Zašto bi vlada, pogotovo u krizi, trebala pustiti cijene da rastu

15.3.2020.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
Vlada je ove godine trebala racionalizirati zdravstvo - tako bar piše u Nacionalnom planu
Fizički nasrnuo na čovjeka samo zato što je gej. Sud mu je dosudio smiješnu kaznu...
Štrajk prosvjetara: Top 5 laži i manipulacija koje su nam sindikati i mediji proširili
Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...
Zašto Amerikanci nisu odgovarali pred međunarodnim sudom, a Hrvati jesu?
Zašto je Nikola Tesla umro u siromaštvu i dugovima?
Top 5 najluđih stvari koje država radi, a ti ne smiješ
Izbacivanjem vjeronauka riješilo bi se točno 0% problema u hrvatskom školstvu
Još jedan stručnjak: Dug zdravstva vratiti novim kreditom i novim porezom
Ludwig von Mises: Idealna liberalna država vs. nacionalizam
5 razloga zašto je Irska danas toliko razvijenija od Hrvatske
Top 5 najvećih pogrešaka Paula Krugmana
Vlasta Delimar je za ravnopravnost napravila više od svih feminističkih udruga
Ovako porezni lobist pokušava za požare okriviti smanjenje nameta
Peticija za spas interneta: Poručite našim europarlamentarcima da nam se prestanu igrati sa slobodom govora!
7 apsurda i logičkih pogrešaka u Mostovom prijedlogu najrestriktivnijeg zakona u EU
4 bolja razloga zbog kojih su Amerikanke trebale prosvjedovati zadnjih 8 godina
Socijaldemokracija vs. demokratski socijalizam
Ribić manipulira podacima: Što stoji iza rasta plaća javnog sektora u Bugarskoj?
Državni intervencionizam i poticaji poslali najvećeg američkog proizvođača mlijeka u stečaj

Zašto bi vlada, pogotovo u krizi, trebala pustiti cijene da rastu


PIŠE Mario Nakić

Vlada Andreja Plenkovića jučer je donijela dekret kojim naređuju trgovcima da maloprodajne cijene osnovnih živežnih namirnica i medicinskih artikala ne smiju biti više od onih prije ulaska koronavirusa u Hrvatsku, odnosno prije kraja siječnja.

Ova je odluka došla kao rezultat želje mnogih građana koji su se na društvenim mrežama posljednjih dana žalili na rast cijene zaštitnih maski. Prije koronafesta njihova je cijena bila 40 lipa, a sada je u ljekarnama 6 do 7 kuna. Tvrde da je riječ o pljački, da trgovci namjerno podižu cijene kako bi profitirali na nesreći uzrokovanoj pandemijom. Nije trebalo dugo proći da se premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić usuglase s narodnom željom. Na kraju krajeva, oni su tu da ispunjavaju vaše želje.

Tražili ste - dobili ste. Trgovci - barem oni legalni, koji su registrirani za tu djelatnost - više neće smjeti podizati cijene brašna, jaja, mesa i još nekih osnovnih namirnica, a ljekarne neće smjeti prodavati zaštitne maske i dezifecijense po cijenama višim od siječanjskih. To je super, zar ne? Svi volimo kad su niže cijene.

Ipak, nije baš tako. Ovo bi se lako moglo pokazati kao najgora odluka Plenkovićeve vlade. Problem je u tome što cijene proizvoda ne određuju trgovci nego zakon ponude i potražnje koji kaže: ako se za nekim proizvodom povećava potražnja, na istu količinu mora doći do rasta cijene. I obratno: kad se potražnja smanjuje, dolazi do pada cijene. Državna intervencija u ovaj proces može imati katastrofalne posljedice jer ako cijene ne smiju rasti u stanju naglog porasta potražnje, roba će vrlo brzo nestati s polica i neće je biti u ponudi.

Koja je uloga cijene u društvu?

Cijena ima ulogu arbitra kako bi se roba i usluge alocirali prema onima koji ih u tom trenutku najviše trebaju. Kad je cijena realna (tržišna), onda će se naći oni kojima ona izgleda preskupo i oni kojima je povoljna. Ako je nekome neki proizvod preskup, to znači da ga zapravo ne treba pa ga neće kupiti i prepustit će ga drugome tko ga više treba. Toj drugoj osobi taj proizvod po istoj cijeni neće biti preskup nego povoljan.

Kada se država umiješa i stavi moratorij na cijenu, a dođe do rasta potražnje, onda će većini cijena biti jako povoljna pa će taj proizvod kupovati i oni koji ga stvarno trebaju i oni kojima nije potreban. Zbog toga će brzo doći do nestašice pa onima, koji ga stvarno trebaju, neće biti dostupan iako bi rado platili i veću cijenu za njega. A neće biti dostupan jer se ni proizvođaču ne isplati proizvoditi ni trgovcu prodavati po cijeni koja im nije isplativa.

Trgovačka marža je najmanji dio cijene koju plaćate kad kupujete nešto u trgovini. Trgovac u cijenu mora uračunati cijenu dobavljača odnosno proizvođača, zatim trošak prijevoza do trgovine, zatim troškove rada (djelatnici), prostora i režija. I onda, povrh svega, još ide PDV. U kriznoj situaciji poput ove sada, kad su granice zatvorene, a većina robe koju kupujemo je iz uvoza, nemoguće je zadržati iste cijene kao u normalnom stanju. Jednostavno, proizvodnja poskupljuje, a transport još više. Tražili ste stroge državne mjere i izolaciju prijevoznika - to košta. Pretpostavljam da želite da vozači kamiona, dok su u karanteni (zapravo kućnom pritvoru) budu plaćeni kao da rade. I to košta. Sve to trgovac mora uračunati u cijenu robe koja se nađe na policama. Ako to ne uračuna, njemu postaje neisplativo to prodavati.

Od visokih cijena gora je samo nestašica

Nitko od nas ne voli kada cijene rastu, ali trebamo ih pustiti da rastu jer to je jedini način da u ovakvim situacijama izbjegnemo nestašice i duge redove u kojima ćemo uskoro morati stajati da bismo kupili najosnovnije namirnice. Kada cijena nije arbitar, onda to postaje fizička sila. Ljudi će se doslovno tući za kilogram brašna ili mesa.

I kada dođe do nestašice, građani će se okrenuti crnom tržištu koje će procvjetati zahvaljujući ovom Vladinom dekretu. A na crnom tržištu cijene će biti ne samo realno visoke, već i iznad toga. To će rezultirati velikim represivnim akcijama i lovom na "profitere" gdje će država doslovno zatvarati one koji opskrbljuju građane hranom.

Što se tiče zaštitnih maski, ako vam je 7 kuna bilo previše, čekajte da se situacija s koronom još malo zahukta. Možda će za 10 dana koštati 50 kuna i neće vam više biti skupo. Skupoća je subjektivan osjećaj koji ovisi o samom ukusu pojedinca, ali i o trenutku i okolnostima u kojima se nalazi.

Zato molim vas, dobro razmislite prije sljedećeg zahtjeva. Ova vlada zbilja ispunjava vaše želje.

Vezano
Švedsko istraživanje: Studenti nisu rizični za širenje Covida-19
Znanstvenici s Oxforda: ʼNedostatak dokaza za maske maskira se politikomʼ
Treba li uvesti sankcije za liječnike koji usred epidemije glume turističke vodiče?
Kako je Plenković ujedinio ljevicu, Crkvu i HDZ
Nordijsko istraživanje: Otvorena škola bez maski ne utječe na širenje virusa
Zašto teorija da je korona zavjera globalista nema nikakvog smisla
[ANKETA] Ceci protiv Korlevića - tko je u pravu?
Diktatura zdravstva - maske padaju
Studentski domovi u ʼnovonormalnomʼ postaju konc-logori
Koronaludilo se na čudan način zahvaljuje svojim poklonicima - slučaj Ide Prester i Večernjeg lista
Sud u Pennsylvaniji presudio da je lockdown neustavan: ʼUstav ne vrijedi samo po lijepom vremenuʼ
Prošlo je 10 dana od najopasnijeg okupljanja u povijesti. Koliko se ljudi zarazilo na prosvjedu?
Efikasnost maski protiv covida: Primjer Baltika
Ustavni sud nije presudio da su mjere u skladu s Ustavom, već je odbacio prigovore zbog formalnog propusta
Otkad je uvela obavezne maske, Hrvatska ima 60% veću smrtnost od Švedske (i ta se razlika povećava)
Danas smo naučili da nitko neće štititi naša ustavna prava, moramo se sami za njih izboriti
Škola u Sinju roditeljima: ʼObjasnite djeci da su djeca s maskom bolja od djece bez maskeʼ
Da je primijenila švedsku strategiju od početka, Hrvatska bi vjerojatno imala manje žrtava
Šef brodskog stožera: ʼZabrana objavljivanja informacija o sahranama nije nehumana ni neustavnaʼ
Tko je Branko Kolarić, novi miljenik medija i širitelj straha i panike?
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Najtraženije na Liberalu
Zanima vas nešto drugo? Tu unesite pojam koji želite pretražiti:
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: