Američki predsjednik Donald Trump nedavno je proglasio izvanredno stanje u SAD-u kako bi mogao uzeti 6 milijardi dolara iz Pentagona za izgradnju zida na granici s Meksikom. Jedan od glavnih argumenata za zid mu je promet smrtonosnim drogama.

Kad se promatra duže razdoblje, najviše droge dolazilo je u SAD iz Meksika, ali tijekom posljednjih godina krijumčarenje droge preko meksičke granice palo je za 75 posto. To nema nikakve veze s povećanjem osiguranja na granici niti s nedavnim uhićenjem vođe Sinaloa kartela Joaquina Guzmana, poznatijeg kao El Chapo, već je rezultat legalizacije marihuane u državama diljem SAD-a.

Prošle godine je granična patrola zaplijenila samo 12 kilograma marihuane u cijeloj godini, što je pad od 78 posto u odnosu na 2013. godinu. Posljednjih 5 godina krijumčarenje drogom preko američko-meksičke granice osjetno se smanjuje, o čemu je govorio David Bier, politički analitičar iz Cato instituta u intervjuu za časopis Reason.

"Legalizacija marihuane, koja je započela 2014. godine u Koloradu i Washingtonu, preusmjerila je izvor nabavke marihuane s granice na legalne uzgajivače u Americi. U 2018. godini velika većina droge, gledano kroz njenu vrijednost, ušla je u SAD brodovima. Ali uslijed legalizacije marihuane ukupni ulazak droga u zemlju preko kopnene i morske granice smanjen je za 70 posto.

Znači, predsjednik ne samo da se fokusira na jedan manji udio u ukupnoj trgovini drogama, već se fokusira na onaj udio koji se značajno smanjuje i bez njegove intervencije", objašnjava Bier.

Koliki utjecaj na krijumčarenje droge ima izgradnja zida?

"Najbolji primjer imamo između 2003. i 2009. godine, kada je izgrađena ograda duž 500 milja granice s Meksikom. Ta ograda nije imala nikakav utjecaj na krijumčarenje drogom. To se može izmjeriti na dva načina: korištenje droge u SAD-u i zapljena na granici. Ta ograda je udvostručila troškove, a nije imala nikakav efekt. Godine 2013. državna agencija za droge DAA izdala je dramatično priopćenje o porastu korištenja droge u Americi.

Rat protiv droge na granici nije ništa efikasniji od rata protiv droge u unutrašnjosti države. Proizvodi veći broj prijestupnika, puni zatvore, uništava obitelji i ne čini ništa da se promet smrtonosnim drogama zaustavi. Zato bih preporučio predsjedniku da pogleda rezultate legalizacije marihuane u nekim državama SAD-a, da tu lekciju primijeni i na druge droge."

Na pitanje kako mafijaški karteli reagiraju na činjenicu da je marihuana za rekreativnu upotrebu već legalizirana u deset država SAD-a, Bier odgovara kako se pokušavaju prilagoditi tako što prebacuju svoj posao na druge droge. Ali ta strategija im zasad ne pali jer se vrijednost ukupne droge koja ulazi u SAD znatno smanjuje, što znači da pada potražnja za njihovim uslugama. Sad koriste stare tunele za krijumčarenje droge kako bi krijumčarili ljude koji su voljni platiti ilegalni ulazak u SAD jer ne mogu dobiti vizu.

Ima li među ilegalnim imigrantima krijumčara droge? "Samo mali udio uhvaćenih na granici koji su je pokušali ilegalno prijeći bili su krijumčari droge, i to prema statističkim podacima granične patrole. Ako pogledate, članovi bandi čine samo 0,5 posto onih koji su bezuspješno pokušali prijeći granicu. Velika većina onih koji pokušavaju ući imaju članove obitelji u SAD-u i žele se s njima spojiti, radnici koji žele ispuniti potrebe tržišta rada u SAD-u."

Ipak, u nekim državama koje su legalizirale marihuanu ponovno se pojavio problem crnog tržišta, prvenstveno zbog visokih poreza i regulacija. Bier je istaknuo primjer Kolorada kao najpozitivniji.

"Imamo spektar različitih modela kako su to pojedine države napravile. Zasad je najuspješniji Kolorado, njihova je vlada potpuno oslobodila legalni uzgoj na privatnim površinama i tako onemogućila razvoj crnog tržišta. S druge strane imamo Kaliforniju koja nije toliko uspješna zbog regulacija, poreza i prvenstveno licenciranja. To su značajne prepreke koje ne dozvoljavaju legalnim biznisima da potpuno zamijene crno tržište."