Mala lekcija iz (radničkog) dioničarstva

Premda nikada u povijesti nije bilo lakše doći do informacija, činjenica je da je dobar dio od preko 850.000 dioničara u Hrvatskoj slabo informiran o svojoj imovini i pravima koja iz nje proizlaze. U ovom ćemo tekstu proći neke osnove dioničarstva i korporativnog upravljanja u Hrvatskoj kako se ne bi u budućnosti ponovila disfunkcija kojoj smo svjedočili na primjeru Uljanika ovih dana.

Ogromna većina dioničkih društava u Hrvatskoj organizirana je u upravljačku strukturu koja se sastoji od tri organa: glavne skupštine, nadzornog odbora i uprave. Uprava zastupa i vodi poslove društva, provodi odluke koje glavna skupština donese u okviru svoje nadležnosti, izvješćuje nadzorni odbor o svom radu, izrađuje izvješće o stanju društva, potpisuje financijske izvještaje itd.

Nadzorni odbor nadzire vođenje poslova društva te imenuje, odnosno opoziva, članove uprave. Također, zastupa društvo prema članovima uprave. Članove nadzornog odbora bira glavna skupština društva, osim onih članova nadzornog odbora koje, sukladno statutu, imenuju zaposleni. Statutom se može odrediti da i određeni dioničari imenuju članove nadzornog odbora, međutim dioničari mogu u nadzorni odbor imenovati najviše jednu trećinu članova nadzornog odbora.

Dioničari

Dionice su udjeli u vlasništvu dioničkog društva, a dioničari ostvaruju određena upravljačka i imovinska prava sukladno Zakonu o trgovačkih društava, statutu društva i drugim propisima. Neka od osnovnih upravljačkih prava dioničara su:

- pravo na sudjelovanje na glavnoj skupštini društva,
- pravo na obaviještenost i
- pravo glasa.

Pravo sudjelovanja na glavnoj skupštini podrazumijeva pravo raspravljati o svim pitanjima koja su na dnevnom redu, postavljati pitanja, izražavati protivljenje te davati protuprijedloge. Ovo pravo dioničar može ostvariti i preko punomoćnika.

Pravo na obaviještenost dioničar ostvaruje putem godišnjih financijskih izvješća i izvješća o stanju društva, izvješća nadzornog odbora, izvješća revizora i zapisnika te postavljanjem zahtjeva.

Pravo glasa je temeljno člansko upravljačko pravo dioničara koje se očituje na glavnoj skupštini glasovanjem o prijedlogu koji je stavljen na glasovanje. Dioničar može glasovati za prijedlog odluke ili protiv prijedloga. Dioničar se može i suzdržati od glasovanja, međutim njegov glas se ne broji prilikom utvrđivanja postoji li većina od danih glasova. Dioničari imaju broj glasova koji je razmjeran udjelu u vlasništvu kojeg zastupaju, a u praksi svaka redovna dionica daje pravo na jedan glas.

Glavna skupština

Glavna skupština odlučuje o pitanjima koja su izričito određena zakonom i statutom društva, a osobito o:

- izboru i opozivu članova nadzornog odbora, osim ako ih se ne imenuje,
- upotrebi dobiti,
- davanju razrješnice (odobravanje rada) članovima uprave i nadzornog odbora,
- imenovanju revizora društva,
- izmjenama statuta,
- povećanju i smanjenju temeljnoga kapitala društva,
- imenovanju revizora za ispitivanje radnji obavljenih u osnivanju društva ili radnji vođenja poslova društva i utvrđivanju naknade za njegov rad,
- uvrštenju dionica društva na uređeno tržište radi trgovanja i o povlačenju dionica s tog uvrštenja i o
- prestanku društva.

O pitanjima vođenja poslova društva glavna skupština može odlučivati samo onda ako to od nje zatraži uprava.

Glavnu skupštinu redovito saziva uprava najmanje jedanput godišnje, iako ju može sazivati i nadzorni odbor, a njezino sazivanje zatražiti dioničari koji zajedno imaju udjele u visini 5% temeljnog kapitala društva. Glavnu skupštinu mora se sazvati najmanje 30 dana prije dana njezina održavanja, u čiji se rok ne uračunava dan objave poziva. U odluci o sazivanju glavne skupštine mora se navesti dnevni red. Poziv za glavnu skupštinu objavljuje se na mjesto određeno u statutu društva, a za društva čijim se dionicama trguje na Zagrebačkoj burzi i na zse.hr.

Uz odluku o sazivanju glavne skupštine, u pozivu se moraju navesti uvjeti koji se moraju ispuniti za sudjelovanje u glavnoj skupštini te za korištenje pravom glasa. Većina dioničkih društava statutom uvjetuje sudjelovanje na glavnoj skupštini i korištenje pravom glasa time da dioničari unaprijed prijave svoje sudjelovanje na glavnoj skupštini. Dopunu dnevnog reda mogu zahtjevati dioničari koji zajedno imaju 5% temeljnog kapitala društva (statutom se taj uvjet može smanjiti) ako zahtjev primi uprava društva najmanje 24 dana prije održavanja skupštine a društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište najmanje 30 dana prije održavanja skupštine.

Udruženje dioničara

U društvima s relativno raspršenom vlasničkom strukturom, tj. u kojima je značajan vlasnički udio tvrtke u rukama mnogobrojnih malih dioničara koji svaki pojedinačno posjeduje minoran udio, važno je da se mali dioničari organiziraju kako im upravljanje društvom ne bi preuzeo konkurent ili netko drugi koji bi mogao provesti neke poteze koji su nepovoljni za male dioničare.

U slučajevima poput Uljanika, u kojima su ti mali dioničari ujedno i zaposlenici društva, još je važnije da su dioničari informirani o svojim pravima i ovlastima jer su životno vezani uz firmu, stoga je uistinu šteta što nisu bili informirani. Da su se dioničari udružili u udrugu s vjerodostojnim vodstvom koje bi ih informiralo o katastrofalnom stanju društva koje je bilo očito iz objavljenih financijskih izvješća, vjerojatno bi mogli bolje pregovarati s većim dioničarima poput države, Adrisa i fondova u cilju rješavanja problema društva.

Međutim, dok su plaće dolazile, mislili su da će sve biti u redu, i tek kad je ona stala krenuli su izreketariti državu koja je dodatno izložila porezne obveznike Republike Hrvatske povećanjem jamstva za kredit vrlo vjerojatno propalom projektu.