Malograđanski šovinizam: Kako su Hrvati iz BiH preuzeli od Srba titulu glavnih krivaca

8.6.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4

Malograđanski šovinizam: Kako su Hrvati iz BiH preuzeli od Srba titulu glavnih krivaca

Doseljavanje Hrvata iz BiH u Hrvatsku proces je koji možemo pratiti unazad 60-70 godina. Dok je taj proces u socijalističkoj Jugoslaviji bio ekonomske prirode, devedesetih se u Hrvatsku trajno doselilo na desetke tisuća Hrvata iz BiH, pri čemu je dio njih i dalje dolazio iz ekonomskih i političkih razloga, a većina zato što su bili brutalno istjerani iz mjesta u kojima su živjeli.

Ti ljudi naselili su razne dijelove Hrvatske. Oni sretniji i spretniji među njima završili su u okolici Zagreba gdje su sami izgradili nove kuće, a znanto lošije su prošli oni koji su 1995. završili u Petrinji, Gračacu, Vojniću ili drugim mjestima gdje su do tada živjeli Srbi.

Tipični malograđanski šovinizam o kojemu sam već pisao, doseljavanje „Bosanaca“ isprva je pozdravljano jer se zbog toga mijenja etnička slika u njihovu korist. Međutim, to je bilo kratka vijeka: ubrzo su Bosanci od Srba preuzeli titulu krivca za sve loše, a moglo se i čuti kako „oni našim ljudima uzimaju posao“. Kao i obično za navedeni misaoni okvir, sve što su tvrdili je bilo pogrešno.

Država je naseljavanjem Hrvata iz Bosne u Petrinju, Vojnić, Gračac ili Knin stvorila mnogo problema. Fiksacija na nacionalno i na svemoćnu državu tu je odigrala glavnu ulogu. Država je takvim naseljavanjem dobrim dijelom narušila svetinju privatnog vlasništva, da bi se onda ista takva čudila zašto kasni s primanjem u niz međunarodnih insitucija pa to objašnjavala antihrvatskim zavjerama.

Istovremeno, ljudi koji su naseljeni nisu imali nikakvu ekonomsku osnovicu za preživljavanje. Bačeni su u uništena područja, bez jasnog vlasništva i domicilnog stanovništva. Mogli su biti jedino ovisnici o socijalnim dotacijama države, što je vlasti uvijek bilo drago – tko bi zaboga želio o državi neovisno stanovništvo?

Nacionalni apologeti to su mogli pravdati sigurnosnim razlozima – promjene etničke strukture, prema njima, učvrstit će Hrvatsku iznutra nakon što su uklonjeni Srbi kao „remetilački faktor“. Međutim, ono što nacionalisti uvijek previđaju, stanovništvo nema sposobnost kloniranja. Svaki Hrvat više u Gračacu je značio jedan Hrvat manje u Derventi. To, međutim, nije brinulo zagovornike preseljenja. Tako ćemo danas naići da isti ljudi koji su podržavali naseljavanje Hrvata iz BiH u Gračac kukaju nad sudbinom Hrvata Bosanske Posavine. A sami su dovršili ono što je Radovan Karadžić započeo.

I konačno su bosanski Hrvati ostali u hrvatskim provincijama prepušteni malograđanskom šovinizmu koji ih je vidio kao prijetnju „urbanom štihu“, svojem zaposlenju i slično. Iako su Hrvati iz npr. Petrinje i sami prošli izbjeglištvo, nisu imali previše sućuti za ljude protjerane iz svoje zemlje. Bosanski su Hrvati mnoge hrvatske provincije privremeno spasili od demografske katastrofe. Na primjer, možda bi dio učitelja ostao bez posla jer ne bi bilo djece u školi. Ili, ne daj Bože, općinskih činovnika bi bilo previše!

To ukazuje da argument kako su Bosanci domaćim ljudima uzimali posao ne stoji. Mnogi su sačuvali posao jer su se pojavili doseljenici. Ujedno, Hrvati iz BiH nisu imali mikrosocijalnu strukturu kojom su mogli nešto bitno uzeti za sebe u sustavu gdje je sve bilo usmjereno na raspodjelu ranije stečenoga. Tek su rijetki među njima uspjeli isplivati – većina je ostala između socijalne pomoći i odlaska u Njemačku.

Primjer s bosanskim Hrvatima, kao i s hrvatskim Srbima, o kojemu sam pisao u prethodnom članku, ukazuje na potrebu jednog dijela stanovništva da krivce za svoj loš položaj traži u drugima – u unutarnjim neprijateljima. Tome je jednim dijelom krivnja na apsolutnoj fiksaciji na državu koja će svojim intervencijama nekome dodijeliti mjesto koje on za sebe smatra da mu pripada. I doista, ako je očito da je država shvaćena samo kao institucija raspodjele, a dobra kojima raspolaže su ograničena, onda je jasno da su „drugi“ zaista opasnost jer oni mogu biti konkurencija za uživanje u dobrima koja država daje nekima, a koje je uzela od svih.

 

VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
HRVATSKA
O autoru
Dr.sc. Vladimir Filipović, povjesničar i politolog. Radi kao docent na Libertas međunarodnom sveučilištu. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mediji su pet godina ponavljali priču kako pčele izumiru, a cijelo to vrijeme broj pčela u svijetu se povećavao.

Mit o izumiranju pčela (a u zadnje vrijeme i ostalih kukaca)

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

SDP-ov 'James Bond' ukrao je Varteksov slogan bez pitanja i koristi ga u svojoj političkoj kampanji, ali to čak nije najgore u ovoj priči...

Je li Maras zaboravio kako se odnosio prema Bakiću dok je bio ministar?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovi ljudi su najzaslužniji za ovakav uspjeh hrvatske brodogradnje i još traže od države da nastavi s istim modelom kao i dosad.

Radnici Uljanika štrajkaju, nije ih briga za brodove. Neka Amsterdamska koalicija plati brodovlasnika!

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više nije moguće ni izraziti saučešće s obiteljima stradalih u terorističkom napadu, a da vas nakon toga ne napadnu horde SJW-a ove ili one boje - jer niste izabrali najbolju riječ.

Hrvatski konzervativci optužuju Obamu i Clinton za vrijeđanje kršćana. Koliko njihove optužbe imaju smisla?

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Predsjednik popularne američke zaklade za ekonomsku edukaciju posjetio je Dubrovnik i objavio tekst o njegovoj bogatoj povijesti.

Dubrovačka Republika - dragulj srednjovjekovne Europe

Društvo

PIŠE: RONALD BAILEY

Trendovi u planiranju obitelji, rastu realnog dohotka, padu realnih cijena energenata, pošumljavanje i poljoprivreda

Dan planeta Zemlje: 5 razloga za slavlje

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Čitamo o tome kako su kršćani na meti državnih vlasti ili većinske religije u nekim dijelovima svijeta. Bitno je napomenuti da se ne radi o teroru usmjerenom samo prema kršćanima.

Progon kršćana? Da, ali u zemljama gdje se proganjaju i sve ostale manjine...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Desni populisti diljem Europe okupljaju se oko Mattea Salvinija, ali izvan imigracije oni nemaju zajedničkih točaka.

Nova europska politička grupacija, čiji će član vjerojatno biti i Živi zid, ima samo jedan zajednički cilj

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljevičari su godinama pokušavali pronaći bolji način mjerenja kvalitete života, ali svaki je na kraju savršeno korelirao s BDP-om.

Bilo kuda, BDP svuda

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Odlične vijesti za sve koji planiraju pokrenuti biznis u Hrvatskoj.

Ukida se pečat, pojeftinjuju troškovi, a od jeseni tvrtke će se osnivati online i bez javnog bilježnika!

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Povijesna priča o državi koja je bila decentralizirana s ograničenom središnjom vladom prije osnutka SAD-a i Francuske revolucije.

Zlatno doba Nizozemske Republike: Kako je nastao srednji sloj u Europi

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Reformisti su osvojili uvjerljivo najviše glasova na izborima, ali nisu uspjeli postići dogovor s drugim strankama. Socijalni liberali su pogazili riječ i ušli u pregovore s nacionalistima...

U neočekivanom obratu Estonija je dobila vladu s desnim populistima

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: