Konkurentnost je baš stvar ekonomske slobode

16.8.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: DANIEL HINŠT
IZVOR: CEA

Više od istog autora
Puno uzima, a malo daje: Pogledajte kako stoji Hrvatska po efikasnosti javne uprave
Krajnje je vrijeme da Hrvati napuste povijesne ideološke rovove
Kako je Švedska napravila zaokret i što bi Hrvatska iz toga mogla naučiti
Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Tko je Hayek?
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo

Konkurentnost je baš stvar ekonomske slobode


PIŠE Daniel Hinšt
IZVOR: CEA

Konkurentnost je baš stvar ekonomske slobode. Smanjenje poreznog i regulatornog tereta birokracije je glavni zadatak svake javne politike na putu izlaska iz zone udobnosti. Kada rasterećenje izostaje, događa se da pametni ljudi odlaze iz Hrvatske, dok i dalje zatvoreno društvo ne može privući talente.

Hrvatska je 74. po konkurentnosti u svijetu. Tek toliko da je bolja od susjednih zemalja bivše Jugoslavije. Rezultati Svjetskog izvješća o konkurentnosti 2016-2017 samo potvrđuju dosadašnje hrvatske rezultate. Određene reformske javne politike su se konačno počele sustavno provoditi. Ipak, potrebno je znati 2 činjenice: 1. Rezultati reformi se kroz ovakvo izvješće mogu vidjeti tek srednjoročno. 2. Čak i ako se postigne određeni napredak, to može značiti veći skor, ali ne nužno i ranking.

Ako su druge zemlje napredovale još više, logika konkurentnosti je onda sasvim jasna. Dakle, povećanje konkurentnosti zahtijeva daleko veću razinu ambicija od želje da se napravi nekakav napredak (u odnosu na ono gdje smo prije bili). U pitanju je spremnost da velikim ambicijama želimo preskakati druge.

Istina, metodologija Svjetskog gospodarskog foruma se kod većine indikatora odnosi na ocjene od 1 do 7 na organiziranom upitniku prema poslovnom sektoru. Faktor relativnosti sigurno je djelomično prisutan, ali onda to vrijedi i za sve zemlje. Tako hrvatsko 135. mjesto u svijetu (od 138 zemalja) po razini tereta državne regulacije (Burden of government regulation) može biti zaista pretjerana ocjena. Ipak, dobivena ocjena 2/7 isto tako nije daleka od istine. Čak i da je Hrvatska ponešto ispod 100. mjesta u svijetu, odgovornost bi nas i dalje poticala da shvatimo gdje smo i što je činiti.

Svjetski gospodarski forum (World Economic Forum – WEF) definira konkurentnost kao “set institucija, javnih politika i faktora koji određuju razinu produktivnosti zemlje”. Produktivnost pridonosi povratu uloženog kapitala, dugoročnom gospodarskom rastu i prosperitetu. Sasvim je jasno kako poduzetnička inicijativa može biti produktivnija u stvaranju tržišne vrijednosti ukoliko ima niži trošak prema državi glede poreza, regulacija i ostalih tereta.

Mjeri se niz indikatora iz različitih područja. Kako bismo dokazali da je konkurentnost stvar ekonomske slobode, poslužit će nam izdavatak iz izvješća. Točnije, pogledajmo samo označene indikatore. Kada se uzme metodologija kojom se mjeri Indeks ekonomske slobode, dolazimo do jasne veze ekonomske slobode i konkurentnosti (premda postoje i drugi faktori). Dakle, konkurentnost je baš stvar ekonomske slobode.


Izvor: WEF/CEA; Klikni na sliku za uvećani pregled

Kako povećati konkurentnost i ekonomsku slobodu?

Kada pogledamo označene indikatore konkurentnosti, onda može zaključiti kako sljedeće javne politike vode do veće ekonomske slobode:

- Unaprijediti zaštitu vlasničkih prava – da svatko dobije što mu pripada
- Uspostaviti neovisno pravosuđe – da sudstvo bude nepristrano i pravedno prema svakome
- Povećati efikasnost sustava u rješavanju pravnih sporova – da sudovi budu brži
- Povećati efikasnost sustava u preispitivanju regulative – da se vrše ustavnosti propisa, npr. da se poštuje članak 49.
- Smanjiti proračunsku rastrošnost – da se nužna državna potrošnja razlikuje od pretjerane koju treba rezati u svim ključnim segmentima, odnosno da se stvori efikasna javna uprava i npr. fiskalno održiv mirovinski sustav
- Smanjiti subvencije poljoprivredi – da poljoprivrednici pravedno posluju na tržištu
- Poticati tržišno natjecanje na lokalnoj razini – da se kronistički moćnici ne štite, već da postoji pravedni uvjeti za sve
- Ojačati borbu protiv monopola – da se potiču privatizacije i tržišna konkurencija
- Podržavati prisutnost stranog vlasništva – da se potaknu značajnija ulaganja kapitala u pojedine sektore kako jedino jamstvo snažnijeg rasta i dolaz internacionalne otvorenosti
- Smanjivati poreze kako bi se potaknulo rad i ulaganja – da se ostvari što veći povrat ulaganja i zaposli što više ljudi
- Smanjivati prenormiranost ulagača raznim propisima – da imaju više vremena i novca za rad i stvaralaštvo
- Olakšati rad – da se poslodavci nemaju strah od novih zapošljavanja, ako ne mogu lako otpustiti radnika koji trenutno nije potreban (pritom je najbolji danski model fleksigurnosti)
- Smanjiti broj dana i koraka pokretanja poslovanja – da se poduzetnička inicijativa što brže i jeftinije počne ostvarivati

Sve navedene javne politike bi sinergijski utjecale na ostale označene indikatore. To znači da bi političari, uslijed provedbe ovakvih javnih politika, mogli vratiti povjerenje javnosti. Time se referiramo na indikator prema kojemu je nisko povjerenje javnosti u političare. Pritom se treba referirati na Ekonomski lab koji navodi kako su Hrvati za slobodno tržište (samo što to mnogi političari ne shvaćaju – pa se skrivaju kroz zaštitničke programe).

Ipak, ono što je važnije od javnog povjerenja u političare jest atraktivnost cijelog društva za talente. Rezultati Hrvatske po sposobnosti zadržavanja i privlačenja talenata su porazni. Primjerice, Estonija se promovira u svijetu kao zemlja „neovisnih umova“. Time ističe svoju politiku poticanja individualizma i otvorenim šansi svakom talentu. Znamo da to nije tradicija na ovim prostorima i da se mentalitet teško mijenja. Hrvatska inače nema puno šansi.

Kada pogledamo ranking konkurentnosti, vidimo da se radi o društvima sa sustavom vrijednosti visoke kvalitete, kao što su radna etika i poštenje, racionalnost, efikasnost i standardi kvalitete privatnog i javnog menadžmenta, slobodno tržište, individualne slobode, vrednovanje svakog talenta, internacionalizacija, kvaliteta obrazovanja, usmjerenost na istraživanje i razvoj, inovativnost, klasterska umrežavanja, natjecanje itd. Dakle, ne postoje prečaci do konkurentnosti i ekonomske slobode, već samo naporan rad. Ipak, dobra je vijest da se napredak može postizati i relativno brzo uz previsoke ambicije.

Švicarska vodi i to nije slučajnost jer imaju mnogo novca. Švicarska je stvorila prosperitet koji je posljedica niza kulturnih vrijednosti koje i dalje prevladaju među Švicarcima. Švicarska je ujedno i europski prvak kod ekonomske slobode.

Singapur je odmah do Švicarske jer također ima visoku kvalitetu kroz novi javni menadžment i visoke moralne standarde u razmjerno maloj javnoj upravi. Singapur je gotovo svjetski prvak kod ekonomske slobode.

Sjedinjene Američke Države su na trećem mjestu kao zemlja koja je kroz svoju tradicionalnu iznimnost (exceptionalism) bila otvorena za talente i poduzetničkoj inicijativi pružala slobodu za stvaralaštvo, bez stigmatizacije neuspjeha i zavisti prema uspjehu. Amerika je bila i ostala najveći rasadnik znanja, ideja i inovacija. Dovoljno je spomenuti kakvu ulogu Internet, Google, Facebook i IT sektor kao američke invencije imaju na stvaranje podatkovnog gospodarstva (data economy) i digitalizaciju cijelog društva. Upravo to je temeljno pitanje pitanje konkurentnosti već sada, a pogotovo u budućnosti. Amerika je dugo vremena bila simbol ekonomske slobode. S vremenom se to nasljeđe smanjilo zbog štetnih intervencija, regulacija i nameta od strane federalne vlade (unatoč 10. amandmanu). Dobro je pitanje na kojem bi mjestu u svijetu bile najbolje američke savezne države ako je cijela federacija već na trećem mjestu (i da federalna vlada ne smanjuje ekonomske slobode).

Nakon velike trojke slijede kvalitetne europske zemlje (Nizozemska, Njemačka, Švedska i Ujedinjena Kraljevina, pa malo napreskokce dođu Finska, Norveška i Danska). U TOP 30 su Estonija i Češka kao najkvalitetnije zemlje Srednje Istočne Europe, odnosno regije Jadran-Baltik-Crno More. Istovremeno, Litva i Poljska vrlo brzo idu prema TOP 30, dok se Latvija izborila barem za TOP 50.

Češka (nekadašnji Sudeteland) je bila jedna od narazvijenih zemalja Europe, sve do pojave totalitarizama. Estonija je nakon pada totalitarizma morala izgrađivati sve iznova. To je čak i bila prednost jer se se stare socijalističke institucije raspale, pa su se liberalne institucije ograničene uloge države mogle plodonosno izgrađivati bez mnogo otpornika. Zato je Estonija među ekonomski najslobodnijim i najdigitalnijim zemljama svijeta, privlačeći turiste jer znaju da će tamo nešto naučiti.

Dok je konkurentnost metodološki mnogo složenija od pitanja kupovnog ekonomskog standarda po stanovniku, Rumunjska je pokazala da ide dovoljno brzo u odnosu na Hrvatsku (kojoj čak 15%-ak postotnih bodova BDP-a ovisi tek o suncu i moru).

Zapamtimo: Kako bismo bili konkurentni(ji), moramo biti spremni preskati i najbolje, a ne samo se donekle poboljšavati u odnosu na sebe. Rješenja za povećanje konkurentnosti i ekonomske slobode su vrlo razumljiva. Njihova provedba suštinski ovisi o motivaciji na svladavanje otpornika. Slobodno tržište i ekonomske slobode znače da poduzetnička inicijativa ima više prostora za neometano stvaranje vrijednosti, bez plaćanja suvišnih troškova poreza i regulacija. To je rješenje za tek dugoročno sprječavanje odljeva pametnih ljudi i otvaranje vratiju za strane talente.

Zato je Centar za javne politike i ekonomske analize pokrenuo projekt Poduzetnička inicijativa – predložite nam javne politike za prosperitet Hrvatske!




Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Riječ 'zlorabitelji' ušla je u hrvatski rječnik kao sinonim za male poduzetnike i obrtnike koji 'varaju' državu plaćajući manji porez nego što je to Vlada zamislila da bi trebali.

Želite se riješiti zlorabitelja? Smanjite porezno opterećenje!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijima kruže naslovi kako su paušalni obrti masovno 'varali državu'. To nije točno, ljudi koriste zakonske mogućnosti.

Ne, paušalci nisu varali državu. Novi zakon će ih poslati u ilegalu

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Premijer je potvrdio da novinari trebaju imati posebne privilegije u tretmanu države, a predsjednica podsjeća na Staljina.

Katastrofalne reakcije Kolinde i Plenkovića: Državni vrh se ismijava iz naših prava

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Po čemu je Duhaček vrjedniji od Čolakovića i zašto u Hrvatskoj nećemo još dugo imati lijepe stvari

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novinar Indexa, koji je podržavao kažnjavanje Slavonca zbog pjevanja nepodobnog bećarca pred policajkom, kažnjen je zbog vrijeđanja policije i moralnih osjećaja građana.

Novinar Indexa uhićen i kažnjen po zakonu koji je sam podržavao

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najznačajnije i najopsežnije djelo u karijeri velikog klasičnoliberalnog mislioca, koje je jednako aktualno i dan-danas.

Prije 70 godina objavljena je Misesova ʼLjudska akcijaʼ: ʼSamo pojedinac misli. Samo pojedinac razumije...ʼ

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Sindikati koriste svake izbore za reketarenje vlasti kako bi poboljšali materijalne uvjete svojih štićenika. Pritom najviše nastradaju upravo njihovi štićenici.

Demokratski ciklusi reketarenja

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Samo Irska i Novi Zeland bitno su smanjili udio poreznih prihoda u BDP-u, ostatak razvijenog svijeta je povećao, tako da su priče o divljem kapitalizmu neutemeljene.

Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS je imao stotinu dobrih razloga da raskine ljubavnu vezu s korupcijom. Kosoru to nisu bili dovoljni razlozi...

HSLS napušta koaliciju s HDZ-om jer HDZ-u više nije potreban. Pupovac je samo izgovor, i to loš!

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska je po ekonomskim slobodama i poštivanju privatne imovine uz bok sa zemljama trećeg svijeta, a u to se možemo svakodnevno uvjeriti.

Sprdnja od pravne države - inspektori će vas kazniti zbog korištenja vlastite imovine

Društvo

PIŠE: DENIS VLAŠIĆ

Prvi dan škole u Hrvatskoj nije mogao započeti gore, ali na ovakva natezanja sindikata i političara već smo navikli.

Nova školska godina, stari problemi

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Uvijek se pred predsjedničke izbore vode rasprave o tome jesu li ovlasti predsjednika RH dovoljne i treba li ih proširiti, ali ni dosadašnji predsjednici nisu koristili ovlasti koje su im na raspolaganju.

Predsjednički izbori će biti bitka između stare i nove garde hrvatskih političara

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: