je bila i ostat će vruća tema jer riječ je o rješavanju životnih i socijalnih pitanja, a svakako i o vrednovanju rada. Rasprave o raspodjeli osobnih dohodaka u pravilu su vrlo žučne i iscrpljujuće. Jer, nemoguće je udovoljiti željama i razmišljanjima svakoga, tim više što svaki sudionik polazi od svojeg stajališta, ovisno od trenutnom položaju i interesu.

Jedni su obično za nagrađivanje prema radnim mjestima, odnosno hijerarhijskoj ljestvici vrednovanja radnih mjesta, drugi za veći socijalni prizvuk u raspodjeli (princip jednakih želudaca), treći za vrednovanje prema radu i rezultatima rada i tako dalje. Ipak, suština je u tome da bi svatko želio bolji osobni dohodak, pa čak i zanemarujući uvjet da najprije radom i dohotkom treba osigurati sredstva za osobne dohotke.

Upravo zbog toga posljednjih godina sve je više društvenog reguliranja politike raspodjele putem društvenih dogovora i samoupravnih sporazuma. Rijetko kada prije je politika raspodjele zasluživala toliko pažnje kao sada u uvjetima provođenja ekonomske stabilizacije. S jedne strane zbog toga što je pravilno vođenje politike raspodjele i svođenja potrošnje u realne okvire stvarnih mogućnosti preduvjet za ostvarivanje ciljeva stabilizacije, a s druge što se u otežanim uvjetima privređivanja mora voditi računa i o socijalnoj kategoriji raspodjele.

Zbog toga je na pomolu donošenje nekoliko novih dokumenata kojima se regulira politika raspodjele, pa između ostalog i dokumenat kojim se kaže da osobni dohotci u privredi mogu rasti 10 posto sporije od rasta dohotka, u društvenim djelatnostima 5 posto sporije od rasta dohotka u gospodarstvu, u bankama i sličnim institucijama 10 posto sporije od rasta u privredi, a funkcionarima u društveno-političkim organizacijama i zajednicama 15 posto sporije od rasta osobnih dohodaka u privredi.

U svakom slučaju, pozitivno je što se kao osnov za raspodjelu osobnih dohodaka uzimaju rezultati privrede, ali time nisu rješena i sva aktualna pitanja raspodjele. To su samo načelna pitanja okvira raspodjele, a u suštini treba još više poraditi na boljem vrednovanju proizvodnog i kreativnog rada, nagrađivanju prema rezultatima rada i rješavanju socijalnih problema, u čemu vrlo važnu ulogu mora odigrati Sindikat. Jer, opravdano, postavlja se pitanje što po pitanju raspodjele učiniti u organizacijama udruženog rada u kojima zbog nemogućnosti nabave sirovina dođe do zastoja u proizvodnji, pa prema tome i do neostvarivanja potrebnog dohotka i sredstava za osobne dohotke. U takvim slučajevima trebat će više solidarnosti i zaigrati na socijalnu kartu, a da bi se to moglo u kolektivima bi unaprijed trebali razraditi programe raspodjele u takvim uvjetima na temelju socijalnog stanja zaposlenih.

Nadalje, u sadašnjim otežanim uvjetima privređivanja i iznenađujećeg brzog rasta troškova života kroz povećanje cijena raznih proizvoda i usluga neprihvatljivo je povećanje osobnih dohodaka u postocima, jer novi povećani troškovi podjednako opterećuju sve pa nije isto povećanje osobnih dohodaka u postotoku za zaposlene s najnižim i najvišim primanjima. Nije to zalaganje za uravnilovku nego pitanje solidarnosti i podmetanja leđa za stvaranje socijalne sigurnosti svih zaposlenih u ovim otežanim ekonomskim prilikama.

Najzad, kada je riječ o raspodjeli neophodna je šira društvena akcija na utvrđivanju ostalih izvora prihoda. Rekli bismo da je neprihvatljiva tvrdnja onih koji smatraju da prekomjerna potrošnja proizlazi iz visokih osobnih dohodaka. Prije bi se složili s tvrdnjom da su tome uzrok razni „fuš“ poslovi, dopunski i honorarni rad i drugi izvori prihoda van društvene kontrole i politike oporezivanja. Jer, što reči na primjer na činjenicu da se u SR Hrvatskoj dvije trećine stanova gradi u privatnome vlasništvu, a da je u njihovoj izgradnji vrlo minimalno zastupljen društveni sektor. Takvih primjera ima dosta gdje se zarađuje mimo redovnih društvenih davanja za podmirenje općih i zajedničkih društvenih potreba, a teret toga mora udruženi rad.

Zato se i događa da i pored svih društvenih opredjeljenja i deklaracija stalno rastu opterećenja udruženog rada s društvenim davanjima.

U nedostatku drugih službenih pokazatelja za ilustraciju ove tvrdnje poslužit ćemo se s primjerom SOUR Varteks. Varteksova prošlogodišnja društven davanja po utvrđenim stopama doprinosa i poreza iz dohotka porasla su za 33,1 posto iz iz osobnih dohodaka za 29 posto, dok je dohodak Varteksa povećan za 29,6 posto. Znači teret društvenih davanja sve više pritišće udruženi rad, a ogromna sredstva koja se koriste za podizanje ličnog standarda ostvaruju se mimo udruženog rada bez društvene kontrole i oporezivanja.

Zato je na mjestu akcije Saveza komunista da se više pažnje posveti upravo tim izvorima prihoda umjesto stalnog ograničavanja redovnih osobnih dohodaka koji su zarađeni stvarnim radom i opterećeni društvenim davanjima.



Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

DENIS VLAŠIĆ
Denis Vlašić je Varaždinac, zaposlen u privatnom sektoru i veliki ljubitelj biciklizma. Povremeni kolumnist na portalu Varaždinski.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.