Kvragu i taj kapitalizam, nikako da propadne!

26.11.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Globalna ljevica je više nalik vjerskom apokaliptičnom kultu nego koherentnoj ideološkoj, političkoj i filozofskoj poziciji. Sve se vrti oko skore propasti kapitalizma koja se stalno najavljuje, a nikako ne dođe.
PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Kvragu i taj kapitalizam, nikako da propadne!

Globalna ljevica je više nalik vjerskom apokaliptičnom kultu nego koherentnoj ideološkoj, političkoj i filozofskoj poziciji. Sve se vrti oko skore propasti kapitalizma koja se stalno najavljuje, a nikako ne dođe.
PIŠE Branimir Perković

Najnovija vijest europske ljevice je izbor Yanisa Varoufakisa kao vodećeg kandidata stranke Pokret demokracija u Europi (DiEM25), a na treće mjesto je izabran Srećko Horvat, hrvatski filozof i ljevičarski politički aktivist. Ali ovaj tekst neće biti ni o Varufakisu ni o Horvatu nego o problematici idejne izgubljenosti današnje "ljevice", koliko god taj pojam bio uzak i ograničavajući.

Upitna je politička odluka da politički povratak Varufakisa i politički ulazak Horvata baš počinje iz Njemačke. Oni tvrde da su tu odluku donijeli jer je Njemačka vodeća zemlja eurozone, što je jako čudno s obzirom na to da je Njemačka za vrijeme gospodarske krize 2008. i grčke krize bila glavni zagovaratelj tzv. "politika štednje" te glavni neprijatelj plana Syrize, grčke ljevičarske stranke kojoj je Varufakis pripadao i u čijoj je vladi obnašao dužnost ministra financija, da se Grčkoj oproste sva dugovanja i napusti eurozonu.

Varoufakis je tijekom pregovora o rješavanju situacije u Grčkoj jednostavno odustao te se povukao s ministarske pozicije i prepustio vrući krumpir drugima. Pojednostavljeno, u srazu službene njemačke politike i Varufakisa, on je podigao bijelu zastavu predaje. Danas taj isti Varoufakis počinje svoj politički povratak upravo iz Njemačke, države koju je optuživao da uništava Grčku i ostatak EU.

Jedini mogući razlog za odabir Njemačke kao zemlje iz koje će krenuti "novi" val moderne ljevice može biti propadanje mainstream ljevice (SPD) i veliki rast Zelenih. Upravo na tom valu želi zajahati i Varoufakis.

Njemačka ekonomski stoji dosta dobro i nema velikih previranja oko standardnih lijevih tema kao što su nejednakost, rast siromaštva, radnička prava itd. Stanovništvo je zadovoljno gospodarskom situacijom i standardom te tu nema prostora za uobičajeni lijevi narativ. Upravo je to jedan od razloga pada stožerne lijeve stranke, SPD-a. Ali u svemu tome je ljevica pronašla novi ideološki narativ na koji se nadovezuje već desetljećima, a to su "zelene" teme; ekologija, globalno zatopljenje, klimatske promjene itd. Tako je i Varoufakis prisiljen promijeniti svoj višegodišnji narativ i okrenuti se "zelenjavi".

Tako tvrdi da njegov pokret želi ulagati novac, prikupljen, ako je potrebno, i izdavanjem obveznica, u "zelene" politike kako bi se suzbile klimatske promjene. Iako se čini da se radi o rebrandingu ljevičarske političke ideologije, iako on traje već dosta dugo pa se tako u većini knjiga i članaka ekologa implicitno ili eksplicitno spominje kapitalizam kao krivac za sve ekološke probleme, a socijalizam se nudi kao rješenje, ipak je to samo prebacivanje unutar istog velikog narativa. A taj veliki narativ je jako jednostavan, iako ima više pojavnih oblika. On se ustvari vodi jednom jedinom idejom, a to je propast kapitalizma.

Ljevičarski narativ se sveo na kontinuirano zazivanje propasti kapitalizma i periodičko predviđanje svojevrsne apokalipse kapitalizma. Teško je nabrojati koliko puta je samo u 21. stoljeću kapitalizam bio "pred kolapsom", koliko puta je lančana reakcija i globalna propast bila neminovna, koliko puta je bio "na izdisaju". Kvragu i taj kapitalizam, nikako da propadne.

Globalna ljevica i njen cjelokupni narativ je više nalik vjerskom apokaliptičnom kultu nego koherentnoj ideološkoj, političkoj i filozofskoj poziciji. Sve se vrti oko skore propasti kapitalizma koja se stalno najavljuje, a nikako ne dođe. Baš kao što vođe apokaliptičnih kultova stalno predviđaju neizbježni kraj svijeta te tako crpe svoju bazu vjernika koje drže u strahu i neupitnoj pokornosti, tako i ljevica stalno predviđa apokalipsu kapitalizma, a svoje "vjernike" strahom drži pod kultnom pokornosti. Vođe kultova se ne propitkuje, pa čak ni kada se pokaže da su u krivu. Isto tako se ne propitkuju ni vođe ljevičarskog kulta, čak i kada je očito da stalno griješe u svojim predviđanjima.

Kada ipak ne nastupi apokalipsa u trenutku kada je to vođa kulta predvidio, onda on tvrdi da je uvjerio određenu nadnaravnu silu da poštedi Zemlju, ali da apokalipsa ipak dolazi, samo malo kasnije. Tako se održava vjernost kulta iako je predviđanje bilo krivo. Ako je vođa iskreniji, onda priznaje da je pogriješio u svojim procjenama, ali to ništa ne mijenja jer apokalipsa svejedno dolazi - samo se treba bolje utvrditi kada.



Istu praksu ima i moderna ljevica. Kada kapitalizam ipak ne propadne kako su vođe predvidjeli, onda se tvrdi da su određeni elementi socijalizma spasili kapitalizam, ali se ništa bitno nije promijenilo i on svejedno propada, samo malo kasnije. Često se i ne daje nikakvo objašnjenje zašto kapitalizam opet nije propao kao što je ljevičarsko proročanstvo najavilo, nego se samo nastavlja standardni narativ do sljedećeg predviđanja, bez da itko od vjernika uopće propitkuje zašto se nije dogodilo ono što se naveliko najavljivalo.

U cijelom tom velikom narativu ekologija je samo alat kojim se želi održavati proročanstvo o propasti kapitalizma. Istina nije bitna, bitan je narativ, proročanstvo o apokalipsi.

Treba samo čekati i opet će se predviđati propast kapitalizma. A onda će zadivljene mase zaboraviti da su isti "intelektualci" koji ih uvjeravaju u apokalipsu već nekoliko puta sasvim pogriješili u svojim proročanstvima.

Show must go on, kapitalizam mora uvijek biti na rubu propasti. Financijska situacija ljevičarskih proroka ovisi o tome.

VIŠE IZ RUBRIKE:
POLITIKA
EKONOMIJA
SVIJET
O autoru
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr >>VIŠE
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dugogodišnji američki senator je s preko 75 godina postao milijunaš, ali tek nakon što je napisao bestseller. Hrvatski ministri ne moraju napisati bestseller da bi postali milijunaši.

Dva političara i multimilijunaša. Pronađi razliku!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska i Slovenija su svoj dug otplatile, ali Srbiji je preostalo za otplatiti još 1,7 mlrd. eura.

Srbija još uvijek plaća Titove dugove i otplaćivat će ih sljedeće 22 godine

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mislav Kolakušić ima najrealnije šanse pobijediti na predsjedničkim izborima. Ovo nije podrška već upozorenje.

Svi pričaju o Kolindi i Milanoviću, ali Kolakušić bi mogao iznenaditi. Pripremite se za budućeg predsjednika!

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Otvorene granice su istinski liberalni koncept koji su u prošlom stoljeću najviše promicali neki konzervativni političari.

Otvorene i zatvorene granice

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Most i HSLS su se zakačili oko toga tko se prvi sjetio pokrenuti inicijativu za ustavnu zaštitu vode koja je ustavom već zaštićena.

Tko je gluplji - Most ili HSLS?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Iako postoji mnogo argumenata i razloga za optimizam, trebamo inzistirati na reformama bez kojih nema značajnijeg rasta.

Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Toliki izljevi mržnje prema poslodavcima - onim ljudima koji stvaraju novu vrijednost - i strah od stranih radnika svojstveni su naciji koja ne želi napredak.

Hrvati će jednom morati prihvatiti da su radne migracije - u oba smjera - sasvim normalna pojava

Politika

PIŠE: EDUARD PETRANOVIĆ

Zoran Milanović može ugroziti šanse HDZ-ovoj Kolindi Grabar-Kitarović, a to znači da ne postoji jamstvo HDZ-ove premoći.

Zašto bi kandidatura vođe najgore hrvatske vlade bila dobra za Hrvatsku

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Samo nekoliko sati nakon što je Reuters objavio da su bogataši počeli povlačiti svoje bogatstvo na bankovne račune u Singapuru, izvršna direktorica Hong Konga je proglasila da povlači kontroverzni zakon.

Kako je kapital (zasad) sačuvao autonomiju Hong Konga

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U nekim ekstremno lijevim krugovima ponavlja se citat iz Misesove knjige po kojemu ispada da je Mises hvalio i slavio fašizam. Je li to točno?

Ovako je Mises pisao o fašizmu 1927.

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Milorad Pupovac ponekad zna ovako izaći iz skrovišta ugroženog manjinca i pokazati svoje pravo bahato lice.

Pupovac odbrusio novinaru na pitanje zašto štiti Plenkovića: ʼNije vaš posao da ispravljate meneʼ

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kvote na uvoz radnika primjer su loše, prekomjerne i iznimno štetne regulacije zbog koje bi mogla propasti cijela turistička sezona.

4 razloga zašto Vlada treba odmah ukinuti kvote na uvoz radnika

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: