Ljevičarska demagogija otkriva latentne rasiste

6.11.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: THOMAS BAUER

Ljevičarska demagogija otkriva latentne rasiste


PIŠE Thomas Bauer

Kada ekonomski ljevičari krenu palamuditi o brizi za djecu što šivaju traperice, nogometne lopte i donje rublje, oni to ne čine jer ih je doista briga za djecu. Da ih je briga za bilo čiju djecu, ne bi bili ekonomski ljevičari. Riječ je o bezveznom virtue signalingu kojim se oni zapravo žele pohvaliti kako su humani i brižni. A upravo ekonomsko ljevičarenje, socijalizam i državna ekonomija skoro su pola stoljeća sav taj Treći svijet držale prikovanim u bijedi, gladi i siromaštvu. Vjerodostojnost toga je kao da s haknkrajc tetovažom na podlaktici ljudima govorite da ste filosemit.

U nesvrstanoj, jugoslavenskoj osnovnoj i srednjoj školi učili su nas kako je za sve njihove nedaće kriv grozni kolonijalizam, iako nisu znali objasniti kako to da silovito napreduju kolonije koje su to nastavile biti poput Hong Konga ili su se oslobodile ugnjetavača pa krenule u kapitalizam poput Južne Koreje i Singapura. Kolonijalizam je svakako bio grozan i nitko ne može opravdati brojne zločine i patnju, ali teško da je kriv što su neke države i gotovo pola stoljeća nakon ukidanja tapkale u mjestu ili čak značajno nazadovale.

Kada su Kina, Indija i mnoge druge nacije shvatile da je to jedini način da se othrvaju groznom siromaštvu i gladi, liberalizirale su i deetatizirale ekonomiju. U roku od samo nekoliko godina došlo je do strelovitog napretka, što je dokaz da problem uopće nije bio u kolonijalnom nasljeđu. Prema Jaredu Diamondu, antropologu i geografu, Kinezi su u samo dvadesetak godina učetverostručili per capita potrošnju mesa, jaja i mlijeka. Što vam to govori? Učetverostručenje je ogromna brojka. Ona vrlo jasno signalizira da je prije toga kineski narod bio polugladan i živio na riži i povrću. U drugim zemljama situacija je bila još gora.

Ono što svakako uznemiruje i brine je činjenica da naši ekonomski ljevičari (nažalost većina nacije), zanemaruju to da djeca u tim zemljama na rad u tvornice uglavnom odlaze voljom svojih roditelja. Sama pomisao kako je to plod neke iracionalne želje za zaradom, a ne krajnje nužde ultimativni je bjelački rasizam. Znate, dame i gospodo, ti ljudi vole svoju djecu jednako kao što su vas voljeli vaši roditelji i kao što vi volite svoju djecu.

Mislite da Bangladešani, Indijci ili Kambodžani, kada bi mogli, ne bi radije odabrali da njihovo dijete pohađa školu ili se nehajno igra u dvorištu? Ako ne mogu, a očigledno je da ne mogu, što ih onda tjera da djecu šalju u tvornicu? Pa tjera ih glad, siromaštvo, očaj i beznađe. Tih 50 ili 70 centi po danu za mnoge od njih je pitanje života i smrti.


Rasizam je u korijenu mnogih iracionalnih ideologija i paradigmi, čak i kada su nominalno tolerantne prema drugima i drugačijima. Samo osoba koja druge rase smatra manje vrijednima može pomisliti da tamo roditelji svoju djecu tjeraju na rad iz nekog drugog razloga, a ne iz krajnje egzistencijalne nužde. Korelaciju između dječjeg rada i siromaštva određenih zemalja jasno pokazuju i brojna ozbiljna istraživanja koja srećom pokazuju da je trend dječjeg rada u značajnom padu i da će uskoro biti iskorijenjen. Ne radi hrvatskih Facebook moralista što bi bolest liječili drugom bolešću, nego radi lijeka zvanog slobodno ili barem slobodnije tržište.

Osim latentnih rasista, kapitalizam i globalizacija ismijali su i demantirali i one otvorene, desničarske rasiste. Njihova teza o nekakvoj supremaciji bijele rase i nižoj vrijednosti svih drugih, polako ali sigurno postaje vic i odlazi u ropotarnicu povijesti.





O autoru
Thomas Bauer je diplomirao geografiju na zagrebačkom PMF-u, široj javnosti poznat kao nogometni navijač. Suvlasnik u agenciji za tržišne komunikacije gdje radi kao kreativac i content creator. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Igor Rudan se, poput mnogih drugih svojih kolega znanstvenika u prošlosti, upustio u priču o ograničenim resursima i neodrživom ekonomskom sustavu.

Uz dužno poštovanje, gospodine Rudan, ovaj put niste u pravu.

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usporedila je putnički željeznički promet u Hrvatskoj i Japanu. Pogodite koja je glavna početna razlika...

Je li Holy upravo pozvala na privatizaciju HŽ-a?

Škola

PIŠE: LIBERAL.HR

Prema Bastiatu, svaka vlada ima samo tri izbora: 1) nekolicina pljačka većinu, 2) svatko pljačka svakoga i 3) nitko ne pljačka nikoga. Koju od te tri vlade žele Žuti prsluci?

Žuti prsluci su na teži način naučili da je Bastiat bio u pravu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Teško je nabrojati sve populističke izjave i obećanja u ovoj kampanji pa ću izdvojiti samo one najgore.

Top lista populista (izdanje EU izbori 2019.)

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

83-godišnjak je pucao kroz ulazna vrata kad je shvatio da netko pokušava provaliti. Ubio je 25-godišnjeg mladića. Sad ga žele poslati u zatvor.

Mediji provode javni linč nad nevinim čovjekom i pomažu državi da ga dokrajči. Njegov grijeh? Branio se od provalnika.

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Smatraju li SDP-ovci u Odboru za nagrade da gradonačelnik nije to zaslužio, da su proračuni za koje su i sami glasali - zajebancija?

Nominirala sam Obersnela za nagradu grada Rijeke zbog manjka u proračunu. Njegov odbor je odbio nominaciju...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Katarinu Peović rad u call centru je robovanje, a konobarenje je ispod časti.

Poslovi kojih se drugovi iz Radničke fronte najviše boje

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Spuštanje zastava na pola koplja i paljenje svijeća zbog gašenja jedne firme koja je desetljećima trošila tuđi novac govori dosta o razini opće pismenosti.

Hrvati su previše emotivna bića. Samo kod nas još ovakva patetika može proći.

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska ima, u usporedbi s drugim zemljama Nove Europe, slab izvoz. On je rezultat slabijeg uvoza zbog protekcionističkih državnih politika.

Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Korupcijska afera u Austriji završila je ekspresno, za hrvatske pojmove iznenađujuće. Kod nas slične stvari završavaju posve drugačije.

Koja je razlika između Hrvatske i civiliziranih država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je da planira preuzeti HSLS, osvojiti 10 posto na izborima i onda mijenjati nacionalnu politiku.

Hrebak pruža ruku Pametnom: ʼTreba nam jedna snažna liberalna opcijaʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za jedne ljubitelje zločinaca tolerancija i ljubav, za druge zatvor. To je Hrvatska po njenoj mjeri.

Anka kaže da je u spotu s Che Guevarom pokazala ʼtolerancijuʼ. Hoće li tako i s ustašofilima?

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: