Čemu histerija? Ni Ana Frank, ni Mali princ ni ostali naslovi NISU izbačeni iz lektire.

14.2.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Koji je cilj širenja lažnih vijesti o lektiri u osnovnoj i srednjoj školi? Vrlo jednostavno, pobunili su se autori koji su izgubili monopol.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Čemu histerija? Ni Ana Frank, ni Mali princ ni ostali naslovi NISU izbačeni iz lektire.

Koji je cilj širenja lažnih vijesti o lektiri u osnovnoj i srednjoj školi? Vrlo jednostavno, pobunili su se autori koji su izgubili monopol.
PIŠE Mario Nakić

Ako ovako male promjene u kurikulumu izazivaju toliki otpor, zamislite tek kako bi izgledalo da se provede prava reforma obrazovnog sustava. Što je još zanimljivije, ali nimalo neočekivano, na promjene kurikuluma najviše se žale oni koji su tobože pozivali Vladu da promijeni kurikulum.

Riječ je o dezinformaciji koju su po društvenim mrežama proširili neki pisci, o tome kako su mnogi naslovi "izbačeni iz školske lektire". To naprosto nije točno, već je po novom školskom kurikulumu za hrvatski jezik broj djela koje učenici godišnje trebaju pročitati povećan, samo je smanjen broj obaveznih naslova. Ostali naslovi su prepušteni na izbor nastavniku i učeniku.

Dakle, ništa nije "izbačeno iz lektire" niti "zabranjeno za čitanje". Dapače, djecu se potiče da sama biraju među većim brojem ponuđenih naslova. To je puno bolje nego prije, kada izbor nisu imali nikakav. Također, ovakva praksa s većom slobodom izbora nastavnika i učenika prevladava u školama diljem zapadnog svijeta. U nekim zemljama državni kurikulum ne određuje nijedan naslov za obaveznu lektiru.

Svejedno, to nije spriječilo naše pojedine pisce (koji su jako razočarani što su izgubili monopolistički položaj) i novinare da prošire histeriju. Hrvatsko društvo pisaca (HDP) i Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade (HDKDM) kažu:

"Opet nas je sustiglo pretprošlo stoljeće, a na ozbiljnom smo putu još dalje unatrag". Bivši voditelj kurikularne reforme Boris Jokić dodaje: "Trenutna škola u Hrvatskoj nije škola za život, nego društvo mrtvih pjesnika i mrtvih ideja."

Novinari su vrh. Kristina Čirjak na RTL-u piše: "Djeca više neće čitati Malog princa, Ježevu kućicu, Petra Pana: Što je uopće ostalo na popisu lektire?" i zaključuje: "Toliko očekivana reforma ne da u lektiri nije donijela ništa novo, nego je - nema sumnje - i korak unatrag."

Da je provedena reforma do kraja pa da su ukinute SVE knjige iz obavezne lektire, što bi tek onda rekli na RTL-u? Isti taj RTL je još nedavno hvalio finski obrazovni sustav. Finska stručnjakinja za obrazovanje im je lijepo rekla: "U Finskoj potičemo učenike, pokušavamo im usmjeriti fokus na pozitivno razmišljanje i na vlastito razvijanje." U Hrvatskoj to očito nije poželjno jer kad nešto daš učenicima na izbor, to novinari nazivaju "izbacivanjem iz lektire".

Na portalu Klinfo, koji je u sklopu RTL grupe, objavili su članak naslovljen: "Evo zašto bi se Hrvatska trebala ugledati na finski obrazovni sustav".

A pazite sad ovo, Finska ne propisuje NIJEDAN naslov u obaveznoj školskoj lektiri. Nula. Zero. Ako se Hrvatska smanjivanjem obavezne lektire "vraća u pretprošlo stoljeće", onda je Finska već odavno u srednjem vijeku. Prema logici hrvatskih novinara, u Finskoj je izbačeno čitanje iz škola.

Pitanje za RTL-ovce i druge kojima je finski sustav bio drag: Kako da se Hrvatska ugleda na Finsku ako svaki pomak prema finskom obrazovnom sustavu dočekujete ovakvim napadima i širenjem lažnih vijesti?

Sve su to nekako uspjeli podići i na političku razinu kad su izvukli naslov "Dnevnik Ane Frank" koji se također više ne nalazi među obaveznom literaturom (što ne znači da se neće čitati za lektiru). Bojan Glavašević je u Saboru buncao o tome.

Komunisti imaju taj problem što u njihovom umu postoje samo dvije opcije: obavezno i zabranjeno. Ako nešto nije obavezno, onda je zabranjeno. Nema treće. Zato je svaka ovakva promjena, kad se iz komunističkog sistema trebamo malo pomaknuti prema Zapadu, jako teško prihvatljiva.

Ne, nijedna od tih knjiga nije izbačena iz lektire, to je naprosto lažna vijest 1/1. Neće djeca "prestati čitati te knjige", samo što će izbor lektire sada više ovisiti o nastavniku i samom djetetu.

Nevjerojatno je kako su mnogi ljudi lako pali na ove dezinformacije kojima je svrha bila napad na ministricu obrazovanja i znanosti Blaženku Divjak. Pobunili su se pisci koji su izgubili monopol. Oni se boje slobode izbora jer znaju, kad djeca i učitelji dobiju izbor, vjerojatno neće izabrati njihova djela.

Što će se sada dogoditi? Djeca će početi čitati knjige, za razliku od ranije kad smo uglavnom čitali sažetke svih onih naslova koji nam nisu bili zanimljivi. Nastavnik može najbolje procijeniti što će njegovim učenicima odgovarati, a neke knjige za lektiru će učenici moći i sami odabrati. To će ih potaknuti na čitanje.

Budimo realni, Blaženka Divjak je prva ministrica obrazovanja RH koja je učinila nešto konkretno i započela neke promjene. Kako bi tek bilo da su promjene još progresivnije, bojim se i pomisliti. Što bi se tek dogodilo da je smanjila broj predmeta pa bi ovako podigli frku profesori koji bi postali višak?

To nam pokazuje kako će u ovoj zemlji reforme teško prolaziti, a najviše će se protiv njih buniti oni koji su najviše na njih pozivali. The irony is deep.

 


Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS je imao stotinu dobrih razloga da raskine ljubavnu vezu s korupcijom. Kosoru to nisu bili dovoljni razlozi...

HSLS napušta koaliciju s HDZ-om jer HDZ-u više nije potreban. Pupovac je samo izgovor, i to loš!

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska je po ekonomskim slobodama i poštivanju privatne imovine uz bok sa zemljama trećeg svijeta, a u to se možemo svakodnevno uvjeriti.

Sprdnja od pravne države - inspektori će vas kazniti zbog korištenja vlastite imovine

Društvo

PIŠE: DENIS VLAŠIĆ

Prvi dan škole u Hrvatskoj nije mogao započeti gore, ali na ovakva natezanja sindikata i političara već smo navikli.

Nova školska godina, stari problemi

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Uvijek se pred predsjedničke izbore vode rasprave o tome jesu li ovlasti predsjednika RH dovoljne i treba li ih proširiti, ali ni dosadašnji predsjednici nisu koristili ovlasti koje su im na raspolaganju.

Predsjednički izbori će biti bitka između stare i nove garde hrvatskih političara

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Njihovo reagiranje na optužbe zaposlenice protiv šefa zapravo je groteskno jer pokazuje kako će, bez obzira na sve, stati uz funkciju do kraja.

AK Siget: ʼNije nas briga za zaposlenicu, samo za šefaʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dejan Kovač je na pitanje o Bleiburgu i Jasenovcu dao fenomenalan odgovor, ali naša javnost to još nije u stanju detektirati.

Još jedni izbori o ustašama i partizanima. Dokad, drugovi?

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Da biste se penjali na hijerarhijskoj ljestvici u funkcionerskom društvu, uopće nije bitan način. Bitno je samo da dođete do funkcije.

Hrvatska je funkcionersko društvo. Ovdje ni fizički rad ni intelekt nisu na cijeni, bitna je samo funkcija...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon što je ulupala milijarde eura u Uljanik i 3. maj te najavila da će nastaviti to raditi i ubuduće, ova vlada nema nijedan argument da može odbiti zahtjeve sindikata.

Zašto vlada mora pristati na svaki zahtjev sindikata državnih i javnih službenika

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Komentar novinara Neila Cavuta trebao bi ući u udžbenike i učiti se na studiju novinarstva. Pogledajte!

Novinar Fox Newsa epski odgovorio na Trumpove napade: ʼPredsjedniče, ja ne radim za Vas!ʼ

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad je Thomas Bauer na Liberalu predlagao liberalizaciju dječjeg rada, privukao je hrpu hejtera. Evo, sad Hrvat iz Danske priča kako je tamo normalno da djeca rade...

Hoće li Grbin sada prosvjedovati danskom veleposlanstvu? U Danskoj klinci rade od 13. godine...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Boris Johnson je iskoristio mogućnost koju mu daje zakon. Suspenzijom parlamenta nije učinio ništa protuzakonito. Na kraju dana, to je ipak monarhija.

Britanska demokracija je slomljena i nema nikoga tko bi je mogao popraviti

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Skandalozna presuda hrvatskog suda otvorit će Pandorinu kutiju cenzure i progona umjetnika i novinara.

Visoki prekršajni sud RH: ʼSloboda umjetničkog izražavanja prestaje kad se netko osjeti uvrijeđenʼ

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: