Lekcija iz Danske: Kako kreirati uspješno gospodarstvo

12.11.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5
Preporučeno za vas
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Hrvatska ima veći udio žena u poduzetništvu od Švedske, Njemačke i Švicarske
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Usprkos trgovinskom ratu slobodna trgovina se nastavlja širiti
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Efekt leptira ili što ima ekonomija zajedničko s klimatologijom

Lekcija iz Danske: Kako kreirati uspješno gospodarstvo

Premijer Danske i vođa desno-liberalne stranke Vostre, Lars Løkke Rasmussen, u tekstu za Politico objasnio je danski gospodarski model i razloge njegova uspjeha. Tekst je preveo Nikola Mojović (Liberalni forum).

Jedan od najvećih izazova za europske kreatore politika danas je pomoć našim društvima i tržištima rada da se prilagode suvremenoj, digitaliziranoj globalnoj ekonomiji koja se razvija velikom brzinom.

To od nas zahtijeva ne samo da stvaramo rast i poslove kroz tradicionalnu ekonomsku politiku, već da stvaramo fleksibilna tržišta rada koja će omogućiti našim ekonomijama da se prilagode dok građanima pružaju pouzdanu sigurnosnu mrežu. Također, neophodno je investirati u obrazovanje i stručne treninge kako bismo omogućili radnoj snazi da se prilagodi novim potrebama i novim vrstama poslova.

Čekanje da „Europa“ riješi ove probleme nije opcija. Mi moramo preuzeti odgovornost na nacionalnom nivou. Ako ne budemo djelovali na vrijeme, postat ćemo siromašniji i time nesposobni da očuvamo pravedne opsege europske „države blagostanja“.

To je razlog mog entuzijazma oko reformi tržišta rada koje uvodi predsjednik Emmanuel Macron u Francuskoj. Njegovi prijedlozi predstavljaju neophodna i racionalna rješenja.

Naravno, ne postoje jednostavna i univerzalna rješenja za stalan ekonomski i društveni progres u suvremenim društvima – ni u Danskoj, ni u Francuskoj niti bilo gdje drugdje. Ali izazovi koji su širom Europe pred nama u osnovi su isti, mi trebamo tražiti inspiraciju jedni od drugih dok težimo da optimiziramo naše ekonomije za 21. stoljeće.

Mi u Danskoj imamo dugu povijest uspješnih nacionalnih reformi, iz koje bi, moje je uvjerenje, ostale europske države mogle učiti.

Stvorili smo model koji kombinira visoku fleksibilnost prilikom zapošljavanja i otpuštanja s robusnim sistemom socijalne sigurnosti: takozvani flexicurity model.

Ovaj model uživa vrlo široku političku i javnu podršku u Danskoj, i tijekom godina je razvijan uz blisku saradnju među nizom danskih vlada – kako desno tako i lijevog centra – sindikata, poslodavaca i poduzeća.

Osnova modela je da dozvoljava kompanijama i javnim institucijama da vrlo brzo odgovore na promjene u potražnji i u gospodarstvu dok osigurava socijalnu sigurnost radnika koji izgube posao i pruža im pristup obukama i novim vještinama koje će im omogućiti povratak na tržište rada.

Rezultat je tržište rada koje ima visok promet poslova i mnoga otvorena radna mjesta – ali također i nizak nivo dugotrajne nezaposlenosti. Najvažnije, Danci ga smatraju uspješnim. I pored ograničene formalne zaštite, Danci su rangirani među najpozitivnijim u EU po pitanju zadovoljstva osobnom poslovnom situacijom. Ovo je slučaj već godinama.

Model služi interesima i poslodavaca i radnika i omogućio je da se danska ekonomija lako prilagođava promjenama u globalnoj ekonomiji.

Kada se naša tekstilna industrija više nije mogla uspješno natjecati na međunarodnom tržištu, ovaj model nam je omogućio da razvijemo privredu tekstilnog dizajna. Kada naša brodogradilišta više nisu bila konkurentna, omogućio nam je da obučimo i usmjerimo naše brodograđevinare u proizvodnju vjetroelektrana.

Ovi primjeri ističu zašto je naš model bio uspješan, i vjerojatno djelimično objašnjavaju zašto su Danci tako otvoreni prema globalizaciji i slobodnoj trgovini. Utjecaj globalizacije je jednostavno benigniji ako je društvo spremno prihvatiti promjenu i ublažiti manje poželjne efekte globalizacije.

Naravno, kao i svaki drugi model, dansko tržište rada se mora stalno mijenjati. Na primjer, naučili smo da moramo biti voljni nagraditi dostupnost tržištu rada. Ako prihvaćanje posla nije dovoljno atraktivno nezaposlenom, sistem bi propao pod težinom vlastitog budžeta koji je financiran prilično visokim porezom.

Kao posljedicu, vlade stranaka lijevog centra i stranaka desnog centra su od 1993. smanjivale period tijekom kojeg se prima pomoć za nezaposlene sa sedam godina na dvije i povećale zahtjeve primateljima pomoći u oblasti spremnosti da prihvate poslove i sudjeluju u obukama za poboljšanje i učenje novih vještina.

Trenutno radimo na smanjenju poreza za one s najnižim prihodima kako bismo pronalaženje posla učinili još prihvatljivijim.

Svijet se uvijek mijenja i mi ne možemo stati. To je razlog zašto sam uspostavio „Savjet za disrupciju“ koji okuplja članove iz širokog spektra društvenih djelatnika uključujući poduzeća, društvene partnere, akademike i ljude „slobodnog duha“ kako bi diskutirali kako dočekati globalizaciju spremni.

Ovakva kooperacija je bila ključ za uspjeh danskih reformi. Moje iskustvo mi kaže da je uključivanje širokih društvenih snaga u kreiranju reforme pravi način za postizanje dugotrajnog napretka.

Vezano
Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu
Hoće li Grbin sada prosvjedovati danskom veleposlanstvu? U Danskoj klinci rade od 13. godine...
Kako je Švedska postala centar startupa i predvodnica pro-business politike za cijelu Europu
Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske
U Danskoj desničari ne daju da se snize porezi, prijete novim izborima
Top 4 primjera u kojima se trebamo ugledati na Skandinaviju
Danska će uskoro prestati poticati obnovljive izvore energije
Jesu li skandinavske zemlje socijalistički raj? Evo što kažu Šveđani i Danci
Hrvatska može pobijediti Dansku samo u nogometu
Imamo rješenje za Uljanik - ovo je win-win situacija za sve...
Zašto su skandinavske zemlje uspješne? Zato što puštaju gubitnike da propadnu!
8 činjenica o Danskoj koje će šokirati ljevičare
Danskim ekonomistima prekipjelo: ʼDanska nije socijalistička, imamo veće ekonomske slobode od SAD-aʼ
Preporučujemo
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju
Bjelovar i Sveta Nedelja nastavljaju protržišne mjere. Neka se drugi gradovi ugledaju!
Kako se države suočavaju s klimatskim izazovima: Oporezuju građane pa subvencioniraju zagađivače
Misesovi izgubljeni spisi: Opljačkao ih Gestapo, zaplijenio Staljin...
Nanny State Index: Njemačka i Češka najslobodnije u EU, a pogledajte kako stoji Hrvatska
Hrvati među nacijama koje najmanje vjeruju svojoj vladi i EU institucijama
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Najtraženije na Liberalu
Zanima vas nešto drugo? Tu unesite pojam koji želite pretražiti:
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: