Čemu histerija? Ni Ana Frank, ni Mali princ ni ostali naslovi NISU izbačeni iz lektire.

14.2.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Koji je cilj širenja lažnih vijesti o lektiri u osnovnoj i srednjoj školi? Vrlo jednostavno, pobunili su se autori koji su izgubili monopol.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
Zašto Pupovac dopušta da HDZ ponižava Srbe?
Najbolja borba protiv širitelja mržnje: Ponizite ih na njihovom terenu!
U Saudijskoj Arabiji ženski robot ima veća prava od žena
ʼNe branim svoje neistomišljenike i njihove stavove nego princip slobode i jednakostiʼ
Brnabić je u pravu, a naši političari bi je trebali poslušati i učiniti isto
Da je Čirko u Americi, slobodarski mediji bi ga pljuvali non-stop
Top 15 razloga zašto je protekcionizam (ekonomski suicid) toliko popularan
Vjerodostojni u laganju
Dosad najbolji prijedlog protiv iseljavanja: ʼPoslodavcima omogućiti lakše otpuštanje i zapošljavanje radnikaʼ
Kako su leftardi u medijima napravili sprdnju od ozbiljnog društvenog problema
Macron najavio novu seriju reformi: ʼOva država troši lude količine love na socijalne programeʼ
Profesor na Stanfordu otkrio kako smanjiti razliku između bogatih i siromašnih
Kako su hrvatski mediji još nedavno pisali o 'ekonomskom procvatu' Venezuele
Proširili su se podaci o navodnom promiskuitetu LGBT populacije. Ovo je prava istina
Što znači streloviti rast Živog zida? Narod je očajan, a Sabor je natjecanje u populizmu
Top 5 najnebuloznijih ekonomskih zabluda u Hrvata
Venezuela: Inflacija prešla 4.100%, građane spašava bitcoin
Usporedba minimalca u Hrvatskoj i Irskoj nema smisla, evo zašto!
Djecu trebamo učiti da poštuju tuđu imovinu i slobodu
Čovječanstvo ima bogatu povijest opiranja novim tehnologijama. Jesmo li išta naučili?

Čemu histerija? Ni Ana Frank, ni Mali princ ni ostali naslovi NISU izbačeni iz lektire.

Koji je cilj širenja lažnih vijesti o lektiri u osnovnoj i srednjoj školi? Vrlo jednostavno, pobunili su se autori koji su izgubili monopol.
PIŠE Mario Nakić

Ako ovako male promjene u kurikulumu izazivaju toliki otpor, zamislite tek kako bi izgledalo da se provede prava reforma obrazovnog sustava. Što je još zanimljivije, ali nimalo neočekivano, na promjene kurikuluma najviše se žale oni koji su tobože pozivali Vladu da promijeni kurikulum.

Riječ je o dezinformaciji koju su po društvenim mrežama proširili neki pisci, o tome kako su mnogi naslovi "izbačeni iz školske lektire". To naprosto nije točno, već je po novom školskom kurikulumu za hrvatski jezik broj djela koje učenici godišnje trebaju pročitati povećan, samo je smanjen broj obaveznih naslova. Ostali naslovi su prepušteni na izbor nastavniku i učeniku.

Dakle, ništa nije "izbačeno iz lektire" niti "zabranjeno za čitanje". Dapače, djecu se potiče da sama biraju među većim brojem ponuđenih naslova. To je puno bolje nego prije, kada izbor nisu imali nikakav. Također, ovakva praksa s većom slobodom izbora nastavnika i učenika prevladava u školama diljem zapadnog svijeta. U nekim zemljama državni kurikulum ne određuje nijedan naslov za obaveznu lektiru.

Svejedno, to nije spriječilo naše pojedine pisce (koji su jako razočarani što su izgubili monopolistički položaj) i novinare da prošire histeriju. Hrvatsko društvo pisaca (HDP) i Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade (HDKDM) kažu:

"Opet nas je sustiglo pretprošlo stoljeće, a na ozbiljnom smo putu još dalje unatrag". Bivši voditelj kurikularne reforme Boris Jokić dodaje: "Trenutna škola u Hrvatskoj nije škola za život, nego društvo mrtvih pjesnika i mrtvih ideja."

Novinari su vrh. Kristina Čirjak na RTL-u piše: "Djeca više neće čitati Malog princa, Ježevu kućicu, Petra Pana: Što je uopće ostalo na popisu lektire?" i zaključuje: "Toliko očekivana reforma ne da u lektiri nije donijela ništa novo, nego je - nema sumnje - i korak unatrag."

Da je provedena reforma do kraja pa da su ukinute SVE knjige iz obavezne lektire, što bi tek onda rekli na RTL-u? Isti taj RTL je još nedavno hvalio finski obrazovni sustav. Finska stručnjakinja za obrazovanje im je lijepo rekla: "U Finskoj potičemo učenike, pokušavamo im usmjeriti fokus na pozitivno razmišljanje i na vlastito razvijanje." U Hrvatskoj to očito nije poželjno jer kad nešto daš učenicima na izbor, to novinari nazivaju "izbacivanjem iz lektire".

Na portalu Klinfo, koji je u sklopu RTL grupe, objavili su članak naslovljen: "Evo zašto bi se Hrvatska trebala ugledati na finski obrazovni sustav".

A pazite sad ovo, Finska ne propisuje NIJEDAN naslov u obaveznoj školskoj lektiri. Nula. Zero. Ako se Hrvatska smanjivanjem obavezne lektire "vraća u pretprošlo stoljeće", onda je Finska već odavno u srednjem vijeku. Prema logici hrvatskih novinara, u Finskoj je izbačeno čitanje iz škola.

Pitanje za RTL-ovce i druge kojima je finski sustav bio drag: Kako da se Hrvatska ugleda na Finsku ako svaki pomak prema finskom obrazovnom sustavu dočekujete ovakvim napadima i širenjem lažnih vijesti?

Sve su to nekako uspjeli podići i na političku razinu kad su izvukli naslov "Dnevnik Ane Frank" koji se također više ne nalazi među obaveznom literaturom (što ne znači da se neće čitati za lektiru). Bojan Glavašević je u Saboru buncao o tome.

Komunisti imaju taj problem što u njihovom umu postoje samo dvije opcije: obavezno i zabranjeno. Ako nešto nije obavezno, onda je zabranjeno. Nema treće. Zato je svaka ovakva promjena, kad se iz komunističkog sistema trebamo malo pomaknuti prema Zapadu, jako teško prihvatljiva.

Ne, nijedna od tih knjiga nije izbačena iz lektire, to je naprosto lažna vijest 1/1. Neće djeca "prestati čitati te knjige", samo što će izbor lektire sada više ovisiti o nastavniku i samom djetetu.

Nevjerojatno je kako su mnogi ljudi lako pali na ove dezinformacije kojima je svrha bila napad na ministricu obrazovanja i znanosti Blaženku Divjak. Pobunili su se pisci koji su izgubili monopol. Oni se boje slobode izbora jer znaju, kad djeca i učitelji dobiju izbor, vjerojatno neće izabrati njihova djela.

Što će se sada dogoditi? Djeca će početi čitati knjige, za razliku od ranije kad smo uglavnom čitali sažetke svih onih naslova koji nam nisu bili zanimljivi. Nastavnik može najbolje procijeniti što će njegovim učenicima odgovarati, a neke knjige za lektiru će učenici moći i sami odabrati. To će ih potaknuti na čitanje.

Budimo realni, Blaženka Divjak je prva ministrica obrazovanja RH koja je učinila nešto konkretno i započela neke promjene. Kako bi tek bilo da su promjene još progresivnije, bojim se i pomisliti. Što bi se tek dogodilo da je smanjila broj predmeta pa bi ovako podigli frku profesori koji bi postali višak?

To nam pokazuje kako će u ovoj zemlji reforme teško prolaziti, a najviše će se protiv njih buniti oni koji su najviše na njih pozivali. The irony is deep.

 

Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Skandinavske zemlje djeluju poput lanca. Kada jedna vlada učini nešto smjelo i obećavajuće, onda odmah i druge susjedne države učine isto. To je konkurentnost i ona rezultira prosperitetom.

Kako je Švedska postala centar startupa i predvodnica pro-business politike za cijelu Europu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dejan Kovač je doktor ekonomije, jedini Hrvat zaposlen na sveučilištu Princeton i k tome klasični liberal, rekao nam je bjelovarski gradonačelnik.

Hrebak otkrio HSLS-ovog kandidata za predsjednika RH: Što mislite, hoće li imati šanse?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Isti ljudi koji se najviše kunu u Ustav i američke vrijednosti, prvi su koji će pljunuti na njih.

Što se zapravo krije iza izjava ʼOni mrze ovu zemljuʼ i ʼNeka odu ako im se tu ne sviđaʼ?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sutra će Konzervativna stranka birati novog predsjednika, a u srijedu će ta osoba postati premijer. Ovo je najvjerojatniji nasljednik Therese May.

Tko je Boris Johnson, vjerojatno novi britanski premijer?

Društvo

PIŠE: DAVOR NAĐI

Valja istaknuti pozitivne pomake iako još ima dosta prostora za poboljšanje.

[ANKETA] Kako ocjenjujete ministricu Divjak i promjene u obrazovnom sustavu?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Od nacionalizacije gospodarskih divova i ulaganja u masivne socijalne programe do redova za kruh i života u konstantnom strahu razlika je samo u nekoliko godina.

Propast politike ʼdobrih namjeraʼ: Neimaština i očaj u Venezueli kao u ratnim zonama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bosanskohercegovački novinar je iznio niz neistina i nebuloza o hrvatskom i turskom turizmu.

Zašto mediji prenose dezinformacije o hrvatskom i turskom turizmu koje je proširio Erdoganov fan?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najveći pobornik povećanja minimalne plaće u SAD-u na 15 dolara po satu, svoje radnike plaća manje od toga.

Pobuna radnika u Sandersovom stožeru: Traže veće plaće i tvrde da su izrabljivani

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Oni koji se najviše kunu u poštenje, često nisu takvi kako se predstavljaju u javnosti. Pogledajte kako izgledaju postupci Povjerenstva za sukob interesa protiv nekih članova Mosta i Živog zida.

Treći putevi, poštenje i sukob interesa

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon Islanda i Švedske, lijevu vladu dobile su ove godine Finska i Danska. Još je samo Norveška ostala kao posljednji bastion konzervativno-liberalne uprave.

Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dennis Prager svjedočio je pred američkim Senatom gdje je ponovio svoje optužbe da Youtube cenzurira 20 posto njegovog sadržaja, i to 'samo zato što je konzervativac'.

Konzervativni youtuber, koji optužuje Google za cenzuru, manje je ʼcenzuriranʼ od ljevičara

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Primijetio sam da jako puno ljudi ne razumije kako funkcionira ovaj temeljni zakon tržišne ekonomije pa je potrebno objasniti na najjednostavniji način.

Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: