Krajnje je vrijeme da Hrvati napuste povijesne ideološke rovove

27.11.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
2


PIŠE: DANIEL HINŠT

Više od istog autora
Puno uzima, a malo daje: Pogledajte kako stoji Hrvatska po efikasnosti javne uprave
Kako je Švedska napravila zaokret i što bi Hrvatska iz toga mogla naučiti
Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Tko je Hayek?
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Dubrovačka Republika - dragulj srednjovjekovne Europe
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo

Krajnje je vrijeme da Hrvati napuste povijesne ideološke rovove

Domaći ideološki rovovi će uskoro nestati. U zapadnim demokracijama ideologija znači set političkih ideja koje zagovaraju razni akteri, uključujući i stranke. Zato imamo socijaldemokrate, zelene, (progresivne i klasične) liberale, liberalne konzervativce, konzervativce i druge. Onda građani biraju. Glavna linija razlika svodi se na to koliki opseg države ljudi žele. Tu se javljaju pitanja o opsegu poreza, regulacija, intervencija...

U Hrvatskoj se ideološka pitanja svode na beskrajne i energetski neučinkovite rasprave (bivših) lijevih i desnih totalitarista ili barem populista. Ako se ne svrstate na jednu od tih determiniranih strana, očito niste u điru i nitko vas ozbiljno ne shvaća. Ma kakav liberalizam i ekonomska sloboda? Mnogi ljudi u Hrvatskoj vole preživljavati na temama za koje nas vode daleko od budućnosti – ravno u ponor prošlosti. Kako ćemo onda imati dovoljno vremena za tehnički dubinske rasprave o tržišnim reformama?

Usudim se reći kako nemam mišljenje o pitanju Tita i njegove ploče na predivnom zagrebačkom trgu. Radije razmišljajmo kako otvoriti prilike za prosperitet Hrvatskoj. Dovoljno je da već danas donesemo svjesnu odluku kako nam je posve svejedno oko tog lika i tih dosadnih pitanja. Zagrebački trg bi se lako mogao prozvati Trg individualne slobode. Na taj način bi ljudi mogli razmišljati o toj temi koja je presudna za budućnost ove zemlje. Hrvati odlaze upravo u zemlje veće razine individualne slobode, pogotovo ekonomske slobode. Osim što se svi dive toj Švicarskoj, Irska je već postala privlačna mnogih Hrvatima. Što bi tek bilo da se više promovira estonski e-Residency projekt?

Izlazak iz tih bizarnih ideoloških rovova je bitan put naprijed za ovu zemlju. Institucije i mentalitet liberalne demokracije tek trebamo izgraditi i potom konsolidirati kroz jasan sustav koji po automatizmu eliminira ili barem marginalizira svoje ekstreme – populizme i ostavštinu totalitarizama s obje rovovske strane.

Dok Europa ove godine obilježava 500 godina reformacije, svijet se već ubrzano transformira. Možda će upravo ti snažni valovi transformacije zakopati postojeće ideološke rovove. Pogledajte samo kako i tvrdi socijalisti i njihove fronte već koriste iPhone, internet kao i niz globalizacijskih blagodati koje izviru iz američkog kapitalizma.

Dok se čini kako su lijevi i desni populisti najviše fokusirani jedni na druge, oni su, kao i kod pojave europskih totalitarizama, zapravo najviše bili fokusirani na liberalizam. Zato je uloga liberala podsjećati i jedne i druge kako su oni stvar prošlosti čije duhove možemo prevladati kao slobodna nacija.

Ova zemlja zaslužuje utrku sa zemljama srednje i istočne Europe koje su je prestigle. Te zemlje su u velikoj regiji Jadran-Baltik-Crno more. Da nemamo mnogo sunca nad odličnim morem, bila bi velika trka glede ekonomskog standarda i s Bugarskom. Dok smo preživljavali produženu recesiju i pritim kumulativno izgubili 13 postotnih bodova BDP-a, ekonomski liberalizirana Poljska je izbjegla recesiju i dodala 27%!

Tito je zapravo zaslužan što je Jugoslavija bila nekad naprednija od tih zemalja. On, kao takav, tada i nije bio problem. Uzrok naše krize danas je upravo nostalgija za tim bespovratnim vremenima koja mnogi nisu prevladali.

Zemlje srednje i istočne Europe ne možemo prestizati povratkom tom socijalizmu kad smo bili bolji, nego kroz natjecanje u intenzitetu provedbe tržišnih reformi. Tako možemo napredovati u sustavu ekonomske konvergencije. Bitno je da počnemo duboko vjerovati kako je stvaranje institucija tržišne ekonomije također ideološko pitanje i stvar svjetonazora. O tome ovise radna mjesta i inovacije. Zato budimo toliko pošteni prema radništvu da otvaramo više prilika za prosperitet i poduzetničku inicijativu. Radnicima ne treba zaštita od samih sebe, već što više prilika.

To je ključ obrazovne reforme. Članak 49 Ustava RH je važna karika građanskog odgoja kako bi svi shvatili tko stvara vrijednosti u društvu i zašto je bitno otvaranje prilika za dobar posao. Kada stvorimo društvo koje njeguje poduzetničke vrline i institucije koje stvaraju dobar okvir, onda možemo računati na održivi rast. Time će se i ti ideološki rovovi smanjivati, pa i zakopati u naletu digitalne transformacije.

VIŠE IZ RUBRIKE:
POLITIKA
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Daniel Hinšt je mag. specijalist europskih studija i politolog. Predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA). >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mnogi u Americi, ali i kod nas, smatraju skandinavske zemlje primjerom uspješnog socijalizma. Te su zemlje svakako uspješne, ali je pitanje koliko to ima veze sa socijalizmom.

Nova analiza potvrdila: Nordijske zemlje imaju slobodnije tržište od SAD-a

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dok druge stranke pričaju o liberalizmu i kako bi on trebao funkcionirati, HSLS će u Bjelovaru pokazati kako liberalizam funkcionira.

Hrebak: ʼKad mi netko kaže da je lijevo-liberalan, meni se kosa diže na glaviʼ

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Prve impresije na predstavljanje predsjedničkog kandidata, poznatog pjevača Miroslava Škore.

Škoro nije totalna katastrofa, ali nije ni netko tko će donijeti ozbiljan pomak

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Biljana Borzan je cijelu svoju predizbornu kampanju izgradila na borbi za jednaku Nutellu. Pokazalo se da nije bila baš iskrena...

Istraživanje EK: Nema dokaza o različitom sastavu Nutelle u Njemačkoj i Hrvatskoj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Građanska stranka je omogućila desnu vlast u Madridu gdje je u koaliciji s konzervativcima i desnim ekstremistima. To se mnogima nije svidjelo.

Španjolski liberali u koaliciji s krajnjom desnicom; ekonomski savjetnik napušta stranku, nižu se kritike...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Navodni satiričar s News Bara dobio je potrebu da nas izvrijeđa jer mu se nije svidio moj članak o antifašizmu. Pa da pojasnim neke stvari...

Kome i zašto smeta Liberal?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska se tijekom proteklih 10 godina ukupno nije pomakla nimalo ekonomski naprijed. Tko nam je za to kriv?

Izgubljeno desetljeće

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Je li došlo vrijeme da konačno raskrstimo s tekovinama socijalističke revolucije i obilježavanjem datuma bitnih za stvaranje bivše, propale države?

Čiji praznik Hrvatska danas obilježava?

Društvo

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Splitski gradonačelnik objavio je smiješni vodič za turiste u kojem ih upozorava da poštuju lijenost i nerad kao splitski tradicionalni identitet, a sada će Gradsko vijeće ograničiti rad kafićima do ponoći.

Splitska vlast objavljuje rat turizmu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pokušao je kritizirati najavljeno rasterećenje rada, a zapravo je dao najbolje argumente za potpuno ukidanje poreza na dohodak.

Kad bi građani primali veću neto plaću, postali bi apatični - tvrdi ovaj kolumnist Večernjeg lista

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pročitajte svjedočenja dvaju crnih autora koji su na suprotstavljenim stranama po pitanju reparacija.

Dvije strane: Treba li Amerika isplatiti odštetu crnim Amerikancima zbog ropstva i segregacije?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljevičarski youtuber Kyle Kulinski objašnjava zašto je potez Youtubea loš i zašto ga ni ljevičari ne bi trebali slaviti.

Youtube započeo borbu protiv nacizma pa uklonio i antinacistički edukativni sadržaj

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: