Macron izazvao bijes izjavom da Afrika ima civilizacijski problem

19.7.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
3
Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Tko je Hayek?
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Hrvatska bi trebala ponuditi Kinezima više od ribe i mlijeka
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju
Efekt leptira ili što ima ekonomija zajedničko s klimatologijom
Heroji napretka (2): Čovjek koji je zaustavio najveću pošast u povijesti čovječanstva

Macron izazvao bijes izjavom da Afrika ima civilizacijski problem

Francuski predsjednik Emmanuel Macron trebao je znati da će njegovi komentari o Africi na summitu G-20 ovog mjeseca izazvati ljutitu reakciju. Odgovarajući na pitanje novinara o tome zašto nema Marshallovog plana za najsiromašniji kontinent, naveo je "civilizacijske" probleme koji su različiti od onih s kojima se Europa suočavala nakon Drugog svjetskog rata: "Neuspjeh države, složeni demokratski prijelazi, demografska tranzicija". Kasnije je još dodao kako "u nekim [afričkim] zemljama danas svaka žena rodi sedmero ili osmero djece".

Nije trebalo proći dugo da krenu optužbe za rasizam i ahistoricizam koje su poplavile društvene mreže, a uslijedili su i novinarske kritike. Ovo je bilo potpuno predvidljivo. Djelomično zbog povijesne traume ropstva, kolonijalizma i rasističkog diskursa koji su njeguju, kada bijeli ljudi koriste pojmove poput "civilizacijskog" u odnosu na probleme u Africi, ono što mnogi crni Afrikanci čuju je: "Vaša civilizacija je inherentno inferiorna našoj. Vi ste zaostali i primitivni", piše Remi Adekoya za Foreign Policy.

Takve reakcije su razumljive i čak važne za provjeru štetnih pripovijesti o kontinentu. Ali pretpostavljajući najgore od Macrona - i odbijajući se baviti širom analizom njegovih afiniteta u Africi - njegovi su kritičari krivi za istu inteligencijsku lijenost koju često pripisuju praćenju jednostavnih stereotipa o Africi. Macron je ukazao na tri glavna izazova s ​​kojima se danas suočava kontinent: demografija, demokracija i neuspješne države. U pravu je po svim pitanjima.

Po pitanju demografije, neki kritičari zakačili su se na Macronovu pogrešnu tvrdnju da prosječna afrička žena ima "sedam ili osam" djece. Ustvari, jedina afrička zemlja s tako visokom stopom fertiliteta je Niger sa 7,6 djece po ženi. Iako je francuski predsjednik pretjerao, njegov temeljni podatak o opasnim demografskim trendovima je točan. U 19 od 54 zemlje Afrike, prosječna žena ima pet ili više djece, dok je u 36 od njih stopa fertiliteta 4,0 ili više. To su zabrinjavajući brojevi na kontinentu gdje već postoje 233 milijuna gladnih ili pothranjenih ljudi u subsaharskoj regiji. Dodajmo tomu činjenicu da je broj Afrikanaca koji žive u krajnjem siromaštvu porastao s 280 milijuna u 1990. godini na 330 milijuna u 2012. "zbog rasta stanovništva", prema studiji Svjetske banke iz 2016. godine i postaje još jasnije da je općenito visoka plodnost kontinenta problem koji mora biti hitno riješen.

Snažan rast populacije mogao je biti motor za razvoj kad bi se kreativnost Afrikanaca adekvatno iskorištavala. Ali loše upravljanje i neadekvatna infrastruktura - koja je sama proizvod lošeg upravljanja - pretvorila ga je u katastrofu. Ružičasta gospodarska budućnost koja se predvidjela tijekom "buđenja Afrike" početkom 2000-ih sada izgleda suviše optimistična: nedavne projekcije Svjetske banke daju subsaharskoj ekonomiji Afrike "samo mali" rast iznad rasta stanovništva. To nije rasizam; To je stvarnost.

Macronovu tvrdnju o "neuspjelim državama" također potvrđuju činjenice. Prema Indeksu nestabilnih država iz 2017. godine, 14 od 20 najnestabilnijih zemalja na svijetu nalaze se u Africi: Burundi, Srednjoafrička Republika, Čad, Demokratska Republika Kongo, Etiopija, Eritreja, Gvineja, Gvineja Bisau, Niger, Nigerija, Somalija, Južni Sudan, Sudan i Zimbabve. Ove zemlje imaju zajedno populaciju od otprilike 530 milijuna ljudi, što znači da oko polovine svih Afrikanaca žive u nestabilnim državama. I nesigurnost je u usponu. Izvješće Zaklade Mo Ibrahim, koja istražuje afričke percepcije upravljanja, otkriva "izražen i zabrinjavajući" pad "sigurnosti i vladavine zakona" u 33 zemlje, a te države čine gotovo dvije trećine stanovništva kontinenta. Ti se problemi ne smiju svesti na minimum kao izolirani slučajevi. Oni čine obrazac - a posebno zabrinjavajuće za milijune Afrikanaca koji su prisiljeni živjeti u stanju stalne nesigurnosti.

Konačno, Macronov komentar o "složenim demokratskim prijelazima" također je prilično očita istina. Put prema demokraciji u Africi nije bio gladak. Do kraja Hladnog rata, 1989. godine, na kontinentu su postojale samo dvije "izborne demokracije" - zemlje koje su održavale redovne izbore, prema američkoj neprofitnoj organizaciji Freedom House. Do 2007. broj je porastao na 24. Međutim, tijekom posljednjeg desetljeća pada na 20, dok su zemlje poput Malija, Nigera i Mozambika skliznule natrag prema autoritarnosti. Drugi, poput Sudana, Eritreje i Angole, ostali su stalno autoritarni. Zambija je također odnedavno u tom krugu zemalja jer je vlada sve više represivna.

Čak i među onim narodima koji su klasificirani kao izborne demokracije, malo ih je uživalo u vrsti dobre vladavine koju bi popularna suverenost trebala proizvesti: vladavina zakona, poštivanje ljudskih prava i uravnoteženi gospodarski razvoj. U mojoj zemlji, Nigerija - najbrojnija nacija i demokracija u Africi - stotine nenaoružanih civila ubijene su od strane državnih snaga sigurnosti u posljednje dvije godine, uključujući članove šijitske vjerske skupine i pro-Biafra agitatore koji zagovaraju odcjepljenje jugoistočne Nigerije. Korupcija i nejednakost u zemlji su ogromni.

Dakle, tko ili što je kriv za sve ovo? Kad god bijeli političar ili neka druga osoba visokog profila portretira Afriku na nezahvalan način, zajednička reakcija među afričkim intelektualcima jest naglasiti kolonijalizam i ropstvo kao "korijen" uzroka bilo kojeg problema koji se ističe. Neslaganje s ovim stajalištem obično se pripisuje rasizmu ili želji da zanemari zločine europske imperijalističke prošlosti.

VIŠE IZ RUBRIKE:
ZANIMLJIVOSTI
SVIJET
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Analiza odgovora onih koji su bili voljni da odgovore na pitanja Liberala

[ANKETA] EU izbori: Za koga ćete glasati?

Ljudska prava

PIŠE: TOMISLAV STIPIĆ

Kako je jedan vrsni pisac zaradio hrpu uvreda i prijetnji samo zbog jedne alegorije

Slobodni pisci jamac su slobodne Hrvatske

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Prvo im je smetao uvoz, a sad im smeta i izvoz. Jesu li oni uopće svjesni koliko je međunarodna trgovina bitna za svako gospodarstvo, pa tako i hrvatsko?

Zašto, pobogu, nekim ljudima smeta trgovinski sporazum o slobodnom izvozu?

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stariji od 65 godina šire čak 7 puta više lažnih vijesti nego mladi. Ništa ne korelira sa širenjem dezinformacija tako dobro kao dob.

Istraživanje otkrilo: Što ste stariji, veće su šanse da ćete pasti na lažne vijesti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pokazalo se da Beljak ne zna ni što se proizvodi i izvozi iz njegovog grada, a on je gradonačelnik.

Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kandidat Mosta za EU parlament Ivan Prskalo tvrdi jedno, a njegova kolegica s liste Ines Strenja sasvim drugo.

[ANKETA] Kojem Mostu vjerujete?

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mediji su pet godina ponavljali priču kako pčele izumiru, a cijelo to vrijeme broj pčela u svijetu se povećavao.

Mit o izumiranju pčela (a u zadnje vrijeme i ostalih kukaca)

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

SDP-ov 'James Bond' ukrao je Varteksov slogan bez pitanja i koristi ga u svojoj političkoj kampanji, ali to čak nije najgore u ovoj priči...

Je li Maras zaboravio kako se odnosio prema Bakiću dok je bio ministar?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovi ljudi su najzaslužniji za ovakav uspjeh hrvatske brodogradnje i još traže od države da nastavi s istim modelom kao i dosad.

Radnici Uljanika štrajkaju, nije ih briga za brodove. Neka Amsterdamska koalicija plati brodovlasnika!

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više nije moguće ni izraziti saučešće s obiteljima stradalih u terorističkom napadu, a da vas nakon toga ne napadnu horde SJW-a ove ili one boje - jer niste izabrali najbolju riječ.

Hrvatski konzervativci optužuju Obamu i Clinton za vrijeđanje kršćana. Koliko njihove optužbe imaju smisla?

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Predsjednik popularne američke zaklade za ekonomsku edukaciju posjetio je Dubrovnik i objavio tekst o njegovoj bogatoj povijesti.

Dubrovačka Republika - dragulj srednjovjekovne Europe

Društvo

PIŠE: RONALD BAILEY

Trendovi u planiranju obitelji, rastu realnog dohotka, padu realnih cijena energenata, pošumljavanje i poljoprivreda

Dan planeta Zemlje: 5 razloga za slavlje

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: