Vezani članci:
Kovač nastavlja nizati gluposti: Ekonomski suverenizam, trgovina i iseljavanje
Legalizacija marihuane bi obogatila našu turističku ponudu i učinila Hrvatsku konkurentnijom
Hrvatska propada na ljestvici globalne konkurentnosti, to je rezultat odgađanja reformi
Državo, majko: povodom objave indeksa ekonomskih sloboda
Ako želite poboljšati konkurentnost, srežite birokraciju i poreze!
Konkurentnost je baš stvar ekonomske slobode
Hrvatska 74. po konkurentnosti: 'Zabrinjava pad inovativnosti'
Rujan je za Hrvatsku bio najcrnji mjesec od početka epidemije. Tko će za to odgovarati?
Otkad je uvela obavezne maske, Hrvatska ima 60% veću smrtnost od Švedske (i ta se razlika povećava)
Kako je karantena utjecala na suzbijanje koronavirusa u Hrvatskoj?
Zašto Hrvatska ne može biti kao Švedska? (ni u borbi protiv korone ni u svemu ostalom)
Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru
Otkrivamo plan Vlade RH: Hrvatska će biti bogatija od Amerike!
Da, istina je: Hrvatska je relativno najgore gospodarstvo u EU
Hrvati dokazali da mogu biti najbolji - kad se političari ne miješaju
Da je prvenstvo u ekonomiji, kako bi prošla Hrvatska?
ʼVeliki Hrvatiʼ pretvorili su državu u svoj plijen, a onda vam drže predavanja o hrvatstvu
Zamislite Hrvatsku bez kukanja
Hrvatska je tolerantnija nego što mnogi ovdje misle, a i svijet je bolji nego ikada
HDZ provodi politiku Živog zida. Možemo se pretvoriti u Venezuelu i bez napuštanja EU
Predsjedničine mjere za bržu propast Hrvatske
Zašto Hrvati odlaze u Irsku, 2. dio: radnička prava
Hrvatska verzija neoliberalnog kapitalizma
Kako stoji Hrvatska na Indeksu ljudskog kapitala? Moglo je i gore!
Zašto Amerikanci nisu odgovarali pred međunarodnim sudom, a Hrvati jesu?
Hrvatska i Srbija su prijateljske zemlje
Hrelja je rekao istinu. Hrvatska je školski primjer socijalne države
Zamislite da je Hrvatska 1990-ih pošla u smjeru slobodnog tržišta
Talentirani pojedinci u Hrvatskoj taoci su lošeg mentaliteta i kulture
Pametni ljudi davno su shvatili da nije bogat onaj tko puno ima, već onaj tko malo treba
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Unatoč blagom poboljšanju, Hrvatska je na Indeksu svjetske konkurentnosti najgora članica EU


Piše: Branimir Perković
10.10.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Unatoč blagom poboljšanju, Hrvatska je na Indeksu svjetske konkurentnosti najgora članica EU

Unatoč blagom poboljšanju, Hrvatska je na Indeksu svjetske konkurentnosti najgora članica EU


Piše: Branimir Perković
10.10.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Objavljen je Indeks globalne konkurentnosti za 2019. godinu i Hrvatska ima razloga za zadovoljstvo. Napredovala je na rang ljestvici za pet pozicija, sa 68. mjesta na 63. I dalje je posljednja među članicama Europske unije. SAD više nije svjetski predvodnik jer ga je na prvoj poziciji zamijenio Singapur. No SAD je još uvijek broj jedan po pitanju poslovne dinamike, tržišta rada i drugi po pitanju inovativnosti.

Rast RH na rang ljestvici Indeksa globalne konkurentnosti za pet pozicija je apsolutno dobra vijest, ali treba je staviti u perspektivu. Kad se to učini, ta slika nije baš toliko dobra.

Prvo treba znati da se indeks dijeli na nekoliko segmenata koji zajedno daju zbirnu ocjenu i da se računa prema udaljenosti neke zemlje od idealnog scenarija koji predstavlja indeks 100. Dakle, bitnija je udaljenost od "idealnog stanja" nego sama rang lista zemalja u smislu da neka zemlja može zadržati isti indeks, a opet se bolje rangirati ako su neke zemlje ispred nje dovoljno nazadovale.

Slijedom toga valja primijetiti da iako je Hrvatska napredovala za dosta dobrih pet pozicija na rang ljestvici, sami indeks je slabije poboljšan. Točnije, Indeks globalne konkurentnosti za Hrvatsku je 2018. iznosio 60, a sada iznosi 62, što je dobar napredak u jednoj godini, ali ipak realniji prikaz od napredovanja za pet pozicija na rang ljestvici. Naravno, pitanje globalne konkurentnosti je pitanje natjecanja s drugim državama pa je tu rang jako bitan, ali može zavaravati kada se gleda izdvojeno. Jer Hrvatska je po tome napredovala manje nego to rang sugerira, jednostavno su drugi nazadovali.

Sami indeks se sastoji od 12 podindeksa od kojih se svaki odnosi na neki segment socio-ekonomskog okruženja. A svaki od podsegmenata se može podjeliti na još više podsegmenata. Radi se o ozbiljnom indeksu iza kojeg stoji obilje podataka i čvrsta metodologija pa pruža jako dobar uvid u cjelokupnu situaciju nekog gospodarstva te usporedbu s drugim državama.

Gledajući komponente indeksa može se zamijetiti da je to napredovanje zaista bilo slabije nego što rang sugerira. Od dvanaest komponenti napredak je zabilježen na njih pet, a u dvije komponente je Hrvatska nazadovala. "Infrastruktura", "Usvajanje informatičkih i komunikacijskih tehnologija", "Makroekonomska stabilnost", "Tržište rada" i "Financijski sistem" su komponente u kojima je zabilježen stvarni napredak i to je svakako pozitivan razvoj situacije.

Ali zabilježeno je i nazadovanje u komponentama "Nefinancijsko tržište" i "Poslovna dinamika". Prvi se odnosi na fair play na tržištu, jednakost pravila za sve i otvorenost stranim investicijama, a drugi na fleksibilnost poslovnih subjekata i sposobnost da private promjene, tehnološke inovacije, nove načine organizacije i suočavanje s rizikom. Oba puno utječu na ostvarivanje dugoročnog gospodarskog rasta i sposobnost prilagodbe na razne ekonomske šokove.

Najveći napredak je ostvaren u komponenti "Makroekonomska stabilnost", što je rezultat dinamike duga tj. razduživanja države i smanjenja javnog duga izraženog udjelom u BDP-u. Pozitivno je utjecalo i jeftinije zaduživanje države te podizanje kreditnog rejtinga Hrvatske iz kategorije "smeća" od strane agencija za kreditni rejting Fitch i S&P. Tu se krije glavni razlog ovolikog napretka na rang ljestvici. Korigira li se za tu komponentu, napredak je puno manji.

Zanimljivo je primijetiti da je Hrvatska najgore rangirana u dva segmenta od kojih se jedan odnosi formalne institucije, a drugi na društvenu klimu. Točnije, Hrvatska je tek 122. u svijetu u podkategoriji "Performanse javnog sektora", u društvu Nigerije, Mozambika i Obale Bjelokosti, a tek 134. u svijetu u podkategoriji "Poduzetnička kultura" - u društvu Jemena, Konga, Angole i Burkine Faso.

U odnosu na prošlu godinu pogoršani su rezultati u podkategorijama kao što su "Administrativni zahtjevi", "Meritokracija", "Transparentnost" i "Korporativno upravljanje".

Svakako treba pohvaliti odgovorniju fiskalnu politiku ove vlade koja očito daje rezultate. Ali treba biti realan i priznati da osim javnog duga gotovo ništa drugo nije napravljeno da bi se popravila gospodarska situacija u zemlji. Hrvatska još boluje od istih problema kao i prije; neefikasne birokracije, relativno visokog poreznog opterećenja za njen stupanj razvoja, zatvorenosti za investicije, lošim radnim zakonodavstvom, korumpiranim i sporim pravosuđem, zastarjelim obrazovnim sustavom a najviše od svega lošom inovacijskom i poduzetničkom klimom, u čemu je Hrvatska i prema Indeksu globalne konkurentnosti najgore rangirana od svih kategorija.

Hrvatski ukupni indeks je tek malo iznad svjetskog prosjeka, a u nekim komponentama čak ispod svjetskog prosjeka. Među državama EU smo najgore rangirani, gore i od Rumunjske i Bugarske koje smo nekada smatrali nerazvijenim zemljama s kojima je ponižavajuće uspoređivati se. U određenim podkomponentama konkurenciju Hrvatskoj čine države Afrike. Treba imati na umu i da još nismo došli do indeksa ni ranga kojeg smo imali 2007. godine, kada smo bili iznad svjetskog prosjeka. To znači da smo 2007. bili više a danas manje konkurentni od većine država.

Zbog katastrofalnog odgovora na krizu, što ju je produžilo, Hrvatska period 2010.-2020. Može proglasiti izgubljenim desetljećem. Za ozbiljni izlazak iz tog ponora će trebati puno više od smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u, koji ionako u apsolutnom iznosu stagnira a relativno pada gotovo isključivo zbog rasta BDP-a, ma koliko slab bio. Indeks je pokazao i da priče o neefikasnosti javnog sektora i antipoduzetničkoj kulturi nisu subjektivne izmišljotine ideološki zadojenih pojedinaca nego problemi koji priznaju i najrelevantnije svjetske organizacije, koje Hrvatsku prema tim kriterijima svrstavaju u Afriku a ne EU.

Dok zlonamjernici, budale i interesne skupine lažu o stvarnim problemima u gospodarstvu Hrvatske te nude zadržavanje istog stanja ili nude stara, dokazano kriva, rješenja za stare probleme, Hrvatska stoji na mjestu. Zbog takvih kvaziintelektualaca i politikanata Hrvatska je 21. stoljeće počela s izgubljenim desetljećem za ekonomski rast. Hoće li građanima Hrvatske trebati baš cijelo stoljeće prije nego što shvate da oni koji im desetljećima prodaju jednu te istu priču nemaju dobre namjere nego štite vlastite interese pod krinkom društvenih i nacionalnih interesa?

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.