Vezani članci:
HGK ima novu inicijativu za uništenje malog poduzetništva u Hrvatskoj
Komore
Hrvatsku tjedno napusti tisuću radnika, a poslodavci moraju uvoziti radnu snagu
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatski mitovi o tvornicama i turizmu
Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć
Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ
Zašto, pobogu, nekim ljudima smeta trgovinski sporazum o slobodnom izvozu?
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
Hrvatska će izvoziti mlijeko u Kinu, a ne proizvodi ga dovoljno ni za nas. Kako to?
Hrvatska bi trebala ponuditi Kinezima više od ribe i mlijeka
Duga ekonomska kriza hrvatskom gospodarstvu poslužila da se preorijentira na izvoz
Hrvatski izvoz u SAD skoro stoput veći nego u Iran
Čuli ste priče kako Hrvatska previše uvozi? Lagali su vam...
Hrvati sve više gospodarski surađuju s drugim narodima bivše SFRJ
Hrvatski izvoz raste zahvaljujući 2. amandmanu američkog ustava
Hrvatska i Srbija su prijateljske zemlje
Razbijanje mitova o hrvatskom izvozu
Tolušić treba ponuditi ostavku i spasiti naciju od daljnje štete
Razbijanje zablude: Tko u konačnici plaća skupe tarife na uvoz?
Hrvatski izvoznici traže milijardu eura od države - evo zašto je to loša ideja
Novinarka koja je napadala ʼuvozni lobiʼ sada se žali što ne može naći uvozne proizvode u trgovinama
Kovač nastavlja nizati gluposti: Ekonomski suverenizam, trgovina i iseljavanje
Kovačeva usporedba četničkih tenkova sa stranom robom na policama je glupa, opasna i duboko pogrešna
Razbijanje mita: Protekcionizam vodi u prosperitet
Treba li Hrvatska zabraniti uvoz genetski modificirane hrane? (pogled iz klasično-liberalne teorije prava)
Zašto naši političari podcjenjuju domaće proizvođače?
5 razloga zašto nam treba uvoz
Trumpove carine trebale su pomoći američkoj industriji željeza. Nisu pomogle...
Ovako protekcionizam ʼštitiʼ domaću proizvodnju: Zbog uvoznih carina GM otpušta 14.000 radnika
Novo na Liberalu:
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta

Kupujmo hrvatsko - mit koji odmaže hrvatskom gospodarstvu


Piše: Mario Nakić
28.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Kupujmo hrvatsko - mit koji odmaže hrvatskom gospodarstvu


Piše: Mario Nakić
28.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

"Kupujmo hrvatsko treba postati stil života kojeg ćemo živjeti svih 365 dana u godini", poručuje Hrvatska gospodarska komora u povodu 25 godina akcije "Kupujmo hrvatsko".

Osim što je ovaj simpatični letak gramatički neispravan ("stil života" nije živo biće pa ne može ići "kojeg ćemo živjeti" nego "koji ćemo živjeti"), on nastavlja popularizirati jedan od najgorih domaćih mitova.

Prvo, nema previše smisla u današnje doba globalizacije tržišta pričati o "hrvatskim proizvodima" kad u vlasništvu brojnih domaćih kompanija imamo kompanije iz drugih zemalja. Također, hrvatske kompanije su nerijetko u vlasništvu kompanija u drugim zemljama. Sve je isprepleteno i teško je povući granicu između onoga što je "hrvatsko", a što "strano". Je li "hrvatsko" ono što se proizvede na hrvatskoj zemlji, a prodaje u trgovačkom lancu koji je u vlasništvu strane kompanije? Kad kupac kupi takav proizvod, od toga će zaraditi i onaj tko ga je proizveo, ali i onaj tko ga prodaje. Prema tome, bilo kakav pogled na dobra i usluge iz nacionalne perspektive nema smisla.

Drugo, kupovanje domaćih proizvoda se nikome ne isplati osim, eventualno, državi. Svaka zemlja treba razvijati svoje komparativne prednosti i težiti što većem izvozu, a u isto vrijeme uvoziti robu čija je proizvodnja u njoj skuplja. Hrvatska ima problem velikog opterećenja gospodarstva i rada pa je teško specijalizirati se u bilo čemu i biti konkurentan na stranom tržištu, ali zbog naših klimatskih prednosti mogli bismo izvoziti puno više.

Pogledajmo samo poljoprivredu. Dok se Hrvati trude "kupovati hrvatsko", naši poljoprivrednici i ne pomišljaju na mogućnosti izvoza. U hrvatskom izvozu, koji iznosi godišnje oko 12 milijardi dolara, manje od 2 milijarde dolara otpada na izvoz hrane i prehrambenih proizvoda, to je oko 15 posto. Usporedimo to s Novim Zelandom, koji ne daje nikakve poticaje poljoprivrednicima. Oni imaju ukupan godišnji izvoz veći od 60 milijardi američkih dolara, a od toga im trećina otpada na poljoprivredu. To je preko 20 milijardi dolara ili 10 puta više od hrvatskih poljoprivrednika.

Otkud tolike razlike iako Novi Zeland ima tek nekoliko stotina tisuća stanovnika više od Hrvatske? Kako njihovi poljoprivrednici bez poticaja mogu izvesti 10 puta veću vrijednost od naših poljoprivrednika koji primaju poticaje? Jednostavno, nisu opterećeni nacionalizmom.

Ta mantra "Kupujmo hrvatsko" potječe od pretpostavke da je tržište ograničeno i da se kupovinom domaćih proizvoda pomaže domaćim proizvođačima i štite domaća radna mjesta. Apsolutno pogrešno!

Čovjek koji preferira domaći proizvod, koji je dvostruko skuplji od uvoznog proizvoda jednake kvalitete, misli kako će tako pomoći domaćem proizvođaču, a da će naša država od poreza koji domaći proizvođač uplaćuje uložiti u bolnice i škole. Zapravo, dobiva prazniji novčanik (više je platio proizvod, manje mu ostaje za kupovinu druge robe), onaj domaći proizvođač od kojeg je kupio se zbog toga neće truditi pronaći strano tržište na kojem bi za isti proizvod postigao dvostruko veću cijenu, a država će od njegovog poreza potrošiti novac na novu liniju automobila u nekoj agenciji za zaštitu agencija za kontrolu tržišta. Što smo postigli? Apsolutno ništa, osim što smo postali još malo manje konkurentni nego prije.

Svijet više ne razmišlja tako ograničeno, na nacionalnom nivou. Cijeli svijet je tržište. Svaka regija ima svoje prednosti i nedostatke, isti se proizvodi različito vrednuju u različitim dijelovima svijeta i to se može i treba iskoristiti. Također, kupovna moć je različita u različitim zemljama i obično se isplati uvoziti i kupovati proizvode iz zemalja sa slabijom ekonomijom (to su zemlje istočno od Hrvatske), a izvoziti u zemlje s jačom ekonomijom (zapadno i sjeverno od Hrvatske). Kupujući domaće potičemo domaće proizvođače da ne traže bolja i profitabilnija tržišta izvan Hrvatske i još uz to plaćamo više.

Uvoz nije loš, uvoz je bolji što je otvoreniji i obilniji jer su veće mogućnosti onda da će roba na tržištu biti jeftinija za kupca. Uvoz je pozitivan za ekonomiju kao i izvoz. Kupac treba tražiti i kupovati ono što je za njega povoljnije, a proizvođač treba tražiti mjesta gdje će njegov proizvod vrijediti više.

Stoga je jasno, "kupovati hrvatsko" nije domoljublje jer kupujući hrvatsko ne pomažete hrvatskoj ekonomiji. Najbolje pomažete hrvatskoj ekonomiji kad tražite proizvode koji su vama najpovoljniji i u isto vrijeme zadovoljavaju vaše potrebe i želje, bez obzira otkud oni dolazili.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.