Mala lekcija iz (radničkog) dioničarstva

FOTO: Uljanik.hr
1.9.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5
Više od istog autora
Mala lekcija iz engleskog jezika za manipulatore s HRT-a
Ništa kontra Muhameda: Europski sud za ljudska prava nagazio slobodu govora
Apsurd nad apsurdima: Država potiče uzgoj duhana pa nabija na njega ogromne trošarine
ŠOKANTNO: Sustavna opresija žena kroz mirovinski i zdravstveni sustav
Kako smanjiti broj teških prometnih nesreća? Jednostavno, povećanjem troškova za neodgovorne vozače
Zašto država ne smije zabraniti spomen obilježje Juri Francetiću
Kog' je briga za činjenice kad prodaješ spiku?
Neki novinari pišu da je Tito prvi dao ženama pravo glasa. Koliko ima istine u tome?
Prvo pozivao državu da kazni nečije mišljenje, a sad proziva državu što kažnjava nečije mišljenje
Nevjerojatno je da Vlada daje jamstva ovakvom dužniku!
Zakonska diskriminacija na temelju spola se nastavlja
Kako nas država pljačka: Koliko od cijene goriva otpada na trošarine?
Ljudi koji rade najprljavije poslove za državu
HINA opet obmanjuje javnost: Razlika u plaći između muškaraca i žena
Zašto su lijekovi u Hrvatskoj višestruko skuplji nego u Americi?
Ako je policija dosljedna, sad će pljuštati kaznene prijave zbog povrede ravnopravnosti diljem RH
Udruga za zaštitu potrošača traži od države da zabrani popuste
Preporučeno za vas
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste

Mala lekcija iz (radničkog) dioničarstva

Premda nikada u povijesti nije bilo lakše doći do informacija, činjenica je da je dobar dio od preko 850.000 dioničara u Hrvatskoj slabo informiran o svojoj imovini i pravima koja iz nje proizlaze. U ovom ćemo tekstu proći neke osnove dioničarstva i korporativnog upravljanja u Hrvatskoj kako se ne bi u budućnosti ponovila disfunkcija kojoj smo svjedočili na primjeru Uljanika ovih dana.

Ogromna većina dioničkih društava u Hrvatskoj organizirana je u upravljačku strukturu koja se sastoji od tri organa: glavne skupštine, nadzornog odbora i uprave. Uprava zastupa i vodi poslove društva, provodi odluke koje glavna skupština donese u okviru svoje nadležnosti, izvješćuje nadzorni odbor o svom radu, izrađuje izvješće o stanju društva, potpisuje financijske izvještaje itd.

Nadzorni odbor nadzire vođenje poslova društva te imenuje, odnosno opoziva, članove uprave. Također, zastupa društvo prema članovima uprave. Članove nadzornog odbora bira glavna skupština društva, osim onih članova nadzornog odbora koje, sukladno statutu, imenuju zaposleni. Statutom se može odrediti da i određeni dioničari imenuju članove nadzornog odbora, međutim dioničari mogu u nadzorni odbor imenovati najviše jednu trećinu članova nadzornog odbora.

Dioničari

Dionice su udjeli u vlasništvu dioničkog društva, a dioničari ostvaruju određena upravljačka i imovinska prava sukladno Zakonu o trgovačkih društava, statutu društva i drugim propisima. Neka od osnovnih upravljačkih prava dioničara su:

- pravo na sudjelovanje na glavnoj skupštini društva,
- pravo na obaviještenost i
- pravo glasa.

Pravo sudjelovanja na glavnoj skupštini podrazumijeva pravo raspravljati o svim pitanjima koja su na dnevnom redu, postavljati pitanja, izražavati protivljenje te davati protuprijedloge. Ovo pravo dioničar može ostvariti i preko punomoćnika.

Pravo na obaviještenost dioničar ostvaruje putem godišnjih financijskih izvješća i izvješća o stanju društva, izvješća nadzornog odbora, izvješća revizora i zapisnika te postavljanjem zahtjeva.

Pravo glasa je temeljno člansko upravljačko pravo dioničara koje se očituje na glavnoj skupštini glasovanjem o prijedlogu koji je stavljen na glasovanje. Dioničar može glasovati za prijedlog odluke ili protiv prijedloga. Dioničar se može i suzdržati od glasovanja, međutim njegov glas se ne broji prilikom utvrđivanja postoji li većina od danih glasova. Dioničari imaju broj glasova koji je razmjeran udjelu u vlasništvu kojeg zastupaju, a u praksi svaka redovna dionica daje pravo na jedan glas.

Glavna skupština

Glavna skupština odlučuje o pitanjima koja su izričito određena zakonom i statutom društva, a osobito o:

- izboru i opozivu članova nadzornog odbora, osim ako ih se ne imenuje,
- upotrebi dobiti,
- davanju razrješnice (odobravanje rada) članovima uprave i nadzornog odbora,
- imenovanju revizora društva,
- izmjenama statuta,
- povećanju i smanjenju temeljnoga kapitala društva,
- imenovanju revizora za ispitivanje radnji obavljenih u osnivanju društva ili radnji vođenja poslova društva i utvrđivanju naknade za njegov rad,
- uvrštenju dionica društva na uređeno tržište radi trgovanja i o povlačenju dionica s tog uvrštenja i o
- prestanku društva.

O pitanjima vođenja poslova društva glavna skupština može odlučivati samo onda ako to od nje zatraži uprava.

Glavnu skupštinu redovito saziva uprava najmanje jedanput godišnje, iako ju može sazivati i nadzorni odbor, a njezino sazivanje zatražiti dioničari koji zajedno imaju udjele u visini 5% temeljnog kapitala društva. Glavnu skupštinu mora se sazvati najmanje 30 dana prije dana njezina održavanja, u čiji se rok ne uračunava dan objave poziva. U odluci o sazivanju glavne skupštine mora se navesti dnevni red. Poziv za glavnu skupštinu objavljuje se na mjesto određeno u statutu društva, a za društva čijim se dionicama trguje na Zagrebačkoj burzi i na zse.hr.

Uz odluku o sazivanju glavne skupštine, u pozivu se moraju navesti uvjeti koji se moraju ispuniti za sudjelovanje u glavnoj skupštini te za korištenje pravom glasa. Većina dioničkih društava statutom uvjetuje sudjelovanje na glavnoj skupštini i korištenje pravom glasa time da dioničari unaprijed prijave svoje sudjelovanje na glavnoj skupštini. Dopunu dnevnog reda mogu zahtjevati dioničari koji zajedno imaju 5% temeljnog kapitala društva (statutom se taj uvjet može smanjiti) ako zahtjev primi uprava društva najmanje 24 dana prije održavanja skupštine a društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište najmanje 30 dana prije održavanja skupštine.

Udruženje dioničara

U društvima s relativno raspršenom vlasničkom strukturom, tj. u kojima je značajan vlasnički udio tvrtke u rukama mnogobrojnih malih dioničara koji svaki pojedinačno posjeduje minoran udio, važno je da se mali dioničari organiziraju kako im upravljanje društvom ne bi preuzeo konkurent ili netko drugi koji bi mogao provesti neke poteze koji su nepovoljni za male dioničare.

U slučajevima poput Uljanika, u kojima su ti mali dioničari ujedno i zaposlenici društva, još je važnije da su dioničari informirani o svojim pravima i ovlastima jer su životno vezani uz firmu, stoga je uistinu šteta što nisu bili informirani. Da su se dioničari udružili u udrugu s vjerodostojnim vodstvom koje bi ih informiralo o katastrofalnom stanju društva koje je bilo očito iz objavljenih financijskih izvješća, vjerojatno bi mogli bolje pregovarati s većim dioničarima poput države, Adrisa i fondova u cilju rješavanja problema društva.

Međutim, dok su plaće dolazile, mislili su da će sve biti u redu, i tek kad je ona stala krenuli su izreketariti državu koja je dodatno izložila porezne obveznike Republike Hrvatske povećanjem jamstva za kredit vrlo vjerojatno propalom projektu.


 

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Hrvoje Marković se bavi glazbom, financijama, web razvojem i padobranstvom. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Ministrica koja godinama postavlja suluda pravila zbog kojih mnogi poduzetnici nisu mogli povući novac iz EU fondova, sada ne prolazi državna pravila. Fali joj jedan papir.

Ministricu stigla njena karma. Trebamo li stvarno imati razumijevanja za tu isteklu vozačku?

Politika

PIŠE: DAVOR NAĐI

Ministar rada i mirovinskog sustava je dao dvije prilično nesuvisle izjave u kojima pobija sam sebe.

Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U županiji s tolikom koncentracijom uhljeba, održavanje demokratskih izbora nema smisla.

U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usprkos optužbama nekih bivših zaposlenica kako tvrtka diskriminira žene, istraživanje je pokazalo da su muškarci bili godinama slabije plaćeni od ljepšeg spola.

Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska dobrim dijelom živi od turizma, ali u medijima se svake godine ponavljaju isti mitovi o štetnosti koje turizam sa sobom nosi.

Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Koliko smo već puta samo čuli priču o tolerantnim, mladim, slobodnomislećim ljudima željnim promjena? I kako je to završilo?

Novi hrvatski Mesija s hrpom starih, izlizanih frazetina i nula sadržaja

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: