Je li korona opasnija od gripe? Evo što kažu podaci HZJZ-a

Ovo je tabu tema jer ako u istoj rečenici samo spomenete koronu i gripu, novinari će vas proglasiti teoretičarem zavjere, ravnozemljašem, antivekserom i slično. Za novinarku Jutarnjeg lista, usporedba korone i gripe je dokaz da ste zatucani krkan i seksist. Za novinare Indexa to je dokaz "poricanja znanosti" i neodgovornog ponašanja.

Ali većina medicinskih stručnjaka uspoređuje koronu i gripu pri čemu jasno daju do znanja da je riječ o vrlo sličnim respiratornim zaraznim bolestima. Na primjer, ugledni znanstvenik Ivan Đikić je rekao da je korona "slična gripi", naš ministar zdravstva Vili Beroš je rekao da je "korona kao malo jača gripa", a najpoznatiji epidemiolog u svijetu Anders Tegnell redovito uspoređuje koronu i gripu tvrdeći da ćemo se "morati naviknuti živjeti s koronom kao što smo se navikli s gripom" čak i nakon pronalaska cjepiva. Naša popularna epidemiologinja Alemka Markotić kaže da će "klinički biti teško razlikovati koronu od gripe".

Kome onda vjerovati - novinarima ili epidemiolozima? U ovom slučaju biram epidemiologe, imam osjećaj da su oni kompetentniji od novinara na području zaštite od virusa. Zato ću preuzeti rizik da me novinari i ona nekolicina najzagriženijih vjernika u njihove manipulacije prozovu da sam ignorant, antivekser, ravnozemljaš, bilo što.

Prvo ću se osvrnuti na napise u našim medijima gdje su se pojedinci jako trudili dokazati kako je korona neusporedivo opasnija i smrtonosnija od gripe. Među njima se možda najviše ističe Nenad Jarić Dauenhauer, novinar Indexa koji je napisao niz članaka na tu temu, svaki s istom namjerom i zaključkom. Problem u njegovoj argumentaciji je taj što je koristio u pravilu američke statistike, osobito one iz New Yorka, kao da je New York reprezentativni primjerak. U travnju, New York je imao veću stopu smrtnosti od Covida od bilo koje države izvan SAD-a, tako da je to outliner i ne može biti reprezentativni primjerak. Ja ne živim u New Yorku, zanimaju me podaci iz Hrvatske, a to nam nijedan zagovaratelj teze o posebnoj opasnosti od covida nije dao. Zašto? Možda zato što to ne bi pristajalo njihovom narativu?

Pa da vidimo kako izgledaju podaci iz Hrvatske. Na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, o gripi u sezoni 2018/2019:

"Ove sezone bilježi se veći broj dojava o smrtnim ishodima zbog gripe i njezinih komplikacija u uspredbi s prethodnim sezonama, pa je tako do sada dojavljeno 117 smrtnih ishoda, dok je u sezoni 2017./2018. bilo prijavljeno ukupno 29 umrlih. Navedeni podaci upućuju na tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Procjenjuje se da u Hrvatskoj zbog gripe umire do 500-tinjak osoba godišnje, od kojih samo manji broj bude i službeno prijavljen."

Dakle, ne zna se točan broj umrlih od gripe, ali HZJZ procjenjuje da svake godine u Hrvatskoj od te bolesti umire "do 500-tinjak osoba".

Od Covida su od početka veljače, kada je u Hrvatskoj službeno registriran prvi slučaj zaraze, do danas preminule 184 osobe. To je više od službenog broja preminulih od gripe u sezoni 2018/2019., ali znatno manje od procjene HZJZ-a o broju preminulih od gripe (500). Međutim, godina još nije gotova i nije nemoguće da broj preminulih od covida sustigne procijenjen broj umrlih od gripe. Također, budući da su mnogi simptomi gripe i covida isti, plus često je "miješanje" obje bolesti kod iste osobe, to će otežati statistike. Kako se vode oni koji su se zarazili i covidom i gripom ako umru? Pod koji uzrok smrti? Bit će zanimljivo vidjeti službene podatke o umrlima od gripe na kraju ove godine jer u travnju HZJZ nije objavio ništa o umrlima od gripe u sezoni 2019/2020.

Da bismo izračunali stopu smrtnosti (udio umrlih među zaraženima), potrebno je znati i broj zaraženih.

U istoj sezoni gripe (2018/2019) službeno je registrirano 61.080 oboljelih osoba. To nije broj ukupno zaraženih, samo onih koji su potražili liječničku pomoć. Kao što se ne zna točan broj umrlih od gripe, ne zna se ni točan broj zaraženih, ali kod zaraženih nije objavljena ni bilo kakva procjena o tome koliki bi taj broj približno mogao biti.

Zato moramo računati sa službeno prijavljenima. Ako uzmemo broj službeno prijavljenih smrti od gripe (117 i 29), njihov je udio u službeno prijavljenim zaraženima (61.080) - 0,04 do 0,2 posto. Dakle, prema službenim podacima HZJZ-a, smrtnost od gripe u Hrvatskoj se, ovisno o sezoni, kreće između 0,04 i 0,2 posto.

Što se tiče stope smrtnosti od Covida, prema procjenama našeg uglednog stručnjaka Ivana Đikića, ona iznosi između 0,05 i 0,1 posto. Ako u tu računicu uračunamo i nedavno otkriće njemačkih patologa, koje su prenijeli i hrvatski mediji, prema kojem jedna četvrtina službeno registriranih smrti koje se pripisuju covidu zapravo nije od covida nego neke druge bolesti, onda taj broj moramo umanjiti za 25 posto. Prema tome, ispada da je smrtnost od covida u Hrvatskoj između 0,04 i 0,08 posto.

Ispada da sezonska gripa i Covid imaju dosta sličnu stopu smrtnosti, a ako je sezona gripe malo jača, kao što je bila ona 2018/2019, onda je gripa peterostruko smrtonosnija od covida. Naravno, ta je sezona bila jača nego obično, kao što su istaknuli na stranicama HZJZ-a. Ali tijekom te, žešće sezone gripe, nije bilo zaustavljanja života, rada, zatvaranja škola ni opće medijske histerije i panike. Kako smo tu sezonu preživjeli bez lockdowna?

To da gripa za žešće sezone može biti smrtonosnija od korone podupiru i podaci iz Švedske. Iako je Index objavio kako Švedska sada ima najveću smrtnost u zadnjih skoro 100 godina, to nije sasvim točno. Švedska je zabilježila dvaput u zadnjih 30 godina veću smrtnost nego u travnju 2020. kada su imali vrhunac epidemije koronom. U oba slučaja riječ je o "malo žešćoj gripi".

Netko će možda reći da nije stopa smrtnosti jedini faktor opasnosti koje neka bolest sa sobom nosi. To je točno. O covidu još ne znamo dovoljno pa nema čvrstih znanstvenih dokaza da covid ne ostavlja trajne posljedice na organizam oboljelih. U medijima su se pojavili neki bombastični napisi o tome kako su se pojavili slučajevi gdje preboljeli imaju trajna oštećenja, te napise ne treba uzeti zdravo za gotovo. Novinari su se već tijekom koronakrize dokazali kao ljudi koji vole manipulirati informacijama i raditi cherry picking.

Čak i ako je to točno, opet ne znači da je riječ o reprezentativnom primjerku, među milijunima oboljelih može se naći svakakvih slučajeva. U Hrvatskoj žive već sada tisuće ljudi koji su preboljeli koronu i nitko od njih se još nije požalio na neke posljedice nakon ozdravljenja. Nitko. Nula. Jer da takav slučaj ovdje postoji, novinari bi to već ugurali svima pred nos, u to budite sigurni.

To ne znači da posljedica na zdravlje neće biti, to još ne znamo. Ta je mogućnost otvorena. Ali u smrtnosti, korona čak i bez cjepiva može stati uz bok gripi u prosječnoj sezoni. Kada je sezona gripe malo jača, gripa postaje višestruko smrtonosnija od korone.