Malograđanski šovinizam: Kako su Hrvati iz BiH preuzeli od Srba titulu glavnih krivaca

8.6.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4

Malograđanski šovinizam: Kako su Hrvati iz BiH preuzeli od Srba titulu glavnih krivaca

Doseljavanje Hrvata iz BiH u Hrvatsku proces je koji možemo pratiti unazad 60-70 godina. Dok je taj proces u socijalističkoj Jugoslaviji bio ekonomske prirode, devedesetih se u Hrvatsku trajno doselilo na desetke tisuća Hrvata iz BiH, pri čemu je dio njih i dalje dolazio iz ekonomskih i političkih razloga, a većina zato što su bili brutalno istjerani iz mjesta u kojima su živjeli.

Ti ljudi naselili su razne dijelove Hrvatske. Oni sretniji i spretniji među njima završili su u okolici Zagreba gdje su sami izgradili nove kuće, a znanto lošije su prošli oni koji su 1995. završili u Petrinji, Gračacu, Vojniću ili drugim mjestima gdje su do tada živjeli Srbi.

Tipični malograđanski šovinizam o kojemu sam već pisao, doseljavanje „Bosanaca“ isprva je pozdravljano jer se zbog toga mijenja etnička slika u njihovu korist. Međutim, to je bilo kratka vijeka: ubrzo su Bosanci od Srba preuzeli titulu krivca za sve loše, a moglo se i čuti kako „oni našim ljudima uzimaju posao“. Kao i obično za navedeni misaoni okvir, sve što su tvrdili je bilo pogrešno.

Država je naseljavanjem Hrvata iz Bosne u Petrinju, Vojnić, Gračac ili Knin stvorila mnogo problema. Fiksacija na nacionalno i na svemoćnu državu tu je odigrala glavnu ulogu. Država je takvim naseljavanjem dobrim dijelom narušila svetinju privatnog vlasništva, da bi se onda ista takva čudila zašto kasni s primanjem u niz međunarodnih insitucija pa to objašnjavala antihrvatskim zavjerama.

Istovremeno, ljudi koji su naseljeni nisu imali nikakvu ekonomsku osnovicu za preživljavanje. Bačeni su u uništena područja, bez jasnog vlasništva i domicilnog stanovništva. Mogli su biti jedino ovisnici o socijalnim dotacijama države, što je vlasti uvijek bilo drago – tko bi zaboga želio o državi neovisno stanovništvo?

Nacionalni apologeti to su mogli pravdati sigurnosnim razlozima – promjene etničke strukture, prema njima, učvrstit će Hrvatsku iznutra nakon što su uklonjeni Srbi kao „remetilački faktor“. Međutim, ono što nacionalisti uvijek previđaju, stanovništvo nema sposobnost kloniranja. Svaki Hrvat više u Gračacu je značio jedan Hrvat manje u Derventi. To, međutim, nije brinulo zagovornike preseljenja. Tako ćemo danas naići da isti ljudi koji su podržavali naseljavanje Hrvata iz BiH u Gračac kukaju nad sudbinom Hrvata Bosanske Posavine. A sami su dovršili ono što je Radovan Karadžić započeo.

I konačno su bosanski Hrvati ostali u hrvatskim provincijama prepušteni malograđanskom šovinizmu koji ih je vidio kao prijetnju „urbanom štihu“, svojem zaposlenju i slično. Iako su Hrvati iz npr. Petrinje i sami prošli izbjeglištvo, nisu imali previše sućuti za ljude protjerane iz svoje zemlje. Bosanski su Hrvati mnoge hrvatske provincije privremeno spasili od demografske katastrofe. Na primjer, možda bi dio učitelja ostao bez posla jer ne bi bilo djece u školi. Ili, ne daj Bože, općinskih činovnika bi bilo previše!

To ukazuje da argument kako su Bosanci domaćim ljudima uzimali posao ne stoji. Mnogi su sačuvali posao jer su se pojavili doseljenici. Ujedno, Hrvati iz BiH nisu imali mikrosocijalnu strukturu kojom su mogli nešto bitno uzeti za sebe u sustavu gdje je sve bilo usmjereno na raspodjelu ranije stečenoga. Tek su rijetki među njima uspjeli isplivati – većina je ostala između socijalne pomoći i odlaska u Njemačku.

Primjer s bosanskim Hrvatima, kao i s hrvatskim Srbima, o kojemu sam pisao u prethodnom članku, ukazuje na potrebu jednog dijela stanovništva da krivce za svoj loš položaj traži u drugima – u unutarnjim neprijateljima. Tome je jednim dijelom krivnja na apsolutnoj fiksaciji na državu koja će svojim intervencijama nekome dodijeliti mjesto koje on za sebe smatra da mu pripada. I doista, ako je očito da je država shvaćena samo kao institucija raspodjele, a dobra kojima raspolaže su ograničena, onda je jasno da su „drugi“ zaista opasnost jer oni mogu biti konkurencija za uživanje u dobrima koja država daje nekima, a koje je uzela od svih.

 

VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
HRVATSKA
O autoru
Dr.sc. Vladimir Filipović, povjesničar i politolog. Radi kao docent na Libertas međunarodnom sveučilištu. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nevjerojatno, ali kampanju koja je rezultirala antisemitizmom i homofobijom inicirala su dva Židova, od kojih je jedan homoseksualac.

Tko su arhitekti kampanje protiv Sorosa u Mađarskoj i ostatku istočne Europe?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Potpredsjednik HSLS-a na N1 televiziji govorio je o Ini, Rafineriji Sisak i o novom projektu Grada Bjelovara.

Hrebak: Hvala Bogu da država nije otkupila Inu!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Visina poreza nije ključno pitanje. Puno je važnije kako se taj novac troši i što od njega dobivamo.

Kada su porezi opravdani i koliko trebaju iznositi?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovo bi moglo iznenaditi mnoge, ali relevantni govornici i filozofi s ljevice i desnice zapravo se slažu više nego što bi to i sami htjeli.

Stvari u kojima se Jordan Peterson, Slavoj Žižek i Noam Chomsky potpuno slažu

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Samo je Kina uspjela ostvariti ono što se očekivalo od svih članica ovog prilično heterogenog saveza koji danas više nema budućnost.

Što je s državama BRICS-a? Prije 18 godina predviđali su im globalnu prevlast i konkurenciju NATO savezu...

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ministar Štromar nije znao reći koliko će dana sada trajati ishodovanje građevinske dozvole, ali obećava da će biti kraće i jeftinije nego prije.

Brže i jeftinije do građevinske dozvole: Broj procesa će smanjiti s 22 na 12

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kamala Harris, dugogodišnja državna odvjetnica poznata po progonima prijestupnika s marihuanom, sada se hvali da je u mladosti pušila marihuanu. Nije dobro prošlo...

Otac demokratske kandidatkinje za predsjednicu SAD-a odriče se svoje kćeri zbog izjave o marihuani

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U hrvatskoj javnosti proširen je mit o tome kako je uvoz štetan za hrvatsko gospodarstvo i tržište. To ne može biti dalje od istine.

5 razloga zašto nam treba uvoz

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Svjetski dan socijalne pravde RTL je objavio članak prepun manipulacija i urnebesno loših prijedloga.

Pučka pravobraniteljica okrivljuje poslodavce i privatni sektor za sve što je napravila država

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Socijaldemokrati i zeleni pristali su da neće mijenjati Zakon o radu i na još neke ustupke u regulaciji stanogradnje i porezne politike.

Dvije liberalne stranke u Švedskoj ipak će podržati socijaldemokratsku vladu, ali pod određenim uvjetima

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ako otvorite usta i nešto kažete, gotovo je nemoguće da ih nećete uvrijediti. Treba nam posebni zakon za zaštitu Hrvata katolika u Hrvatskoj.

Hrvati katolici - najosjetljivija manjina u Hrvatskoj

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ako želite bolji svijet, prestanite ulagati sve svoje nade i strahove u jednu određenu osobu. Uzdajte se u sebe i izgradite ga sami.

Ovaj Snowdenov komentar iz 2016. o Obami i Trumpu je toliko dobar, trebao bi ući u udžbenike

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: