Ljudi stvaraju kapital, a strojevi ga uništavaju

27.7.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5
Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Dubrovačka Republika - dragulj srednjovjekovne Europe
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Tko je Hayek?
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju

Ljudi stvaraju kapital, a strojevi ga uništavaju

Riječ "kapital" u hrvatskom jeziku gotovo se uvijek koristi u pozitivnom značenju. Kapital je nešto dobro, ispravno, plemenito. Ako kažemo da imamo kapital za pokretanje biznisa, to znači da nam je drago što imamo dovoljno materijalnih i financijskih sredstava kako bismo započeli poslovnu djelatnost koja će našim klijentima, odnosno kupcima biti od koristi. I obratno, ako kapitala nemamo, tužni smo jer ne možemo proizvesti proizvod ili ponuditi uslugu kojom bismo druge željeli učiniti bogatijima iako bismo to možda fizički mogli pa kažemo: "nemamo dovoljno kapitala".

Postoje i druge vrste kapitala: ljudski kapital, kapital zdravlja, kapital znanja, društveni kapital, moralni kapital...To su jednako tako važne, ako ne i važnije forme kapitala. Svi oni sadrže riječ "kapital" s punim pravom.

Ljudski kapital jest kapital što ga posjeduje neka zajednica, organizacija ili udruženje. To su ljudi koji imaju znanje, iskustvo i sposobnost, i koji time doprinose uspjehu kolektiva. Ako neki vrijedan i radišan član napusti ekipu, vođe ekipe nerijetko kažu kako su izgubili "vrijedan ljudski kapital". Ako je pak neki član slab radnik i neznalica, možemo reći da je on sa stanovišta ljudskog kapitala za zajednicu - bezvrijedan. Štoviše, u mnogim slučajevima on može predstavljati i teret.

Malo pomalo

Kapital zdravlja jest kapital što ga svatko od nas skuplja ispravnim i zdravim životom. Ako ne pijemo, ne pušimo, ne drogiramo se, redovno smo fizički aktivni i jačamo svoje tijelo - malo pomalo prikupljamo svoj zdravstveni kapital koji nam može omogućiti dug i kvalitetan život. I obratno, neuredan i poročan život dugoročno može učiniti da nam zdravlje kao jedan od najdragocjenijih životnih kapitala isklizne kroz prste i pretvori se u kroničnu ili čak tešku akutnu bolest. Kažemo da smo oboljeli zato što nismo čuvali svoje zdravlje, odnosno, da smo protratili svoj vlastiti kapital zdravlja.


Kapital znanja je sličan kapitalu zdravlja. I on se također malo po malo prikuplja ispravnim životnim odabirima: učenjem korisnoga znanja, stjecanjem korisnog iskustva te njihovim spajanjem u trajnu životnu mudrost. Oni koji su se, primjerice, odlučili za studiranje računalnoga znanja stječu kapital koji će im omogućiti da se zaposle bilo gdje u svijetu, za odličnu plaću. Kapital znanja je kapital koji, ako se mudro prikuplja, ne može biti oduzet ili uništen. Nasuprot tome, ako proučavamo bezvrijedno znanje, recimo marksizam i socijalizam, od njega nećemo imati nikakve koristi. Njihovim proučavanjem naučit ćemo samo kako od drugih ljudi otimati kapital, a ne kako ga sam stvoriti.

Što je, dakle, kapital? Kapital je nešto što svaki pojedinac malo pomalo skuplja, stavlja na hrpu, i što mu potom pomaže da druge ljude i sebe učini sretnim, korisnim, blagoslovljenim, usluženim...

Što više kapitala imamo - materijalnog kapitala, zdravstvenog kapitala, kapitala znanja, društvenog kapitala, moralnog kapitala - to smo bogatiji.

Neprijatelji kapitala

No, kapital se može i uništavati. I to vrlo brzo. Procesom uništenja kapitala postajemo sve siromašniji i bjedniji. Društveno uređenje u kojem se svaki građanin ohrabruje da prikuplja, čuva i mudro koristi svoj kapital naziva se - kapitalizam.

E, sad, vjerujem da će neki od čitatelja skočiti i reći: "Kapitalizam? Ovo što mi danas imamo je suprotno od svega ovdje napisanog!". Točno tako. Ovo što mi danas imamo zapravo nije društveno uređenje u kojem se potiče i štiti kapital. Hrvatska je zemlja u kojoj se kapital trati i razara.

Primjerice, Agrokor je tvrtka koja je godinama funkcionirala kao stroj za uništavanje kapitala, a Ivica Todorić bio je glavni motor toga stroja. On je privlačio materijalni i financijski kapital tvrdeći da ima znanje i mudrost uvećati ga. Banke i dobavljači računali su na Todorićev društveni i poslovni kapital. Smatrali su da će on uvećati kapital koji mu daju na povjerenje i da će zbog tog uvećanja svi biti bogatiji.

No, Ivica Todorić ih je brutalno prevario. Umjesto da kapital uveća, on i njegov Agrokor su kapital potpuno uništili. Ako se stavi u odnos vrijednost obveza koje Agrokor danas ima i vrijednost kapitala koji posjeduje, lako možemo vidjeti da je bilanca negativna. Agrokor i Todorić uništili su milijarde i milijarde kuna kapitala. Jedini razlog zašto Agrokor još uvijek postoji jest taj što je novo Agrokorovo vodstvo pronašlo nove ljude koji vjeruju da će Agrokor prestati biti stroj za uništavanje kapitala te da će napokon početi uvećavati kapital. Na žalost, osobno smatram da se to neće dogoditi. Agrokor će i dalje biti to što je i danas - razarač kapitala - sve dok ne prestane postojati.

Hrvatska vlada je još jedan stroj za razaranje kapitala. Zbog užasne ekonomske i svake druge politike, stotine tisuća ljudi bježe iz Hrvatske trbuhom za kruhom. Svi ti ljudi koji odlaze su pravilu u naponu snage, radno sposobni ljudi, koji ne vide perspektivu kod kuće. Možemo reći da Hrvatska krvari ljudski kapital. I ne samo ljudski. Zajedno s ljudima odlazi i novac "za snalaženje" koje će ti ljudi potrošiti u Njemačkoj, Irskoj, Švedskoj, Australiji prije nego što pronađu zaposlenje. Njihove će kuće i stanovi u Hrvatskoj biti sve manje vrijedni jer ih nitko neće željeti kupiti niti će ih željeti iznajmiti. Te će se nekretnine prodavati ili iznajmljivati u bescjenje, što će dodatno stvoriti spiralu uništenja kapitala.

Dakle, Andrej Plenković na čelu Hrvatske vlade učinkoviti je razaratelj kapitala baš kao što je to bio Ivica Todorić na čelu Agrokora. Sve dok ne naučimo da je narod onoliko bogat koliko svaki pojedinac u narodu ima kapitala - materijalnog, financijskog, društvenog, mudrosnog, zdravstvenog, moralnog - bit ćemo siromašan narod. Sve dok ne naučimo prikupljati i štititi svoj vlastiti kapital, neće dobro biti s nama. Sve dok ne shvatimo da su neprijatelji naroda oni koji govore protiv kapitala ili ga svojim djelovanjem aktivno uništavaju - nećemo okrenuti trend jada i bijede u koji smo upali.



TEME:
kapital
VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Sven Sambunjak je freelance internet poduzetnik, utemeljitelj Facebook grupe "Libertarijanci koji govore naški", suprug i ponosni otac tri kćeri. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Spuštanje zastava na pola koplja i paljenje svijeća zbog gašenja jedne firme koja je desetljećima trošila tuđi novac govori dosta o razini opće pismenosti.

Hrvati su previše emotivna bića. Samo kod nas još ovakva patetika može proći.

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska ima, u usporedbi s drugim zemljama Nove Europe, slab izvoz. On je rezultat slabijeg uvoza zbog protekcionističkih državnih politika.

Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Korupcijska afera u Austriji završila je ekspresno, za hrvatske pojmove iznenađujuće. Kod nas slične stvari završavaju posve drugačije.

Koja je razlika između Hrvatske i civiliziranih država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je da planira preuzeti HSLS, osvojiti 10 posto na izborima i onda mijenjati nacionalnu politiku.

Hrebak pruža ruku Pametnom: ʼTreba nam jedna snažna liberalna opcijaʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za jedne ljubitelje zločinaca tolerancija i ljubav, za druge zatvor. To je Hrvatska po njenoj mjeri.

Anka kaže da je u spotu s Che Guevarom pokazala ʼtolerancijuʼ. Hoće li tako i s ustašofilima?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Justin Amash je na Twitteru objavio da je Trump učinio stvari koje su za impeachment, a 'strančevanje' narušava sustav provjera i ravnoteže vlasti.

Ovo je prvi republikanac u Kongresu koji poziva na Trumpovu smjenu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ideja o odšteti zbog iseljavanja radnika je toliko luda da ju je predlagao i Joseph Stiglitz. Da, on je uvaženi ekonomist, ali i socijaldemokrat.

Mostovac brani Petrova citatom iz knjige ekonomista koji je hvalio Chavezovu ekonomsku politiku

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sindikati možda to nisu planirali, ali oni će na kraju natjerati Plenkovića da preispita sustav i pokrene ozbiljnu reformu.

Ne slažem se s njihovom inicijativom, ali pozdravljam uspjeh sindikata. Evo zašto...

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Riječ je o retoričkom triku kojim se koriste vladajući kako bi građani pomislili da se država razdužuje.

Provjera istinitosti: Smanjuje li se hrvatski javni dug?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljudi koji su nekoć vodili političke stranke koje su bile liberalne samo na papiru, sada su se sjetili pričati o marginalizaciji. A tko je do nje doveo?

Kome smeta rebrendiranje HSLS-a?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad bi protekcionizam vodio u prosperitet, to bi značilo da slobodna trgovina vodi u siromaštvo. Provjerili smo je li to točno.

Razbijanje mita: Protekcionizam vodi u prosperitet

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HDZ-ov kandidat za EU parlament obećava bolju edukaciju, veće plaće i stambeno zbrinjavanje. A lijepo vrijeme?

Resslerova obećanja su kao da ih je prepisao od Marasa ili Tomaševića

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: