Vezani članci:
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Sandra Benčić kopira ekonomsku politiku Viktora Orbana
Ograničavanjem cijena goriva Vlada je otvorila vrata nestašicama
Kontrola cijena stanarine u Berlinu doživjela fijasko
Načelniku Murtera se ne sviđa zakon ponude i potražnje, poziva državu da uradi nešto
Zelena ljevica ima previše povjerenja u HDZ i Bandića. Svi njihovi prijedlozi već su isprobani i propali
Kako francuska opsjednutost poljoprivredom utječe na francusko gospodarstvo, EU i puno šire
[VIDEO] Prof. Horwitz objasnio zašto tijekom prirodne katastrofe treba pustiti cijene da rastu
Zašto su cijene na Jadranu 'paprene' i koliko su za to krivi 'pohlepni iznajmljivači'?
Glavni urednik Glasa Istre se okomio na čistačice i frizerke. Razlog je urnebesan
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Kako državni poticaj utječe na cijenu proizvoda na tržištu - primjer Tesla automobila
Dokad će cijene rasti?
Ustavni sud u Njemačkoj proglasio berlinsku ʼmaksimalnu cijenu najmaʼ neustavnom
Zašto bi vlada, pogotovo u krizi, trebala pustiti cijene da rastu
Hoće li ugostitelji sada spustiti cijene ili će razliku od PDV-a uzeti sebi?
Objašnjeno: Zašto su neki hrvatski proizvodi jeftiniji u inozemstvu nego u Hrvatskoj?
Zašto su cijene u Hrvatskoj veće nego na Cipru i u Bugarskoj?
Tučnjava na otvaranju Lidla u Srbiji i funkcija tržišnih cijena u društvu
Keep calm. Autoškole će pojeftiniti, evo zašto...
Jesu li cijene na Adventu u Zagrebu previsoke?
Što je 'fer' cijena?
Nameti poskupljuju 'jer ste vi to tražili'
Nakon mlijeka napao na kruh: Tolušiću baš smetaju povoljne cijene
Zašto kava na Stradunu NIJE preskupa (i zašto se trebamo prestati zgražati)
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Ekonomija za neznalice (2): Što se događa kada država kontrolira cijene?


Piše: Branimir Perković
25.7.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Ekonomija za neznalice (2): Što se događa kada država kontrolira cijene?

Ekonomija za neznalice (2): Što se događa kada država kontrolira cijene?


Piše: Branimir Perković
25.7.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Ideja o kontroli cijena vrlo je popularna u Hrvatskoj i možda se nekome čini bezazleno, ali iza nje se krije velika opasnost.

Koliko god ideja načelnika općine Murter da ograniči cijenu kroasana izgledala simpatično, smiješno ili bedasto, ipak se radi o ideji koja može imati dalekosežne posljedice. To je ideja cjenovnih kontrola, ideja da neko središnje tijelo za planiranje cijena treba kontrolirati po kojoj će cijeni netko nuditi svoj proizvod drugima koji ga slobodnom voljom mogu kupiti ili ili ne.

Ideje cjenovnih kontrola stalno nekako kruže u medijskom prostoru i mislima građana, posebno za vrijeme sezone i opsesivnog traženja skupih kava po centrima Dubrovnika, Splita, Zadra, Pule i drugih turističkih mjesta. U principu se ne radi o novoj težnji jer je načelnik općine Murter samo verbalizirao stavove većine građana RH o tome da treba kontrolirati cijene na obali za vrijeme sezone. Standardni fokus te opsesije iz godine u godinu su kave, pive i jela u restoranu ali načelnik Murtera nam je ponudio i novi proizvod čiju cijenu treba kontrolirati, kroasane.

Možda netko misli da cjenovna kontrola kroasana nije toliko strašna stvar jer se ne radi o bitnom proizvodu te bi efekti bili minimalni. Nitko ne živi od kroasana, pekare ne ovise o njihovoj prodaji, porezni prihodi se ne bi ozbiljno narušili. Ali zašto stati na kroasanima? Zar nisu i ostali pekarski proizvodi skuplji za vrijeme sezone u Murteru nego u Zagrebu? Zašto ne cjenovna kontrola kruha, to bi građani više osjetili? Zašto stati samo na pekarskim proizvodima, pa ne živi se od pekara. Idemo uvoditi i cjenovnu kontrolu za kavu jer i to ima dobru namjeru, zašto bi stanovnici Murtera plaćali kavu više nego u Zagrebu? I alkohol je bitan, ljudi vole popiti čašicu vina uz ribu ili pivu. Kada smo kod ribe zašto je riba toliko skupa u mjestu koje se nalazi uz more?

Da ne kompliciramo, ajmo sve prehrambene proizvode cjenovno kontrolirati.

I što onda? Hoće li to nekoga potaknuti da otvori pekaru, kafić ili restoran? Tko je dovoljno lud da nudi proizvode čiju cijenu ne smije slobodno određivati? Naravno, kada svi privatnici pozatvaraju svoje objekte, ipak će postojati potreba stanovništva i turista za tim proizvodima. Da bi stanovništvo imalo pristup elementarnim prehrambenim artiklima, a turisti negdje trošili novac koji su namijenili za svoje putovanje, država ili općina će morati otvarati pekare, kafiće i restorane jer privatnici to neće htjeti. Uskoro će država ili općina saznati da dopremanje svega što je potrebno za raditi kavu, kroasane ili ribu s vinom na otok nije baš jednostavno. Trebat će im netko tko će to raditi.

Privatnik će to raditi za staru cijenu, što znači da će troškovi pekara, kafića i restorana za nabavku namirnica biti isti, a cijene manje, cjenovno kontrolirane od strane općine ili države. To znači da će sve državne/općinske pekare, kafići i restorani poslovati s gubitkom koji će se morati pokrivati iz blagajne države/općine. Blagajna će se prazniti i ostat će tri opcije: zadužiti se da bi se financirale netržišne subvencionirane cijene pekara, kafića i restorana; preusmjeriti sredstva iz drugih područja (plaće, socijalna davanja, infrastrukturni projekti) u subvencije ili povisiti poreze stanovništvu. Zadnja solucija da država/općina podignu poreze stanovništvu da bi se financirale pekare, kafići i restorani koji su se morali nacionalizirati da bi stanovništvo imalo jeftinije proizvode i usluge je ultimativni dokaz uzaludnosti državno kontroliranog prelijevanja iz šupljeg u prazno.

Valja napomenuti i da će zbog niže cijene proizvoda i porezni prihodi pasti, ako ništa zbog nižeg prihoda od PDV-a, poreza na dobit (dobiti u državnim pekarama, kafićima i restoranima nema jer su subvencionirani da nude proizvode ispod cijene) i drugih poreznih nameta. U konačnici ne samo da će trebati izdvojiti dio budžeta za subvencije, nego će i sami budžet biti manji. I tada će početi spirala zaduživanja, podizanja poreza, smanjivanja ulaganja u infrastrukturu itd. Vjerojatno će se izmjenjivati ta tri rješenja, a svako sljedeće rješenje će biti prikazivano kao zadnje i baš ono koje će riješiti nestabilnosti.

Ali neće, jer nestabilnost nije tehnička u smislu da se može popraviti nego strukturna. Sama struktura gospodarstva baziranog na cjenovnoj kontroli je trula i što god se na njoj gradilo, mora se urušiti. Cjenovne kontrole mogu imati dobru namjeru, ali u konačnici su efekti uvijek katastrofalni, i to najviše za one kojima su trebale pomoći.

Sam refleks cjenovne kontrole koji imaju mnogi građani RH je dokaz opće ekonomske neobrazovanosti države koja, paradoksalno, ima previše obrazovanih ekonomista. Način na koji cjenovne kontrole uništavaju cijela društva nije pretjerano kompleksan, ali ga ni takvoga gotovo nikada nijedan "ekonomski analitičar" nije ukratko objasnio ljudima. Ali zato su im puna usta poticaja, subvencija, planova i strateškog. To su fraze, djelići cjelokupnog procesa gospodarskih kretanja koji kratkoročno funkcioniraju.

Istina, otprilike toliko efikasno kao flaster za saniranje uboda nožem u srce, ali ljude smiruju. A ne spominju se dugoročne implikacije takvih politika i da ne postoji nešto kao zadnja subvencija, konačni poticaj i sveobuhvatni gospodarski plan. Prosječni građanin će znati sve o subvencijama, poticajima i strateškim planovima, ali ništa o cjenovnom mehanizmu. Jer oni koji su ih trebali upoznati s tim ni sami ne znaju kako funkcionira. Kako bi i mogli kada su obrazovani u doba socijalizma i koncept slobodnog određivanja cijena im je stran?

Ne znaju, na primjer, da cjenovni mehanizam služi za prenošenje informacija u gospodarstvu od jednog segmenta do drugog. Što se taj protok informacija više narušava, to je gospodarstvo manje efikasno. A nikada u povijesti se nije dogodilo da je jedno centralno tijelo dobro isplaniralo pravu cijenu nečega. To je jedan od temeljnih razloga zašto socijalistička gospodarstva nikada nisu uspješna kao slobodno tržište.

Iako je koncept ravnotežne cijene samo teorijski i nedostižan te se prava cijena uvijek vrti oko ravnotežne (u kojoj bi bila savršena ravnoteža između ponude i potražnje), dok se u socijalizmu ni izbliza ne pogađa "prava" cijena, koliko god ljudi bilo zaduženo za njen izračun i planiranje. Socijalizam je sistem u kojem nije poznata prava vrijednost ničega.

Teško je izbiti taj refleks cjenovne kontrole iz građana Hrvatske, posebno zbog toga što ga naveliko iskorištavaju mediji u svojim sezonskim litanijama o kavi na Stradunu i slično. Političari ga naveliko iskorištavaju, bilo moralističkim zgražanjem nad time što je netko bez prisile ponudio proizvod i uslugu za određenu cijenu, a netko drugi to prihvatio, bilo nuđenjem "besplatnog", pa makar i kroasana. A to besplatno služi samo za populističku kupovinu glasova građana i to novcem koji im je otet i stvarima koje su tako debelo preplatili (nego što bi to platili na slobodnom tržištu da im država nije otela novac). No, trebat će proći puno vremena prije nego dovoljan dio građana RH to shvati.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.