Hrvatska ostvarila najveći pad BDP-a među zemljama Nove Europe. Je li za to kriva korona?

29.8.2020.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska ostvarila najveći pad BDP-a među zemljama Nove Europe. Je li za to kriva korona?


PIŠE Mario Nakić

Državni zavod za statistiku je jučer objavio da je hrvatski BDP u drugom kvartalu (odnosi se na mjesece travanj, svibanj i lipanj) pao u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 15,1 posto. Mediji su ovu informaciju prenijeli kao da je normalno i očekivano jer - božemoj - pa korona je, a ministar financija Zdravko Marić se opravdavao kako mnoge zemlje imaju i veći pad od nas.

Pogledajmo je li zaista tako. Istina je da je skoro cijeli svijet izuzev Kine zabilježio pad BDP-a u drugom kvartalu, ali pogledajmo koliki pad su zabilježile zemlje Nove Europe:

Bugarska -8,2
Rumunjska -10,5
Mađarska -13,6
Češka -10,7
Slovačka -12,1
Poljska -8,2
Latvija -9,8
Litva -3,8
Hrvatska -15,1

U ovoj skupini, s kojom se Hrvatska treba uspoređivati jer smo otprilike na sličnoj razini ekonomskog razvoja, Hrvatska je zabilježila uvjerljivo najveći pad gospodarstva u promatranom razdoblju. Nedostaju podaci za Sloveniju i Estoniju jer još nisu objavljeni, ali ako i te dvije zemlje budu imale manji pad od Hrvatske, to će značiti da je Hrvatska konačno u nečemu prva. U padu gospodarstva.

Naravno, postoje i zemlje članice EU koje su ostvarile puno veći pad (npr. Velika Britanija, Francuska i Španjolska imaju pad oko 20 posto), ali te su zemlje nekoliko puta razvijenije od nas pa se kretanje BDP-a njih s nama ne može objektivno uspoređivati. U našoj skupini, mi smo zasad najgori.

Koji je tome razlog? Index piše da je to zbog korone, ali razmislite malo o tome. Korona je virus, ništa posebno opasniji od mnogih drugih virusa koji su i ranije harali i ubijali ljude. Ni puno smrtonosniji virusi, poput španjolske gripe, nisu imali značajan utjecaj na svjetska gospodarstva. Nikada nije virus taj koji ruši BDP, to su uvijek odluke političara i ponašanje građana. Dakle, ljudi su krivi, a ne virus.

Naravno, pogrešno bi bilo reći da smo krivi "svi". To bi možda bilo politički korektno, ali ne bi bilo točno. Jesu li krivi političari zbog lockdowna? To je dosta diskutabilno.

Naime, podsjetimo se kako je sve krenulo. Ja ću se zadržati na Hrvatskoj, ali vrlo slično se događalo i u ostatku svijeta. Naši stručnjaci, poput Igora Štagljara, Igora Rudana i Ivana Đikića, odmah su pokušali objasniti da je riječ o virusu zbog kojeg ne bi trebalo zaustavljati cijeli svijet. Evo nekih primjera njihovih intervjua iz veljače:

Igor Rudan: "Ovoliki strah zbog koronavirusa nije razuman"


Igor Štagljar izračunao: "Za jednog 46-godišnjaka, šanse iznose 0,0028 posto da će ga ubiti koronavirus. A 99,9972 posto da neće."

Ivan Đikić: "Ne smije se toliko paničariti, koronavirus sličan je gripi"

I predstavnici naše zdravstvene vlasti u početku nisu htjeli paniku i histeriju. Recimo, ministar zdravstva Vili Beroš je rekao: "Nema panike, koronavirus je poput teže gripe".

Što se onda dogodilo da se sve odjednom preokrenulo naglavačke? Mediji. Novinari su prešli u žestoku ofenzivu tamo negdje početkom ožujka. Prenosili su uglavnom dezinformacije i poluinformacije iz Italije skrivajući strukturu oboljelih i umrlih. Televizije su odigrale ključnu ulogu s onim dramatičnim snimkama iz talijanskih bolnica. Novinari, željni moći, represije i potpune društvene i ekonomske destrukcije, napokon su došli na svoje.

Znanstvenici, koji su u početku davali stručna i iskrena mišljenja, više nisu bili poželjni. I oni su shvatili, ako ostaju pri stručnom mišljenju, mediji im neće dati prostora. A neki od njih vape za medijskim prostorom i pažnjom javnosti. Pa su pristali zaigrati igru koju su novinari od njih očekivali. Promijenili su mišljenje, okrenuli se za 180 stupnjeva i postali glavne nacionalne zvijezde. Što katastrofičnije predikcije, veći medijski prostor i više pažnje javnosti.

Ljudi su bili paralizirani, ne samo u Hrvatskog nego u cijelom zapadnom svijetu (izuzev Švedske gdje je struka uspjela zadržati autoritet). Naprosto su se svi uplašili za vlastiti život i za živote najmilijih. Stalno su nam ponavljali: #ostanidoma. Ako izađeš iz kuće, zaradit ćeš koronu, a to je nešto najgore što ti se može dogoditi. Umrijet ćeš u mukama, a nitko ne želi umrijeti u mukama. Ili, ako budeš imao sreće, možda nećeš umrijeti ti, ali ćeš onda prenijeti koronu na svoje roditelje ili baku i djeda koji će onda sigurno umrijeti u mukama. Ni to nitko ne želi.

Jasno, preplašeni i ubijeni u pojam, svi su ostali u kućama. Akcija vlasti je bila gotovo nepotrebna, ekonomija bi svejedno potonula. Ljudi su u strahu od bilo kakve ekonomske aktivnosti - i proizvodnje, i prodaje, i kupovine. Samo se još radilo online, i to oni koji su u takvim branšama koje mogu poslovati online. Sve ostalo je stalo. Normalno je da će u takvoj situaciji potonuti ekonomija, ali na to su novinari već imali spreman odgovor: "Sada trebamo spašavati živote a ne vaš novac". Svakoga tko bi rekao nešto razumno, u smislu da je ekonomija usko vezana za život jer ljudi moraju jesti, optužili bi da želi da ljudi umru.

Državne vlasti nisu ni imale drugu opciju osim potpunog lockdowna. Vlada koja to ne bi učinila, bila bi kamenovana, kao i znanstvenik koji bi se usudio reći nešto što nije u skladu s jedinim željenim narativom #ostanidoma.

Dakle, ne možemo kriviti ni Stožer ni Vladu ni znanstvenike. Oni su pokušali sve što mogu da umire situaciju. Novinari su sila koja je mjesecima orkestrirala ne samo političkim odlukama, već i kompletnom ekonomskom aktivnošću. Sjetite se samo onih članaka s Indexa kako je smrtnost od korone oko 5 posto i kako se korona prenosi novčanicama. To su, naravno, bezobrazne izmišljotine i potpune dezinformacije, ali one su objavljene s namjerom. Ta je namjera potpuna destrukcija slobodnog društva i gospodarstva.

Stoga novinari mogu biti zadovoljni padom BDP-a u drugom kvartalu, pokazalo se da su hrvatski novinari utjerali građanima strah u kosti puno više nego njihovi kolege u drugim zemljama Nove Europe. Hrvati su tada još vjerovali mainstream medijima. Ovo je najveći uspjeh hrvatskog novinarstva nakon uvjerljive pobjede HDZ-a prije dva mjeseca.

Srećom, ljetos se situacija bitno promijenila. Ljudi sada znaju više o koronavirusu, vide oko sebe, shvaćaju kolike su njegove realne opasnosti i nisu više impresionirani. Novinari su izgubili kredibilitet i vjerodostojnost. Iako su se trudili tijekom cijelog ljeta da ubiju turističku sezonu plašeći ljude zarazom, Hrvatsku je posjetilo čak 9,2 milijuna stranih turista, po čemu smo najbolji u Europi. To pokazuje da nisu samo Hrvati prestali vjerovati medijskom zastrašivanju, već i građani drugih europskih zemalja. Mediji i dalje pokušavaju, kao što možete vidjeti, ali više im apsolutno nitko ne vjeruje. Kada senzacionalno pišete o velikim brojkama i rekordima, a ljudi izađu van i vide da se ništa loše ne događa, vide da preko 90 posto zaraženih nema značajne simptome, onda ih taj novinarski virus više ne može uplašiti.

Treći kvartal će za Hrvatsku sigurno biti bolji od drugih zemalja, ali samo zahvaljujući tome što su građani prestali vjerovati novinarskim lažima i manipulacijama. U ekonomiji psihologija je iznimno važna i o prevladavajućem osjećaju optimizma ili depresije ovisi hoće li BDP rasti ili padati. Većina novinara želi da vas ponovno zahvati depresija. Ako im to ne uspije, izaći ćemo iz recesije. Ako im uspije, još dublje ćemo se ukopati.

To je bilo moje mišljenje, a vi recite što mislite u našoj anketi.

Vezano
Nordijsko istraživanje: Otvorena škola bez maski ne utječe na širenje virusa
Zašto teorija da je korona zavjera globalista nema nikakvog smisla
[ANKETA] Ceci protiv Korlevića - tko je u pravu?
Diktatura zdravstva - maske padaju
Studentski domovi u ʼnovonormalnomʼ postaju konc-logori
Koronaludilo se na čudan način zahvaljuje svojim poklonicima - slučaj Ide Prester i Večernjeg lista
Sud u Pennsylvaniji presudio da je lockdown neustavan: ʼUstav ne vrijedi samo po lijepom vremenuʼ
Prošlo je 10 dana od najopasnijeg okupljanja u povijesti. Koliko se ljudi zarazilo na prosvjedu?
Efikasnost maski protiv covida: Primjer Baltika
Ustavni sud nije presudio da su mjere u skladu s Ustavom, već je odbacio prigovore zbog formalnog propusta
Otkad je uvela obavezne maske, Hrvatska ima 60% veću smrtnost od Švedske (i ta se razlika povećava)
Danas smo naučili da nitko neće štititi naša ustavna prava, moramo se sami za njih izboriti
Škola u Sinju roditeljima: ʼObjasnite djeci da su djeca s maskom bolja od djece bez maskeʼ
Da je primijenila švedsku strategiju od početka, Hrvatska bi vjerojatno imala manje žrtava
Šef brodskog stožera: ʼZabrana objavljivanja informacija o sahranama nije nehumana ni neustavnaʼ
Tko je Branko Kolarić, novi miljenik medija i širitelj straha i panike?
Švedska strategija protiv covida - od početka do danas
Despot u obrani despotizma
Istraživanje: Maskama se najviše protive obrazovane žene u 50-ima i dolaze iz svih političkih i ideoloških skupina
Epidemiolozi traže ukidanje mjere samoizolacije: Hoće li ministar Beroš poslušati struku?
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Najtraženije na Liberalu
Zanima vas nešto drugo? Tu unesite pojam koji želite pretražiti:
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: