Krajnje je vrijeme da Hrvati napuste povijesne ideološke rovove

27.11.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
2


PIŠE: DANIEL HINŠT

Više od istog autora
Kako je Švedska napravila zaokret i što bi Hrvatska iz toga mogla naučiti
Puno uzima, a malo daje: Pogledajte kako stoji Hrvatska po efikasnosti javne uprave
Konkurentnost je baš stvar ekonomske slobode
Preporučeno za vas
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Hrvatska ima veći udio žena u poduzetništvu od Švedske, Njemačke i Švicarske
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Usprkos trgovinskom ratu slobodna trgovina se nastavlja širiti

Krajnje je vrijeme da Hrvati napuste povijesne ideološke rovove

Domaći ideološki rovovi će uskoro nestati. U zapadnim demokracijama ideologija znači set političkih ideja koje zagovaraju razni akteri, uključujući i stranke. Zato imamo socijaldemokrate, zelene, (progresivne i klasične) liberale, liberalne konzervativce, konzervativce i druge. Onda građani biraju. Glavna linija razlika svodi se na to koliki opseg države ljudi žele. Tu se javljaju pitanja o opsegu poreza, regulacija, intervencija...

U Hrvatskoj se ideološka pitanja svode na beskrajne i energetski neučinkovite rasprave (bivših) lijevih i desnih totalitarista ili barem populista. Ako se ne svrstate na jednu od tih determiniranih strana, očito niste u điru i nitko vas ozbiljno ne shvaća. Ma kakav liberalizam i ekonomska sloboda? Mnogi ljudi u Hrvatskoj vole preživljavati na temama za koje nas vode daleko od budućnosti – ravno u ponor prošlosti. Kako ćemo onda imati dovoljno vremena za tehnički dubinske rasprave o tržišnim reformama?

Usudim se reći kako nemam mišljenje o pitanju Tita i njegove ploče na predivnom zagrebačkom trgu. Radije razmišljajmo kako otvoriti prilike za prosperitet Hrvatskoj. Dovoljno je da već danas donesemo svjesnu odluku kako nam je posve svejedno oko tog lika i tih dosadnih pitanja. Zagrebački trg bi se lako mogao prozvati Trg individualne slobode. Na taj način bi ljudi mogli razmišljati o toj temi koja je presudna za budućnost ove zemlje. Hrvati odlaze upravo u zemlje veće razine individualne slobode, pogotovo ekonomske slobode. Osim što se svi dive toj Švicarskoj, Irska je već postala privlačna mnogih Hrvatima. Što bi tek bilo da se više promovira estonski e-Residency projekt?

Izlazak iz tih bizarnih ideoloških rovova je bitan put naprijed za ovu zemlju. Institucije i mentalitet liberalne demokracije tek trebamo izgraditi i potom konsolidirati kroz jasan sustav koji po automatizmu eliminira ili barem marginalizira svoje ekstreme – populizme i ostavštinu totalitarizama s obje rovovske strane.

Dok Europa ove godine obilježava 500 godina reformacije, svijet se već ubrzano transformira. Možda će upravo ti snažni valovi transformacije zakopati postojeće ideološke rovove. Pogledajte samo kako i tvrdi socijalisti i njihove fronte već koriste iPhone, internet kao i niz globalizacijskih blagodati koje izviru iz američkog kapitalizma.

Dok se čini kako su lijevi i desni populisti najviše fokusirani jedni na druge, oni su, kao i kod pojave europskih totalitarizama, zapravo najviše bili fokusirani na liberalizam. Zato je uloga liberala podsjećati i jedne i druge kako su oni stvar prošlosti čije duhove možemo prevladati kao slobodna nacija.

Ova zemlja zaslužuje utrku sa zemljama srednje i istočne Europe koje su je prestigle. Te zemlje su u velikoj regiji Jadran-Baltik-Crno more. Da nemamo mnogo sunca nad odličnim morem, bila bi velika trka glede ekonomskog standarda i s Bugarskom. Dok smo preživljavali produženu recesiju i pritim kumulativno izgubili 13 postotnih bodova BDP-a, ekonomski liberalizirana Poljska je izbjegla recesiju i dodala 27%!

Tito je zapravo zaslužan što je Jugoslavija bila nekad naprednija od tih zemalja. On, kao takav, tada i nije bio problem. Uzrok naše krize danas je upravo nostalgija za tim bespovratnim vremenima koja mnogi nisu prevladali.

Zemlje srednje i istočne Europe ne možemo prestizati povratkom tom socijalizmu kad smo bili bolji, nego kroz natjecanje u intenzitetu provedbe tržišnih reformi. Tako možemo napredovati u sustavu ekonomske konvergencije. Bitno je da počnemo duboko vjerovati kako je stvaranje institucija tržišne ekonomije također ideološko pitanje i stvar svjetonazora. O tome ovise radna mjesta i inovacije. Zato budimo toliko pošteni prema radništvu da otvaramo više prilika za prosperitet i poduzetničku inicijativu. Radnicima ne treba zaštita od samih sebe, već što više prilika.

To je ključ obrazovne reforme. Članak 49 Ustava RH je važna karika građanskog odgoja kako bi svi shvatili tko stvara vrijednosti u društvu i zašto je bitno otvaranje prilika za dobar posao. Kada stvorimo društvo koje njeguje poduzetničke vrline i institucije koje stvaraju dobar okvir, onda možemo računati na održivi rast. Time će se i ti ideološki rovovi smanjivati, pa i zakopati u naletu digitalne transformacije.

Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Najtraženije na Liberalu
Zanima vas nešto drugo? Tu unesite pojam koji želite pretražiti:
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: