Macron izazvao bijes izjavom da Afrika ima civilizacijski problem

19.7.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
3
Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Tko je Hayek?
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Dubrovačka Republika - dragulj srednjovjekovne Europe
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju

Macron izazvao bijes izjavom da Afrika ima civilizacijski problem

Francuski predsjednik Emmanuel Macron trebao je znati da će njegovi komentari o Africi na summitu G-20 ovog mjeseca izazvati ljutitu reakciju. Odgovarajući na pitanje novinara o tome zašto nema Marshallovog plana za najsiromašniji kontinent, naveo je "civilizacijske" probleme koji su različiti od onih s kojima se Europa suočavala nakon Drugog svjetskog rata: "Neuspjeh države, složeni demokratski prijelazi, demografska tranzicija". Kasnije je još dodao kako "u nekim [afričkim] zemljama danas svaka žena rodi sedmero ili osmero djece".

Nije trebalo proći dugo da krenu optužbe za rasizam i ahistoricizam koje su poplavile društvene mreže, a uslijedili su i novinarske kritike. Ovo je bilo potpuno predvidljivo. Djelomično zbog povijesne traume ropstva, kolonijalizma i rasističkog diskursa koji su njeguju, kada bijeli ljudi koriste pojmove poput "civilizacijskog" u odnosu na probleme u Africi, ono što mnogi crni Afrikanci čuju je: "Vaša civilizacija je inherentno inferiorna našoj. Vi ste zaostali i primitivni", piše Remi Adekoya za Foreign Policy.

Takve reakcije su razumljive i čak važne za provjeru štetnih pripovijesti o kontinentu. Ali pretpostavljajući najgore od Macrona - i odbijajući se baviti širom analizom njegovih afiniteta u Africi - njegovi su kritičari krivi za istu inteligencijsku lijenost koju često pripisuju praćenju jednostavnih stereotipa o Africi. Macron je ukazao na tri glavna izazova s ​​kojima se danas suočava kontinent: demografija, demokracija i neuspješne države. U pravu je po svim pitanjima.

Po pitanju demografije, neki kritičari zakačili su se na Macronovu pogrešnu tvrdnju da prosječna afrička žena ima "sedam ili osam" djece. Ustvari, jedina afrička zemlja s tako visokom stopom fertiliteta je Niger sa 7,6 djece po ženi. Iako je francuski predsjednik pretjerao, njegov temeljni podatak o opasnim demografskim trendovima je točan. U 19 od 54 zemlje Afrike, prosječna žena ima pet ili više djece, dok je u 36 od njih stopa fertiliteta 4,0 ili više. To su zabrinjavajući brojevi na kontinentu gdje već postoje 233 milijuna gladnih ili pothranjenih ljudi u subsaharskoj regiji. Dodajmo tomu činjenicu da je broj Afrikanaca koji žive u krajnjem siromaštvu porastao s 280 milijuna u 1990. godini na 330 milijuna u 2012. "zbog rasta stanovništva", prema studiji Svjetske banke iz 2016. godine i postaje još jasnije da je općenito visoka plodnost kontinenta problem koji mora biti hitno riješen.

Snažan rast populacije mogao je biti motor za razvoj kad bi se kreativnost Afrikanaca adekvatno iskorištavala. Ali loše upravljanje i neadekvatna infrastruktura - koja je sama proizvod lošeg upravljanja - pretvorila ga je u katastrofu. Ružičasta gospodarska budućnost koja se predvidjela tijekom "buđenja Afrike" početkom 2000-ih sada izgleda suviše optimistična: nedavne projekcije Svjetske banke daju subsaharskoj ekonomiji Afrike "samo mali" rast iznad rasta stanovništva. To nije rasizam; To je stvarnost.

Macronovu tvrdnju o "neuspjelim državama" također potvrđuju činjenice. Prema Indeksu nestabilnih država iz 2017. godine, 14 od 20 najnestabilnijih zemalja na svijetu nalaze se u Africi: Burundi, Srednjoafrička Republika, Čad, Demokratska Republika Kongo, Etiopija, Eritreja, Gvineja, Gvineja Bisau, Niger, Nigerija, Somalija, Južni Sudan, Sudan i Zimbabve. Ove zemlje imaju zajedno populaciju od otprilike 530 milijuna ljudi, što znači da oko polovine svih Afrikanaca žive u nestabilnim državama. I nesigurnost je u usponu. Izvješće Zaklade Mo Ibrahim, koja istražuje afričke percepcije upravljanja, otkriva "izražen i zabrinjavajući" pad "sigurnosti i vladavine zakona" u 33 zemlje, a te države čine gotovo dvije trećine stanovništva kontinenta. Ti se problemi ne smiju svesti na minimum kao izolirani slučajevi. Oni čine obrazac - a posebno zabrinjavajuće za milijune Afrikanaca koji su prisiljeni živjeti u stanju stalne nesigurnosti.

Konačno, Macronov komentar o "složenim demokratskim prijelazima" također je prilično očita istina. Put prema demokraciji u Africi nije bio gladak. Do kraja Hladnog rata, 1989. godine, na kontinentu su postojale samo dvije "izborne demokracije" - zemlje koje su održavale redovne izbore, prema američkoj neprofitnoj organizaciji Freedom House. Do 2007. broj je porastao na 24. Međutim, tijekom posljednjeg desetljeća pada na 20, dok su zemlje poput Malija, Nigera i Mozambika skliznule natrag prema autoritarnosti. Drugi, poput Sudana, Eritreje i Angole, ostali su stalno autoritarni. Zambija je također odnedavno u tom krugu zemalja jer je vlada sve više represivna.

Čak i među onim narodima koji su klasificirani kao izborne demokracije, malo ih je uživalo u vrsti dobre vladavine koju bi popularna suverenost trebala proizvesti: vladavina zakona, poštivanje ljudskih prava i uravnoteženi gospodarski razvoj. U mojoj zemlji, Nigerija - najbrojnija nacija i demokracija u Africi - stotine nenaoružanih civila ubijene su od strane državnih snaga sigurnosti u posljednje dvije godine, uključujući članove šijitske vjerske skupine i pro-Biafra agitatore koji zagovaraju odcjepljenje jugoistočne Nigerije. Korupcija i nejednakost u zemlji su ogromni.

Dakle, tko ili što je kriv za sve ovo? Kad god bijeli političar ili neka druga osoba visokog profila portretira Afriku na nezahvalan način, zajednička reakcija među afričkim intelektualcima jest naglasiti kolonijalizam i ropstvo kao "korijen" uzroka bilo kojeg problema koji se ističe. Neslaganje s ovim stajalištem obično se pripisuje rasizmu ili želji da zanemari zločine europske imperijalističke prošlosti.

VIŠE IZ RUBRIKE:
ZANIMLJIVOSTI
SVIJET
Novo na Liberalu

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U nekim ekstremno lijevim krugovima ponavlja se citat iz Misesove knjige po kojemu ispada da je Mises hvalio i slavio fašizam. Je li to točno?

Ovako je Mises pisao o fašizmu 1927.

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Milorad Pupovac ponekad zna ovako izaći iz skrovišta ugroženog manjinca i pokazati svoje pravo bahato lice.

Pupovac odbrusio novinaru na pitanje zašto štiti Plenkovića: ʼNije vaš posao da ispravljate meneʼ

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kvote na uvoz radnika primjer su loše, prekomjerne i iznimno štetne regulacije zbog koje bi mogla propasti cijela turistička sezona.

4 razloga zašto Vlada treba odmah ukinuti kvote na uvoz radnika

Ekonomija

PIŠE: LIBERAL.HR

Najbogatiji ljudi svijeta teško da mogu imati bolji mobitel od vas, a riječ je možda o najvažnijem uređaju za većinu ljudi danas.

Bakić objasnio kako tehnologija smanjuje ekonomsku nejednakost

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Skandalozno je da ravnatelj u državnoj školi ne zna ni Ustav države koja ga je zaposlila.

Hrvatska nije katolička nego sekularna država

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovo će ražalostiti mnoge, ali naša civilizacija NEĆE biti uništena još jako dugo.

Smrtnost od ekstremnih klimatskih uvjeta na povijesno najnižoj razini

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Na ovoj stranici jučer navečer nenamjerno smo objavili pogrešnu informaciju i tako moguće doveli čitatelje u zabludu. Ispričavamo se.

Isprika čitateljima zbog dezinformacije

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bio je to uvjet francuskog predsjednika Macrona da njegova stranka stupi u tu grupaciju.

Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Homoseksualnost je i dalje kazneno djelo u više od 40 afričkih država. Bocvana je još jednom dokazala da želi biti predvodnik u razvoju.

Bocvana dekriminalizirala homoseksualnost: ʼDruštvene norme nisu iznad prava na privatnostʼ

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Postoji nešto što država po tom pitanju može učiniti. Mogla bi, recimo, proglasiti nultu stopu tolerancije za nasilje.

Mržnja prema Srbima je skroz besmislena i štetna za Hrvatsku

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Situacija na tržištu se mijenja u korist fizičkog rada. Neki i u tome vide problem i nepravdu...

Čistačice na moru zarađuju više od mnogih ʼintelektualnihʼ radnika - po nekima, to je problem...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mediji su od nje napravili heroinu. Razlog? Zabranila je održavanje nogometnog turnira u svome gradu.

Ne, reakcija gradonačelnice Supetra nije za pohvalu, ali je, nažalost, za Hrvatsku sasvim normalna

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: