Vezani članci:
Dokad će cijene rasti?
Globalna trgovina pod udarom nepredviđenih šokova, zasad pokazuje otpornost
Hrvatska ostvarila najveći pad BDP-a među zemljama Nove Europe. Je li za to kriva korona?
Sada je pravo vrijeme da Vlada ukine minimalac
Naš odgovor prof. Rudanu (i svima ostalima koji nas žele isključiti iz rasprave)
Kako je pukla ljubav između ljevice i HDZ-ovog stožera
Pandorina kutija: Je li koronakriza pokazala kako se lako odričemo ustavnih prava?
Zašto Bernardić ne želi model skandinavskih socijaldemokrata za Hrvatsku?
5 razloga zašto treba ukinuti propusnice
Laku noć, Hrvatska!
Faktograf opet širi dezinformacije: Jesu li mjere štednje u krizi stvarno ʼdokazano lošeʼ?
Poduzetništvo nije socijalna kategorija i ne treba Vladinu pomoć
U krizi je nužno zadržati ljudskost. Je li to za Hrvate pretežak zadatak?
Vladine ekonomske mjere samo će pogoršati gospodarsku krizu koja slijedi
Novinarka koja je napadala ʼuvozni lobiʼ sada se žali što ne može naći uvozne proizvode u trgovinama
Država vas ne može spasiti od sigurne smrti, ali vam može zagorčati ostatak života
Zašto bi vlada, pogotovo u krizi, trebala pustiti cijene da rastu
Svijet je vjerojatno pred novom recesijom. Je li Hrvatska spremna?
Hrvatska je failed state. Može nas spasiti samo totalni krah.
Dok smo mi slušali Varufakise, Španjolci su reformirali svoju gospodarsku politiku
Duga ekonomska kriza hrvatskom gospodarstvu poslužila da se preorijentira na izvoz
Gdje je nestalo 200.000 radnih mjesta u privatnom sektoru?
Vilim Ribić - najveća prevara u Hrvata
Hrvatska reakcija na krizu bila je Varoufakisov mokri san
Imamo dokaze: Pripremite se, stiže nova recesija!
Brian Albrecht: Osam temeljnih ekonomskih uvida za politiku
Trump će moći ostvariti ili svoja obećanja ili Muskova. Ne može oboje
Brazilski UFC borac Renato Moicano i šest Misesovih lekcija iz ekonomske politike
Mises: Kako ekonomske ideje utječu na nacionalnu politiku i zapadnu civilizaciju
Zapuhali su neki novi vjetrovi...
Novo na Liberalu:
Milei pogrešno tvrdi da je teorija tržišnih neuspjeha lažna i kontradiktorna
Zabranitelji protiv zabranitelja: U priči o Thompsonu, Pusiću i Remi nema poštenih
Zašto europska AI industrija nije konkurentna i kako to promijeniti
Europska komisija odlučila stati na kraj povoljnijoj kupovini preko interneta
PDV, cijene, novinari i njihovi stručnjaci
Trumpove prijetnje ipak imaju smisla: EU razmatra smanjenje carina na uvoz automobila iz SAD-a
Da su oni na vlasti, inflacija bi bila ne 5 nego 50 posto
Muskov DOGE već uštedio Amerikancima oko 1 milijardu dolara dnevno
Johan Norberg: 'Trump je nepredvidiv. Uvjereni protekcionist, ali još uvjereniji pregovarač'
Demokršćanski kandidat za njemačkog kancelara popljuvao Plenkovića i njegovu politiku
Trumpov sjevernoamerički rat carinama nije postigao ništa
Izbjeglice iz Venezuele u strahu od deportacije iz SAD-a: 'Rekli su da neće dirati legalne imigrante'
Inflacija u Hrvatskoj će ubrzavati jer javnost tako želi. Vlada radi točno ono što građani od nje traže
LGBT zajednica prosvjeduje zbog Mileijevog govora u Davosu. Evo što im je odgovorio
Liga protiv kukuruznog zakona - jedna od najambicioznijih političkih kampanja u svjetskoj povijesti
Kako bi EU trebala odgovoriti na Trumpove carine?
Lijeve ideologije su u pravilu osuđene na propast
Ekonomska politika protekcionizma: 4 najčešća mita
Trump najavio carine Kanadi i Meksiku. Rand Paul: 'To znači manje trgovanja i veće cijene'
Europska komisija financirala nevladine udruge za lobiranje zelenih politika u Bruxellesu
Trump optužuje EU za 'nepravedan tretman' zbog PDV-a. Je li u pravu?
Musk objavio plan suzbijanja inflacije u SAD-u. Plenković se ne bi složio
Na krilima pohlepe: Jutarnji list na kiosku u tri godine poskupio 56 posto
Europska komisija u Hrvatskoj dezinformira javnost o štetnosti nuklearne energije
Cancel Liberal!
Manifest odrasta, lanjski bestseller, pati od istih nedostataka kao i ranije kritike slobodnog tržišta
Trump ukinuo državnu podršku zdravstvenoj zaštiti transrodne 'djece' do 19 godina
Američki protekcionizam učinio Kinu većom: Zaobišli ograničenja i stvorili učinkovitiji model
Tomašević traži od HDZ-a kontrolu cijena taksi usluga. To je užasna ideja
Njemački poduzetnik u otvorenom pismu Musku: 'Zašto baš AfD? Imamo i boljih opcija'

Male tvrtke su nositelji gospodarskog rasta u RH, a država ih sputava


Piše: Branimir Perković
19.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Male tvrtke su nositelji gospodarskog rasta u RH, a država ih sputava


Piše: Branimir Perković
19.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Jedno od glavnih pitanja u kojima se spore dvije glavne struje kapitalističke misli, kejnezijanizam/neokejnezijanizam i klasična/neoklasična teorija, jest pitanje koliko država treba investirati i upravljati te treba li tim investicijama djelovati anticiklički u smislu da u vremenima krize investira u infrastrukturu i slično da bi potaknula gospodarsku aktivnost.

Dok kejnezijanizam tvrdi da država treba imati veliki utjecaj na tržište, kontrolirati ga i velikim investicijama poticati gospodarsku aktivnost, posebno u vremenima krize, neoklasičari u principu tvrde da će međudjelovanje brojnih subjekata na tržištu uz tržišne mehanizme tijekom vremena uravnotežiti gospodarstvo, a državna intervencija samo stvara strukturalne probleme koji remete prirodne tržišne procese.

Taj intelektualni „bratski rat“ traje već dugo i vode ga svjetsku stručnjaci, znanstvenici, mislioci, teoretičari i s jedne i druge strane te se ne može ulaziti u taj intelektualni sukob jednim tekstom, stoga ne želim zauzimati stranu. Ekonomija je složena disciplina i sigurno i jedna i druga strana imaju mane te se glavne teorije stalno mijenjaju i unaprjeđuju dolaskom novih teorija, npr. nove institucionalne ekonomije, bihevioralne i slično.

Ali, usudit ću se tvrditi da ako je u Hrvatskoj vođena ikakva kapitalistička ekonomska politika u tragovima, onda je ona bila ekstremno kejnezijanska, tj. stavljala je naglasak na državnu regulaciju, državne investicije, javno zaduživanje i subvencioniranje.

Talica 1. prikazuje učinkovitost investicija prema vlasničkoj strukturi od 1993. do 2013. Internal rate of return (IRR) je relativna mjera profitabilnosti investicija. Generalno govoreći, što je IRR veći, to je povrat na investiciju bolji, tj. investicija generira veće prihode. Net present value (NPV) je apsolutna mjera profitabilnosti i mjeri odnos između uloženog novca i prihoda koje je neka investicija generirala tijekom vremena. IRR i NPV su dobiveni na temelju podataka od 1992. do 2012. godine.


Izvor: Odobašić, S.; Burilović, L. (2013.) Ekonomski vjesnik, god. XXVI, br. 2/2013 str. 508-523

Hrvatska je u razdoblju od 2002. do 2007. imala relativno visoku razinu investicija od 30% BDP-a, što je bilo više od najrazvijenijih i mnogih brzo rastućih ekonomija. Međutim, te su investicije očigledno bile neefikasne i neprofitabilne, jer je unatoč visokoj razini investicija BDP rastao sporije nego u zemljama s manjom razinom investicija. Jedan od problema je i taj što su te investicije primarno bile u nekretnine i infrastrukturu i što su se financirale iz državnog proračuna. Ta visoka razina investicija nije dovela i do visokog rasta BDP-a jer su te investicije bile neprofitabilne, a podaci jasno govore da su bile neprofitabilne jer su bile državne, a ne privatne investicije. Mnogo je razloga neučinkovitosti investicija u hrvatskoj, kao što su visoki investicijski troškovi, tromost i kompliciranost birokratskog aparata koja produžuje razdoblje investicija i podiže troškove i prevelik udio državnih investicija, posebno u infrastrukturu.

Razlika u IRR između 4% za državna poduzeća i 26% za privatna jasno govori o tome tko bolje upotrebljava financijska sredstva. Ne samo to, nego su poduzeća u vlasništvu države i mješovitom vlasništvu u 20 godina imala negativan prinos na investicije, tj. u tom razdoblju nisu imali ni povrat investicije, a kamoli dobit. A gospodarski rast Hrvatske do 2008. se zasnivao upravo na velikim državnim infrastrukturnim investicijama, nekretninskom balonu i fokusiranju na rentni turizam. Za posljedicu smo imali relativno nizak rast BDP-a u odnosu na iznos investiranog i šestogodišnju gospodarsku krizu koja nas je prisilila da promijenimo razvojnu paradigmu. Koliko su političke i ekonomske vlasti stvarno shvatile poruke naučene u vrijeme krize, još nam ostaje vidjeti.

Tablica 2. prikazuje učinkovitost investicija prema veličini poduzeća. Jasno je vidljivo da mala poduzeća imaju daleko najviše povrata na investicije i da su njihove investicije najefikasnije. Male kompanije su najveći generator radnih mjesta i inovacija. Bolje reagiraju na promjene jer im se lakše prilagoditi novim uvjetima od velikih, često prebirokratiziranih i tromih kompanija te stoga lakše prolaze kroz gospodarske krize. Male kompanije su u Hrvatskoj bile te koje su za vrijeme krize ostvarivale bolje rezultate, posebno u IT sektoru koji je rastao po dvoznamenkastim stopama godišnje.


Izvor: Odobašić, S.; Burilović, L. (2013.) Ekonomski vjesnik, god. XXVI, br. 2/2013 str. 508-523

Što možemo iz svega zaključiti? Prvo, paradigma gospodarskog razvoja koju je provodila Hrvatska prije krize je bila sasvim promašena, tj. skupa, a neefikasna. Državne investicije u infrastrukturu i posljedično forsiranje građevinskog sektora i stvaranje nekretninskog balona nisu ni prije krize bili dovoljno produktivan način gospodarskog rasta, a posebno je promašenost takvog modela postala vidljiva u vrijeme krize. Hrvatska treba poticati privatni, a ne državni sektor, i to najviše poduzetnički sektor, jer je on nositelj gospodarskog rasta, ekonomskog razvoja, zapošljavanja i inovacija.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.