Kršćanstvo nema ekskluzivu na liberalnu demokraciju

1.5.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kršćanstvo nema ekskluzivu na liberalnu demokraciju


PIŠE Mario Nakić

Hoće li Bavarci pobjeći od križeva u naprednu sekularnu Hrvatsku - sarkastično pita kolumnist Večernjeg lista Mate Mijić u današnjem članku. Mijić se osvrnuo na nedavnu odluku premijera južne njemačke pokrajine po kojoj će križevi biti postavljeni na svim zgradama pokrajinske uprave, ali i u njenim ustanovama kao što su škole.

"Niti su križevi znak nazadnosti, niti će se Bavarska zbog njih promijeniti nagore. Iskazivanje većinskog identiteta, ako nije popraćeno diskriminacijom drukčijih, nije ništa loše", zaključuje Mijić.

Istina je da je Bavarska tradicionalno vrlo konzervativna pokrajina u kojoj je katolički većinski identitet oduvijek naglašen. Međutim, državne institucije u jednoj državi koja nije samo demokratska, već poštuje građanska prava svakog pojedinca, nisu mjesto za iskazivanje "većinskog identiteta". Ako većinska zajednica iz bilo kojeg razloga osjeća da joj je identitet nekako ugrožen, postoje mnogi načini da se on obrani. Postavljanje vjerskih obilježja na državne institucije nije jedan od njih.

Meni osobno, kao agnostiku, ne smetaju nikakva vjerska obilježja na javnom prostoru. Ali dopustite da nismo svi isti. Slobodno društvo dozvoljava slobodu vjeroispovijesti svakom pojedincu, što znači da mu država ne smije jednu religiju nametati niti zabranjivati. Sloboda prakticiranja vjeroispovijesti ne iskazuje se nametanjem te vjeroispovijesti drugima. To što je neka religija većinska u nekom društvu ne znači da većina ima pravo da ju nameće manjini. A postavljanje vjerskih obilježja jedne religije na državne institucije je klasičan primjer upravo toga - nametanja.

Ovo je jako bitno razumjeti jer znam da mnogi ljudi vole svoje svjetonazorske ili vjerske stavove prisilno nametati drugima, a država je moderni nasilnik koji im to omogućava. Upravo sekularnost i nepristranost države po svjetonazorskim i vjerskim pitanjima kazuje o njenom stupnju civiliziranosti i tolerancije. Većina koja tolerira različitosti u svome društvu i koja ne nameće svoju volju nad vjerom i svjetonazorom onih koji su u manjini, pokazuje svoju veličinu. Jer nije nikakav problem prisiliti manjinu da vam se pokori, u demokraciji većina uvijek ima tu moć. Nije nikakav problem ni otjerati manjinu, ali društvo time gubi. Nedavno sam čitao jedan zanimljiv tekst na jednom arapskom portalu gdje je komentator zaključio kako je UAE izgubio puno diskriminacijom Židova koje su otjerali iz zemlje i natjerali da ulažu svoj novac drugdje. Netolerancija se ne isplati.

Da budemo realni, ne vjerujem da će samo postavljanje križeva na državne ustanove promijeniti Bavarsku puno nagore niti da će otjerati puno ljudi iz te pokrajine, ali smatram da je riječ o lošem, glupom i populističkom potezu. Vladajući CSU se boji da će izgubiti svoje glasače zbog doseljavanja imigranata iz bliskoistočnih i afričkih zemalja pa ovakvim potezima želi povratiti povjerenje birača. To je nešto kao ova izrežirana paljba između hrvatskog i srpskog vodstva oko Drugog svjetskog rata - pogoduje vlastima i u Zagrebu i u Beogradu da vrate povjerenje svojih desnih birača.

Problem će nastati kad hrvatski desničari zatraže isto u Hrvatskoj jer znamo da se jako pale na Njemačku. Kad traže zabranu rada nedjeljom, prvo pitaju kako je u Njemačkoj. Sad će tražiti križeve u školama, reći će da to rade i u Njemačkoj. Zanima me zašto onda nisu dosljedni pa ne prihvate i moj prijedlog da se u Hrvatskoj legalizira prostitucija kao u Njemačkoj. Baš me zanima što bi na to rekao kolega Mijić.

Da se vratim na temu, Mijić tvrdi da je liberalna demokracija "stvorena i daje svoj maksimum u kršćanskom okruženju". To je samo donekle istina. Ona je nastala u kršćanskom okruženju, ali njeni idejni stvaratelji poput Hobbsa, Lockea i Jeffersona, bili su u najmanju ruku skeptični po pitanju guranja crkve u državne institucije. Od početka su inzistirali da slobodno društvo mora biti slobodno za sve vjeroispovijesti, pa i za one koji nisu pripadnici nijedne religije. Mijić također zaboravlja napomenuti jednu bitnu činjenicu: za razvoj liberalne demokracije puno su više učinila ona društva u kojima je protestantska većina nego ona gdje su većina katolici.

Što je još zanimljivije, i danas su protestantska društva puno tolerantnija po pitanju prihvaćanja pripadnika drugih kultura od većinski katoličkih društava, a protestantska su se društva mahom i bolje ekonomski razvila.



Kršćanstvo od početka nije imalo "ekskluzivu" na liberalnu demokraciju, a pogotovo ju nema danas. Novi Zeland, koji je na vrhu Indeksa privatnog vlasništva, zemlja je s više ateista i agnostika nego pripadnika bilo koje religije. Hong Kong i Singapur - ekonomski najslobodnije zemlje svijeta - nisu većinski kršćanske. U skandinavskim zemljama sve je dominantniji ateizam i agnosticizam. Svijet se mijenja. Katolici očito vode veliku kulturološku borbu da zadrže veliki broj vjernika, ali guranjem religije i crkve kroz državne institucije to im sigurno neće poći za rukom. Takvo nametanje vjere kroz državu nije rješenje u skladu s modernim svijetom i može samo navući bijes drugih, povećati netoleranciju i napetosti među ljudima.

VIŠE IZ RUBRIKE:
LJUDSKA PRAVA
SVIJET
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Prve impresije na predstavljanje predsjedničkog kandidata, poznatog pjevača Miroslava Škore.

Škoro nije totalna katastrofa, ali nije ni netko tko će donijeti ozbiljan pomak

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Biljana Borzan je cijelu svoju predizbornu kampanju izgradila na borbi za jednaku Nutellu. Pokazalo se da nije bila baš iskrena...

Istraživanje EK: Nema dokaza o različitom sastavu Nutelle u Njemačkoj i Hrvatskoj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Građanska stranka je omogućila desnu vlast u Madridu gdje je u koaliciji s konzervativcima i desnim ekstremistima. To se mnogima nije svidjelo.

Španjolski liberali u koaliciji s krajnjom desnicom; ekonomski savjetnik napušta stranku, nižu se kritike...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Navodni satiričar s News Bara dobio je potrebu da nas izvrijeđa jer mu se nije svidio moj članak o antifašizmu. Pa da pojasnim neke stvari...

Kome i zašto smeta Liberal?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska se tijekom proteklih 10 godina ukupno nije pomakla nimalo ekonomski naprijed. Tko nam je za to kriv?

Izgubljeno desetljeće

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Je li došlo vrijeme da konačno raskrstimo s tekovinama socijalističke revolucije i obilježavanjem datuma bitnih za stvaranje bivše, propale države?

Čiji praznik Hrvatska danas obilježava?

Društvo

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Splitski gradonačelnik objavio je smiješni vodič za turiste u kojem ih upozorava da poštuju lijenost i nerad kao splitski tradicionalni identitet, a sada će Gradsko vijeće ograničiti rad kafićima do ponoći.

Splitska vlast objavljuje rat turizmu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pokušao je kritizirati najavljeno rasterećenje rada, a zapravo je dao najbolje argumente za potpuno ukidanje poreza na dohodak.

Kad bi građani primali veću neto plaću, postali bi apatični - tvrdi ovaj kolumnist Večernjeg lista

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pročitajte svjedočenja dvaju crnih autora koji su na suprotstavljenim stranama po pitanju reparacija.

Dvije strane: Treba li Amerika isplatiti odštetu crnim Amerikancima zbog ropstva i segregacije?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljevičarski youtuber Kyle Kulinski objašnjava zašto je potez Youtubea loš i zašto ga ni ljevičari ne bi trebali slaviti.

Youtube započeo borbu protiv nacizma pa uklonio i antinacistički edukativni sadržaj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dugogodišnji američki senator je s preko 75 godina postao milijunaš, ali tek nakon što je napisao bestseller. Hrvatski ministri ne moraju napisati bestseller da bi postali milijunaši.

Dva političara i multimilijunaša. Pronađi razliku!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska i Slovenija su svoj dug otplatile, ali Srbiji je preostalo za otplatiti još 1,7 mlrd. eura.

Srbija još uvijek plaća Titove dugove i otplaćivat će ih sljedeće 22 godine

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: