FOTO: Wikia.com
ČITATELJI OCIJENILI
4

Liberalizam nekad i sad - kako mu ljevičari pokušavaju promijeniti značenje

PIŠE Mario Nakić
IZVOR: FEE
25.9.2017.

Liberalizam nekad i sad - kako mu ljevičari pokušavaju promijeniti značenje


PIŠE Mario Nakić
IZVOR: FEE

U SAD-u, Kanadi i Velikoj Britaniji pojam "liberal" danas označava osobu koja glasa za ljevičare, želi više državnih regulacija i poreza, podržava prisilnu redistribuciju bogatstva, voli državnu edukaciju, protivi se naoružavanju civila i slobodi govora za sve. Takvo značenje liberalizma sve se više prenosi i u druge dijelove svijeta, pa i kod nas se mnogi ljevičari vole nazvati liberalima.

U stvarnosti, svi navedeni stavovi su anti-liberalni. Zapravo, to su moderni socijalistički stavovi.

Riječ "liberalizam" dolazi od latinske riječi "liber" (slobodno), originalno se odnosi na filozofiju čovjekove slobode. Liberal je u povijesti bila osoba koja je u političkom smislu stavljala slobodu ispred svega i pojedinca ispred države.

Kako i zašto su promijenili značenje?

Promjena značenja riječi liberalizam u zemljama engleskog govornog područja dogodila se tijekom prošlog stoljeća. Budući da je pojam "socijalist" bio u Engleskoj, SAD-u i Kanadi vrlo omražen, oni koji su zastupali socijalističke stavove tražili su način da izbjegnu etiketu socijalista pa su preuzimali pojmove koji im realno ne pripadaju, kao što su liberal i progresivac. Masa je učinila svoje, a desni konzervativci nisu pomogli budući da su i oni prihvatili riječ "liberal" za svoje političke protivnike i dali joj omraženo značenje.

Oni koji zastupaju originalne liberalne ideje postali su "klasični liberali" ili libertarijanci, a ljevičari su odjednom postali liberali.

Kent Lalley iz Zaklade za ekonomsku edukaciju (FEE) piše kako se pojam "liberalizam" mora vratiti svom prvotnom značenju te apelira na političare, novinare i sve ostale da ga počnu koristiti ispravno.

Što je liberalizam?

Liberalizam je opsežna filozofija, politička vjera onih koji favoriziraju osobnu slobodu pojedinca ispred državne moći. Korištenje državne moći je korištenje fizičke prisile, jedan pojedinac koji manipulira voljom drugog pojedinca za postizanje svojih ciljeva pod prijetnjom fizičke prisile. Vrlo je važno to razumjeti jer sloboda je stvar realnog života, a ne neka intelektualna apstrakcija, objašnjava Lalley.

Prvi liberali bili su engleski leveleri (politički pokret prije i tijekom engleske građanske revolucije) s početka i sredine 17. stoljeća, koji su tvrdili da temeljna ljudska prava (život, sloboda i imovina) dolaze od prirode i da je prirodni zakon iznad državnog. U toj tradiciji prirodnih ljudskih prava napisana je kasnije Američka deklaracija o neovisnosti te Ustav SAD-a.

Mnogi su istaknuti europski književnici, filozofi i ekonomisti 18. i 19. stoljeća širili liberalne ideje o osobnim i ekonomskim slobodama građana (npr. John Locke, Mary Wollstonecraft, Adam Smith, Johann Wolfgang Goethe, Frederic Bastiat...). Austrijsko-američki filozof i po mnogima najbolji ekonomist 20. stoljeća, Ludwig von Mises sažeo je 1927. godine društveno-političke i ekonomske ideje liberalizma i objasnio ih u knjizi "Liberalizam" (u kasnijim izdanjima preimenovana u "Liberalizam: Klasična tradicija").

Škotski filozof i "prvi svjetski ekonomist" Adam Smith je opisao 1776. godine liberalizam kao "ideju koja dozvoljava svakom čovjeku da radi za vlastiti interes na svoj način, poštujući pravdu te ravnopravnost i slobodu drugih". Shvaćanje da je svijet kao cjelina ekonomski terotorij je liberalno razmišljanje. Liberalizam je prihvaćen tijekom proteklih stoljeća diljem svijeta, a njegov koncept slobode kretanja i slobode tržišta - unutar nacija i između različitih nacija - je postao kotač svjetskog razvoja koji je zapadni svijet doveo od 1800. godine do danas do prosperiteta i ekonomskog rasta za 3000 posto.

Liberalizam je najbolja politička ideja u svjetskoj povijesti

Za razliku od nacionalizma i socijalizma, koji su se previše puta u povijesti dokazali kao loše i opasne ideje, liberalizam se dokazao kao dobar zato što povećanje osobnih i ekonomskih sloboda svakog pojedinca dovodi do većeg stupnja civilizacijskog i ekonomskog razvoja cijelog društva.


Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novinar Indexa, koji je podržavao kažnjavanje Slavonca zbog pjevanja nepodobnog bećarca pred policajkom, kažnjen je zbog vrijeđanja policije i moralnih osjećaja građana.

Novinar Indexa uhićen i kažnjen po zakonu koji je sam podržavao

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najznačajnije i najopsežnije djelo u karijeri velikog klasičnoliberalnog mislioca, koje je jednako aktualno i dan-danas.

Prije 70 godina objavljena je Misesova ʼLjudska akcijaʼ: ʼSamo pojedinac misli. Samo pojedinac razumije...ʼ

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Sindikati koriste svake izbore za reketarenje vlasti kako bi poboljšali materijalne uvjete svojih štićenika. Pritom najviše nastradaju upravo njihovi štićenici.

Demokratski ciklusi reketarenja

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Samo Irska i Novi Zeland bitno su smanjili udio poreznih prihoda u BDP-u, ostatak razvijenog svijeta je povećao, tako da su priče o divljem kapitalizmu neutemeljene.

Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS je imao stotinu dobrih razloga da raskine ljubavnu vezu s korupcijom. Kosoru to nisu bili dovoljni razlozi...

HSLS napušta koaliciju s HDZ-om jer HDZ-u više nije potreban. Pupovac je samo izgovor, i to loš!

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska je po ekonomskim slobodama i poštivanju privatne imovine uz bok sa zemljama trećeg svijeta, a u to se možemo svakodnevno uvjeriti.

Sprdnja od pravne države - inspektori će vas kazniti zbog korištenja vlastite imovine

Društvo

PIŠE: DENIS VLAŠIĆ

Prvi dan škole u Hrvatskoj nije mogao započeti gore, ali na ovakva natezanja sindikata i političara već smo navikli.

Nova školska godina, stari problemi

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Uvijek se pred predsjedničke izbore vode rasprave o tome jesu li ovlasti predsjednika RH dovoljne i treba li ih proširiti, ali ni dosadašnji predsjednici nisu koristili ovlasti koje su im na raspolaganju.

Predsjednički izbori će biti bitka između stare i nove garde hrvatskih političara

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Njihovo reagiranje na optužbe zaposlenice protiv šefa zapravo je groteskno jer pokazuje kako će, bez obzira na sve, stati uz funkciju do kraja.

AK Siget: ʼNije nas briga za zaposlenicu, samo za šefaʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dejan Kovač je na pitanje o Bleiburgu i Jasenovcu dao fenomenalan odgovor, ali naša javnost to još nije u stanju detektirati.

Još jedni izbori o ustašama i partizanima. Dokad, drugovi?

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Da biste se penjali na hijerarhijskoj ljestvici u funkcionerskom društvu, uopće nije bitan način. Bitno je samo da dođete do funkcije.

Hrvatska je funkcionersko društvo. Ovdje ni fizički rad ni intelekt nisu na cijeni, bitna je samo funkcija...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon što je ulupala milijarde eura u Uljanik i 3. maj te najavila da će nastaviti to raditi i ubuduće, ova vlada nema nijedan argument da može odbiti zahtjeve sindikata.

Zašto vlada mora pristati na svaki zahtjev sindikata državnih i javnih službenika

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: