Prof. Predrag Rajšić: Epidemiolozi ne mogu riješiti problem koronakrize

5.5.2020.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Prof. Igor Rudan tvrdi da treba slušati samo njega i njegove prijatelje epidemiologe koji se slažu s njim. Prof. Predrag Rajšić objašnjava zašto to nije dobro.

Preporučeno za vas
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Hrvatska ima veći udio žena u poduzetništvu od Švedske, Njemačke i Švicarske
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Usprkos trgovinskom ratu slobodna trgovina se nastavlja širiti
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
The Economist: Što su liberali učinili za nas?

Prof. Predrag Rajšić: Epidemiolozi ne mogu riješiti problem koronakrize

Prof. Igor Rudan tvrdi da treba slušati samo njega i njegove prijatelje epidemiologe koji se slažu s njim. Prof. Predrag Rajšić objašnjava zašto to nije dobro.

Odmah po izbijanju epidemije koronavirusa, u javnosti se pokušava nametnuti teza da o javnim politikama u krizi smiju govoriti "samo stručnjaci", kao da građani, sami po sebi, ne smiju imati nikakvog utjecaja na politike koje direktno utječu na njihove živote. Naravno da stručnjake treba slušati i njihove preporuke kako izbjeći zarazu i sačuvati zdravlje - to je neupitno. Ali kada govorimo o zakonima koji će imati utjecaja i na druge sfere života osim mogućnosti zaraze virusom, nužno je potražiti i druga mišljenja osim stručnjaka iz samo jedne struke.

Igor Rudan, znanstvenik koji se u ovoj krizi angažirao oko pitanja zakona, redovito se u svojim tekstovima poziva na autoritet, pri čemu pokušava znanost poistovjetiti sa samim sobom (znanost je ono što ja kažem, a svatko tko se sa mnom ne slaže protivi se znanosti). Budući da on sebe smatra stručnijim od drugih zbog titule i zanimanja kojim se bavi, upitali smo našeg znanstvenika s Liberala, Predraga Rajšića, kanadskog sveučilišnog profesora i istraživača, da komentira Rudanov stav.

"Zapelo mi je za oko da Rudan miješa dvije vrste tvrdnji: faktičke i svjetonazorske i nagovještava da svjetonazorske direktno proizlaze iz faktičkih. O faktičkim, epidemiološkim činjenicama, se ne bih sporio. To nije moja disciplina, a i da jest, puno će jednostavnije biti da pretpostavimo da se Rudan i ja slažemo oko svih brojeva koji se objektivno mogu izmjeriti.

Kad to maknemo s puta, možemo se posvetiti onome što je poanta mog teksta.

Čak i ako bismo se slagali oko svih objektivno mjerljivih epidemioloških statistika, Rudan i ja ne moramo doći do istog znanstvenog zaključka o tome kakvu nam moralnu obavezu ti brojevi nameću. Ustvari, moja je tvrdnja da on, isključivo na osnovu epidemiologije, ne može doći ni do kakavog zaključka. Potrebna mu je pomoć drugih znanstvenih disciplina za koje se nije specijalizirao.

Htio bih ovdje ponuditi tu pomoć specijalista. Moja specijalizacija su Environmental Law and Regulation, Environmental Economics i Evidence-Based Policy.

Dakle, Rudan kaže:

Znatno su nam zanimljiviji i važniji primjeri gdje školovani, pametni i iznimno inteligentni ljudi, koji jednostavno nemaju kompetencije za procjenu stanja stvari, pomisle da ih imaju. Tada počnu vjerovati u neke istine koje to nisu, a zatim ih nametati i drugima.

Odličan primjer je inzistiranje nekih ljudi prepoznatih u drugim područjima na tome da: "mjere karantene u Hrvatskoj nisu bile potrebne", da je "Švedska primjer da se moglo i drugačije", te da "Stožer i epidemiolozi ne znaju što rade". Pritom, oni nekako razumiju situaciju bolje od Stožera, epidemiologa i stvarnih stručnjaka.

Rudan ovdje tvrdi, na primjer, da nije istina da je "Švedska primjer da se moglo i drugačije". Problem ovdje je što se istinitost ove tvrdnje ne može utvrditi epidemiološkim istraživanjem.

Rudan i ja se možemo potpuno slagati oko švedskih podataka i opet ja mogu doći do znanstvenog zaključka da lockdown nije pravi put. To je zato što "pravi put" nosi dimenziju na koju epidemiologija ne može odgovoriti nego moramo u pomoć zvati moralnu filozofiju, pravnu teoriju pa i ekonomiju. Ekonomija, opet, je složena i heterogena disciplina koja se bavi ne samo tipičnim temama koje su općepoznate nego i vrlo delikatnim pitanjima kao što su, recimo, kad ima smisla reći da je nešto u društvenom interesu, a kad je takva tvrdnja potpuno logički kontradiktorna.

Jedna od svrha društvenih znanosti jest podučavanje moralne filozofije. Jedno od važnih učenja moralne filozofije jest da, ma koliko izgledalo primamljivo donositi moralne zaključke isključivo na temelju prirodnih znanosti, to je ipak pogreška. To je pogreška jer su prirodne znanosti slijepe za ono što bi ljudi trebali činiti. Na primjer, kad znanost kaže da pušači prerano umiru zbog pušenja, to samo po sebi ne govori ništa o moralnosti pušenja. Možda ne želite prerano umrijeti zbog pušenja, ali to nije znanstvena činjenica. Ovo je vrijednosni sud koji dodajete znanstvenim činjenicama o pušenju kako biste napravili svoju procjenu pušenja. Čak ni to nije dovoljno za moralnu procjenu pušenja. Je li nemoralno skratiti vlastiti ili tuđi život izborom da budete pušač? Možda, ali prirodne znanosti nam neće dati odgovor na to pitanje. Potreban nam je okvir za definiranje i procjenu onoga što je ispravno, a što pogrešno.

U mnogim teorijama moralne filozofije suglasnost ili dobrovoljni pristanak ljudi na bilo kakvu akciju je polazna osnova za odvajanje ispravnog od pogrešnog. Ali, primijetite, suglasnost nije prirodno-znanstveni pojam. To je koncept koji moramo dodati prirodnoj znanosti da bismo procijenili moralnost čina pušenja. Postoje i druge moralne filozofije. Neki, na primjer, koriste javno ili opće dobro kao konačni moralni cilj svih ljudskih akcija.

Ilustracije radi, Sjeverna Koreja koristi prvenstveno ovaj princip kako bi uvjerila svoje stanovništvo da slijedi pravila. Mnoge zapadne zemlje imaju naznake doktrine općeg dobra, ali u vrlo ograničenim količinama. Doktrina općeg dobra ima neke velike nedostatke poput toga da, na primjer, opće dobro nije objektivno moguće definirati tako da se u opće dobro može ubrojiti sve i svašta.

Drugi problem s doktrinom općeg dobra je problem interpersonalne usporedbe dobrobiti. Na primjer, ako mene zatvore u kuću mjesec dana zarad dobrobiti drugih ljudi, ne postoji objektivan način na koji bismo odredili je li moja patnja manja nego njihova dobrobit. Ovaj problem je u ekonomiji vrlo dobro poznat.

Zbog toga epidemiolozi mogu ponuditi samo jedan dio znanja koji je potreban da bi se utvrdilo što treba učiniti kao odgovor na virus. Za ostala saznanja moraju se za pomoć obratiti društvenim znanstvenicima koji uključuju moralne filozofe, političke znanstvenike, ekonomiste i pravne stručnjake. Epidemiološko znanje je samo jedan dio slagalice koji nam je potreban."

Vezano
Mlada majka umrla od raka nakon što joj je odgođena terapija, pred smrt nastupila na TV-u: ʼLjuta sam, ne želim umrijetiʼ
Vodeći zdravstveni stručnjak sa Stanforda: Modeleri su ʼužasno pogriješiliʼ, a lockdown bi mogao imati fatalne posljedice
Lockdown u Europi poslužio policiji da tlači pripadnike manjina i imigrante
Sigurna Hrvatska: ona u kojoj rigorozna i besmislena pravila vrijede za nas, ne za njih
Orwell u 2020.: Novogovor u doba korone
Zašto je Hrvatska odustala od wuhanskog i usvojila zloglasni švedski model borbe protiv korone?
Hrvate karantena nije obeshrabrila: U ožujku i travnju 15 posto manje samoubojstava nego lani
Britansko istraživanje: Prokuženo 26 posto populacije, smrtnost od COVID-a 0,14 posto
Kako su se Rudan i Večernjak poskliznuli na Švedskoj, 3. dio: Liberalizam, život i kapitulacija
Javio se čovjek koji je kažnjen s 8.000 kn jer je prevezao gnojivo na njivu: ʼCapakova jučerašnja izjava me izbezumilaʼ
Kako je karantena utjecala na suzbijanje koronavirusa u Hrvatskoj?
Naš dopisnik iz Švedske: Ne eksperimentira Švedska nego države koje su uvele rigorozne mjere
Direktor 24 sata širi lažne vijesti i teorije zavjere o koronavirusu
Kako su se Rudan i Večernjak poskliznuli na Švedskoj, 2. dio: Kisik i palijativna skrb
Večernjak piše da Švedska, navodno, ʼštedi kisik na starcimaʼ. Evo koliko u tome ima istine...
Naš odgovor prof. Rudanu (i svima ostalima koji nas žele isključiti iz rasprave)
Balkanski sindrom - uzroci, simptomi i posljedice
Rudan ne vidi po čemu je švedski model upravljanja krizom drukčiji od hrvatskog. Pa pomozimo mu...
Kako je pukla ljubav između ljevice i HDZ-ovog stožera
Zabrana rada nedjeljom nije pitanje epidemiologije ni ekonomije nego ljudskih prava
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Najtraženije na Liberalu
Zanima vas nešto drugo? Tu unesite pojam koji želite pretražiti:
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: