Vezani članci:
Dokad će cijene rasti?
Globalna trgovina pod udarom nepredviđenih šokova, zasad pokazuje otpornost
Hrvatska ostvarila najveći pad BDP-a među zemljama Nove Europe. Je li za to kriva korona?
Sada je pravo vrijeme da Vlada ukine minimalac
Naš odgovor prof. Rudanu (i svima ostalima koji nas žele isključiti iz rasprave)
Kako je pukla ljubav između ljevice i HDZ-ovog stožera
Pandorina kutija: Je li koronakriza pokazala kako se lako odričemo ustavnih prava?
Zašto Bernardić ne želi model skandinavskih socijaldemokrata za Hrvatsku?
5 razloga zašto treba ukinuti propusnice
Laku noć, Hrvatska!
Faktograf opet širi dezinformacije: Jesu li mjere štednje u krizi stvarno ʼdokazano lošeʼ?
Poduzetništvo nije socijalna kategorija i ne treba Vladinu pomoć
U krizi je nužno zadržati ljudskost. Je li to za Hrvate pretežak zadatak?
Vladine ekonomske mjere samo će pogoršati gospodarsku krizu koja slijedi
Novinarka koja je napadala ʼuvozni lobiʼ sada se žali što ne može naći uvozne proizvode u trgovinama
Država vas ne može spasiti od sigurne smrti, ali vam može zagorčati ostatak života
Zašto bi vlada, pogotovo u krizi, trebala pustiti cijene da rastu
Svijet je vjerojatno pred novom recesijom. Je li Hrvatska spremna?
Hrvatska je failed state. Može nas spasiti samo totalni krah.
Dok smo mi slušali Varufakise, Španjolci su reformirali svoju gospodarsku politiku
Duga ekonomska kriza hrvatskom gospodarstvu poslužila da se preorijentira na izvoz
Gdje je nestalo 200.000 radnih mjesta u privatnom sektoru?
Vilim Ribić - najveća prevara u Hrvata
Hrvatska reakcija na krizu bila je Varoufakisov mokri san
Imamo dokaze: Pripremite se, stiže nova recesija!
Brazilski UFC borac Renato Moicano i šest Misesovih lekcija iz ekonomske politike
Mises: Kako ekonomske ideje utječu na nacionalnu politiku i zapadnu civilizaciju
Zapuhali su neki novi vjetrovi...
Sve hrvatske stranke imaju istu ekonomsku politiku
Sjećate se kad su nas plašili imigrantima iz Rumunjske i Bugarske?
Novo na Liberalu:
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavljaju državne institucije
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku

Male tvrtke su nositelji gospodarskog rasta u RH, a država ih sputava


Piše: Branimir Perković
19.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Male tvrtke su nositelji gospodarskog rasta u RH, a država ih sputava


Piše: Branimir Perković
19.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Jedno od glavnih pitanja u kojima se spore dvije glavne struje kapitalističke misli, kejnezijanizam/neokejnezijanizam i klasična/neoklasična teorija, jest pitanje koliko država treba investirati i upravljati te treba li tim investicijama djelovati anticiklički u smislu da u vremenima krize investira u infrastrukturu i slično da bi potaknula gospodarsku aktivnost.

Dok kejnezijanizam tvrdi da država treba imati veliki utjecaj na tržište, kontrolirati ga i velikim investicijama poticati gospodarsku aktivnost, posebno u vremenima krize, neoklasičari u principu tvrde da će međudjelovanje brojnih subjekata na tržištu uz tržišne mehanizme tijekom vremena uravnotežiti gospodarstvo, a državna intervencija samo stvara strukturalne probleme koji remete prirodne tržišne procese.

Taj intelektualni „bratski rat“ traje već dugo i vode ga svjetsku stručnjaci, znanstvenici, mislioci, teoretičari i s jedne i druge strane te se ne može ulaziti u taj intelektualni sukob jednim tekstom, stoga ne želim zauzimati stranu. Ekonomija je složena disciplina i sigurno i jedna i druga strana imaju mane te se glavne teorije stalno mijenjaju i unaprjeđuju dolaskom novih teorija, npr. nove institucionalne ekonomije, bihevioralne i slično.

Ali, usudit ću se tvrditi da ako je u Hrvatskoj vođena ikakva kapitalistička ekonomska politika u tragovima, onda je ona bila ekstremno kejnezijanska, tj. stavljala je naglasak na državnu regulaciju, državne investicije, javno zaduživanje i subvencioniranje.

Talica 1. prikazuje učinkovitost investicija prema vlasničkoj strukturi od 1993. do 2013. Internal rate of return (IRR) je relativna mjera profitabilnosti investicija. Generalno govoreći, što je IRR veći, to je povrat na investiciju bolji, tj. investicija generira veće prihode. Net present value (NPV) je apsolutna mjera profitabilnosti i mjeri odnos između uloženog novca i prihoda koje je neka investicija generirala tijekom vremena. IRR i NPV su dobiveni na temelju podataka od 1992. do 2012. godine.


Izvor: Odobašić, S.; Burilović, L. (2013.) Ekonomski vjesnik, god. XXVI, br. 2/2013 str. 508-523

Hrvatska je u razdoblju od 2002. do 2007. imala relativno visoku razinu investicija od 30% BDP-a, što je bilo više od najrazvijenijih i mnogih brzo rastućih ekonomija. Međutim, te su investicije očigledno bile neefikasne i neprofitabilne, jer je unatoč visokoj razini investicija BDP rastao sporije nego u zemljama s manjom razinom investicija. Jedan od problema je i taj što su te investicije primarno bile u nekretnine i infrastrukturu i što su se financirale iz državnog proračuna. Ta visoka razina investicija nije dovela i do visokog rasta BDP-a jer su te investicije bile neprofitabilne, a podaci jasno govore da su bile neprofitabilne jer su bile državne, a ne privatne investicije. Mnogo je razloga neučinkovitosti investicija u hrvatskoj, kao što su visoki investicijski troškovi, tromost i kompliciranost birokratskog aparata koja produžuje razdoblje investicija i podiže troškove i prevelik udio državnih investicija, posebno u infrastrukturu.

Razlika u IRR između 4% za državna poduzeća i 26% za privatna jasno govori o tome tko bolje upotrebljava financijska sredstva. Ne samo to, nego su poduzeća u vlasništvu države i mješovitom vlasništvu u 20 godina imala negativan prinos na investicije, tj. u tom razdoblju nisu imali ni povrat investicije, a kamoli dobit. A gospodarski rast Hrvatske do 2008. se zasnivao upravo na velikim državnim infrastrukturnim investicijama, nekretninskom balonu i fokusiranju na rentni turizam. Za posljedicu smo imali relativno nizak rast BDP-a u odnosu na iznos investiranog i šestogodišnju gospodarsku krizu koja nas je prisilila da promijenimo razvojnu paradigmu. Koliko su političke i ekonomske vlasti stvarno shvatile poruke naučene u vrijeme krize, još nam ostaje vidjeti.

Tablica 2. prikazuje učinkovitost investicija prema veličini poduzeća. Jasno je vidljivo da mala poduzeća imaju daleko najviše povrata na investicije i da su njihove investicije najefikasnije. Male kompanije su najveći generator radnih mjesta i inovacija. Bolje reagiraju na promjene jer im se lakše prilagoditi novim uvjetima od velikih, često prebirokratiziranih i tromih kompanija te stoga lakše prolaze kroz gospodarske krize. Male kompanije su u Hrvatskoj bile te koje su za vrijeme krize ostvarivale bolje rezultate, posebno u IT sektoru koji je rastao po dvoznamenkastim stopama godišnje.


Izvor: Odobašić, S.; Burilović, L. (2013.) Ekonomski vjesnik, god. XXVI, br. 2/2013 str. 508-523

Što možemo iz svega zaključiti? Prvo, paradigma gospodarskog razvoja koju je provodila Hrvatska prije krize je bila sasvim promašena, tj. skupa, a neefikasna. Državne investicije u infrastrukturu i posljedično forsiranje građevinskog sektora i stvaranje nekretninskog balona nisu ni prije krize bili dovoljno produktivan način gospodarskog rasta, a posebno je promašenost takvog modela postala vidljiva u vrijeme krize. Hrvatska treba poticati privatni, a ne državni sektor, i to najviše poduzetnički sektor, jer je on nositelj gospodarskog rasta, ekonomskog razvoja, zapošljavanja i inovacija.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.