Vezani članci:
Američka burza, nakon najgoreg Badnjaka, zabilježila najveći dnevni rast u povijesti
Tko je Wall Streetu ukrao Božić?
Zoran Milanović je zadnji koji se ima pravo žaliti zbog gospodarskog stanja u RH
Predviđali slom burze, a Dow Jones ruši rekorde
Hrvatsko tržište dionicama raste među najbržima u Europi
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Mala lekcija iz (radničkog) dioničarstva


Piše: Hrvoje Marković
1.9.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Mala lekcija iz (radničkog) dioničarstva


Piše: Hrvoje Marković
1.9.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Premda nikada u povijesti nije bilo lakše doći do informacija, činjenica je da je dobar dio od preko 850.000 dioničara u Hrvatskoj slabo informiran o svojoj imovini i pravima koja iz nje proizlaze. U ovom ćemo tekstu proći neke osnove dioničarstva i korporativnog upravljanja u Hrvatskoj kako se ne bi u budućnosti ponovila disfunkcija kojoj smo svjedočili na primjeru Uljanika ovih dana.

Ogromna većina dioničkih društava u Hrvatskoj organizirana je u upravljačku strukturu koja se sastoji od tri organa: glavne skupštine, nadzornog odbora i uprave. Uprava zastupa i vodi poslove društva, provodi odluke koje glavna skupština donese u okviru svoje nadležnosti, izvješćuje nadzorni odbor o svom radu, izrađuje izvješće o stanju društva, potpisuje financijske izvještaje itd.

Nadzorni odbor nadzire vođenje poslova društva te imenuje, odnosno opoziva, članove uprave. Također, zastupa društvo prema članovima uprave. Članove nadzornog odbora bira glavna skupština društva, osim onih članova nadzornog odbora koje, sukladno statutu, imenuju zaposleni. Statutom se može odrediti da i određeni dioničari imenuju članove nadzornog odbora, međutim dioničari mogu u nadzorni odbor imenovati najviše jednu trećinu članova nadzornog odbora.

Dioničari

Dionice su udjeli u vlasništvu dioničkog društva, a dioničari ostvaruju određena upravljačka i imovinska prava sukladno Zakonu o trgovačkih društava, statutu društva i drugim propisima. Neka od osnovnih upravljačkih prava dioničara su:

- pravo na sudjelovanje na glavnoj skupštini društva,
- pravo na obaviještenost i
- pravo glasa.

Pravo sudjelovanja na glavnoj skupštini podrazumijeva pravo raspravljati o svim pitanjima koja su na dnevnom redu, postavljati pitanja, izražavati protivljenje te davati protuprijedloge. Ovo pravo dioničar može ostvariti i preko punomoćnika.

Pravo na obaviještenost dioničar ostvaruje putem godišnjih financijskih izvješća i izvješća o stanju društva, izvješća nadzornog odbora, izvješća revizora i zapisnika te postavljanjem zahtjeva.

Pravo glasa je temeljno člansko upravljačko pravo dioničara koje se očituje na glavnoj skupštini glasovanjem o prijedlogu koji je stavljen na glasovanje. Dioničar može glasovati za prijedlog odluke ili protiv prijedloga. Dioničar se može i suzdržati od glasovanja, međutim njegov glas se ne broji prilikom utvrđivanja postoji li većina od danih glasova. Dioničari imaju broj glasova koji je razmjeran udjelu u vlasništvu kojeg zastupaju, a u praksi svaka redovna dionica daje pravo na jedan glas.

Glavna skupština

Glavna skupština odlučuje o pitanjima koja su izričito određena zakonom i statutom društva, a osobito o:

- izboru i opozivu članova nadzornog odbora, osim ako ih se ne imenuje,
- upotrebi dobiti,
- davanju razrješnice (odobravanje rada) članovima uprave i nadzornog odbora,
- imenovanju revizora društva,
- izmjenama statuta,
- povećanju i smanjenju temeljnoga kapitala društva,
- imenovanju revizora za ispitivanje radnji obavljenih u osnivanju društva ili radnji vođenja poslova društva i utvrđivanju naknade za njegov rad,
- uvrštenju dionica društva na uređeno tržište radi trgovanja i o povlačenju dionica s tog uvrštenja i o
- prestanku društva.

O pitanjima vođenja poslova društva glavna skupština može odlučivati samo onda ako to od nje zatraži uprava.

Glavnu skupštinu redovito saziva uprava najmanje jedanput godišnje, iako ju može sazivati i nadzorni odbor, a njezino sazivanje zatražiti dioničari koji zajedno imaju udjele u visini 5% temeljnog kapitala društva. Glavnu skupštinu mora se sazvati najmanje 30 dana prije dana njezina održavanja, u čiji se rok ne uračunava dan objave poziva. U odluci o sazivanju glavne skupštine mora se navesti dnevni red. Poziv za glavnu skupštinu objavljuje se na mjesto određeno u statutu društva, a za društva čijim se dionicama trguje na Zagrebačkoj burzi i na zse.hr.

Uz odluku o sazivanju glavne skupštine, u pozivu se moraju navesti uvjeti koji se moraju ispuniti za sudjelovanje u glavnoj skupštini te za korištenje pravom glasa. Većina dioničkih društava statutom uvjetuje sudjelovanje na glavnoj skupštini i korištenje pravom glasa time da dioničari unaprijed prijave svoje sudjelovanje na glavnoj skupštini. Dopunu dnevnog reda mogu zahtjevati dioničari koji zajedno imaju 5% temeljnog kapitala društva (statutom se taj uvjet može smanjiti) ako zahtjev primi uprava društva najmanje 24 dana prije održavanja skupštine a društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište najmanje 30 dana prije održavanja skupštine.

Udruženje dioničara

U društvima s relativno raspršenom vlasničkom strukturom, tj. u kojima je značajan vlasnički udio tvrtke u rukama mnogobrojnih malih dioničara koji svaki pojedinačno posjeduje minoran udio, važno je da se mali dioničari organiziraju kako im upravljanje društvom ne bi preuzeo konkurent ili netko drugi koji bi mogao provesti neke poteze koji su nepovoljni za male dioničare.

U slučajevima poput Uljanika, u kojima su ti mali dioničari ujedno i zaposlenici društva, još je važnije da su dioničari informirani o svojim pravima i ovlastima jer su životno vezani uz firmu, stoga je uistinu šteta što nisu bili informirani. Da su se dioničari udružili u udrugu s vjerodostojnim vodstvom koje bi ih informiralo o katastrofalnom stanju društva koje je bilo očito iz objavljenih financijskih izvješća, vjerojatno bi mogli bolje pregovarati s većim dioničarima poput države, Adrisa i fondova u cilju rješavanja problema društva.

Međutim, dok su plaće dolazile, mislili su da će sve biti u redu, i tek kad je ona stala krenuli su izreketariti državu koja je dodatno izložila porezne obveznike Republike Hrvatske povećanjem jamstva za kredit vrlo vjerojatno propalom projektu.


Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

HRVOJE MARKOVIĆ
Hrvoje Marković se bavi glazbom, financijama, web razvojem i padobranstvom.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.