Zašto bi vlada, pogotovo u krizi, trebala pustiti cijene da rastu

15.3.2020.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Zašto bi vlada, pogotovo u krizi, trebala pustiti cijene da rastu


PIŠE Mario Nakić

Vlada Andreja Plenkovića jučer je donijela dekret kojim naređuju trgovcima da maloprodajne cijene osnovnih živežnih namirnica i medicinskih artikala ne smiju biti više od onih prije ulaska koronavirusa u Hrvatsku, odnosno prije kraja siječnja.

Ova je odluka došla kao rezultat želje mnogih građana koji su se na društvenim mrežama posljednjih dana žalili na rast cijene zaštitnih maski. Prije koronafesta njihova je cijena bila 40 lipa, a sada je u ljekarnama 6 do 7 kuna. Tvrde da je riječ o pljački, da trgovci namjerno podižu cijene kako bi profitirali na nesreći uzrokovanoj pandemijom. Nije trebalo dugo proći da se premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić usuglase s narodnom željom. Na kraju krajeva, oni su tu da ispunjavaju vaše želje.

Tražili ste - dobili ste. Trgovci - barem oni legalni, koji su registrirani za tu djelatnost - više neće smjeti podizati cijene brašna, jaja, mesa i još nekih osnovnih namirnica, a ljekarne neće smjeti prodavati zaštitne maske i dezifecijense po cijenama višim od siječanjskih. To je super, zar ne? Svi volimo kad su niže cijene.

Ipak, nije baš tako. Ovo bi se lako moglo pokazati kao najgora odluka Plenkovićeve vlade. Problem je u tome što cijene proizvoda ne određuju trgovci nego zakon ponude i potražnje koji kaže: ako se za nekim proizvodom povećava potražnja, na istu količinu mora doći do rasta cijene. I obratno: kad se potražnja smanjuje, dolazi do pada cijene. Državna intervencija u ovaj proces može imati katastrofalne posljedice jer ako cijene ne smiju rasti u stanju naglog porasta potražnje, roba će vrlo brzo nestati s polica i neće je biti u ponudi.

Koja je uloga cijene u društvu?

Cijena ima ulogu arbitra kako bi se roba i usluge alocirali prema onima koji ih u tom trenutku najviše trebaju. Kad je cijena realna (tržišna), onda će se naći oni kojima ona izgleda preskupo i oni kojima je povoljna. Ako je nekome neki proizvod preskup, to znači da ga zapravo ne treba pa ga neće kupiti i prepustit će ga drugome tko ga više treba. Toj drugoj osobi taj proizvod po istoj cijeni neće biti preskup nego povoljan.

Kada se država umiješa i stavi moratorij na cijenu, a dođe do rasta potražnje, onda će većini cijena biti jako povoljna pa će taj proizvod kupovati i oni koji ga stvarno trebaju i oni kojima nije potreban. Zbog toga će brzo doći do nestašice pa onima, koji ga stvarno trebaju, neće biti dostupan iako bi rado platili i veću cijenu za njega. A neće biti dostupan jer se ni proizvođaču ne isplati proizvoditi ni trgovcu prodavati po cijeni koja im nije isplativa.

Trgovačka marža je najmanji dio cijene koju plaćate kad kupujete nešto u trgovini. Trgovac u cijenu mora uračunati cijenu dobavljača odnosno proizvođača, zatim trošak prijevoza do trgovine, zatim troškove rada (djelatnici), prostora i režija. I onda, povrh svega, još ide PDV. U kriznoj situaciji poput ove sada, kad su granice zatvorene, a većina robe koju kupujemo je iz uvoza, nemoguće je zadržati iste cijene kao u normalnom stanju. Jednostavno, proizvodnja poskupljuje, a transport još više. Tražili ste stroge državne mjere i izolaciju prijevoznika - to košta. Pretpostavljam da želite da vozači kamiona, dok su u karanteni (zapravo kućnom pritvoru) budu plaćeni kao da rade. I to košta. Sve to trgovac mora uračunati u cijenu robe koja se nađe na policama. Ako to ne uračuna, njemu postaje neisplativo to prodavati.

Od visokih cijena gora je samo nestašica

Nitko od nas ne voli kada cijene rastu, ali trebamo ih pustiti da rastu jer to je jedini način da u ovakvim situacijama izbjegnemo nestašice i duge redove u kojima ćemo uskoro morati stajati da bismo kupili najosnovnije namirnice. Kada cijena nije arbitar, onda to postaje fizička sila. Ljudi će se doslovno tući za kilogram brašna ili mesa.

I kada dođe do nestašice, građani će se okrenuti crnom tržištu koje će procvjetati zahvaljujući ovom Vladinom dekretu. A na crnom tržištu cijene će biti ne samo realno visoke, već i iznad toga. To će rezultirati velikim represivnim akcijama i lovom na "profitere" gdje će država doslovno zatvarati one koji opskrbljuju građane hranom.

Što se tiče zaštitnih maski, ako vam je 7 kuna bilo previše, čekajte da se situacija s koronom još malo zahukta. Možda će za 10 dana koštati 50 kuna i neće vam više biti skupo. Skupoća je subjektivan osjećaj koji ovisi o samom ukusu pojedinca, ali i o trenutku i okolnostima u kojima se nalazi.

Zato molim vas, dobro razmislite prije sljedećeg zahtjeva. Ova vlada zbilja ispunjava vaše želje.


Vezano
Sigurna Hrvatska: ona u kojoj rigorozna i besmislena pravila vrijede za nas, ne za njih
Plenkovićeva kampanja apsurda: Zemlja znanja bez škole, radna mjesta na aparatima
Sada je pravo vrijeme da Vlada ukine minimalac
Orwell u 2020.: Novogovor u doba korone
Zašto je Hrvatska odustala od wuhanskog i usvojila zloglasni švedski model borbe protiv korone?
Hrvate karantena nije obeshrabrila: U ožujku i travnju 15 posto manje samoubojstava nego lani
Britansko istraživanje: Prokuženo 26 posto populacije, smrtnost od COVID-a 0,14 posto
Kako su se Rudan i Večernjak poskliznuli na Švedskoj, 3. dio: Liberalizam, život i kapitulacija
Javio se čovjek koji je kažnjen s 8.000 kn jer je prevezao gnojivo na njivu: ʼCapakova jučerašnja izjava me izbezumilaʼ
Kako je karantena utjecala na suzbijanje koronavirusa u Hrvatskoj?
Naš dopisnik iz Švedske: Ne eksperimentira Švedska nego države koje su uvele rigorozne mjere
Direktor 24 sata širi lažne vijesti i teorije zavjere o koronavirusu
Kako su se Rudan i Večernjak poskliznuli na Švedskoj, 2. dio: Kisik i palijativna skrb
Večernjak piše da Švedska, navodno, ʼštedi kisik na starcimaʼ. Evo koliko u tome ima istine...
Prof. Predrag Rajšić: Epidemiolozi ne mogu riješiti problem koronakrize
Naš odgovor prof. Rudanu (i svima ostalima koji nas žele isključiti iz rasprave)
Balkanski sindrom - uzroci, simptomi i posljedice
Rudan ne vidi po čemu je švedski model upravljanja krizom drukčiji od hrvatskog. Pa pomozimo mu...
Kako je pukla ljubav između ljevice i HDZ-ovog stožera
Zabrana rada nedjeljom nije pitanje epidemiologije ni ekonomije nego ljudskih prava
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Najtraženije na Liberalu
Zanima vas nešto drugo? Tu unesite pojam koji želite pretražiti:
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: