SAD: Zbog legalizacije marihuane drastično smanjeno krijumčarenje droge preko granice

23.2.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Tijekom 5 godina krijumčarenje marihuane preko granice s Meksikom palo je 78 posto. To nije rezultat povećane kontrole granice nego legalizacije u SAD-u.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

SAD: Zbog legalizacije marihuane drastično smanjeno krijumčarenje droge preko granice

Tijekom 5 godina krijumčarenje marihuane preko granice s Meksikom palo je 78 posto. To nije rezultat povećane kontrole granice nego legalizacije u SAD-u.
PIŠE Mario Nakić

Američki predsjednik Donald Trump nedavno je proglasio izvanredno stanje u SAD-u kako bi mogao uzeti 6 milijardi dolara iz Pentagona za izgradnju zida na granici s Meksikom. Jedan od glavnih argumenata za zid mu je promet smrtonosnim drogama.

Kad se promatra duže razdoblje, najviše droge dolazilo je u SAD iz Meksika, ali tijekom posljednjih godina krijumčarenje droge preko meksičke granice palo je za 75 posto. To nema nikakve veze s povećanjem osiguranja na granici niti s nedavnim uhićenjem vođe Sinaloa kartela Joaquina Guzmana, poznatijeg kao El Chapo, već je rezultat legalizacije marihuane u državama diljem SAD-a.

Prošle godine je granična patrola zaplijenila samo 12 kilograma marihuane u cijeloj godini, što je pad od 78 posto u odnosu na 2013. godinu. Posljednjih 5 godina krijumčarenje drogom preko američko-meksičke granice osjetno se smanjuje, o čemu je govorio David Bier, politički analitičar iz Cato instituta u intervjuu za časopis Reason.





"Legalizacija marihuane, koja je započela 2014. godine u Koloradu i Washingtonu, preusmjerila je izvor nabavke marihuane s granice na legalne uzgajivače u Americi. U 2018. godini velika većina droge, gledano kroz njenu vrijednost, ušla je u SAD brodovima. Ali uslijed legalizacije marihuane ukupni ulazak droga u zemlju preko kopnene i morske granice smanjen je za 70 posto.


Znači, predsjednik ne samo da se fokusira na jedan manji udio u ukupnoj trgovini drogama, već se fokusira na onaj udio koji se značajno smanjuje i bez njegove intervencije", objašnjava Bier.

Koliki utjecaj na krijumčarenje droge ima izgradnja zida?

"Najbolji primjer imamo između 2003. i 2009. godine, kada je izgrađena ograda duž 500 milja granice s Meksikom. Ta ograda nije imala nikakav utjecaj na krijumčarenje drogom. To se može izmjeriti na dva načina: korištenje droge u SAD-u i zapljena na granici. Ta ograda je udvostručila troškove, a nije imala nikakav efekt. Godine 2013. državna agencija za droge DAA izdala je dramatično priopćenje o porastu korištenja droge u Americi.

Rat protiv droge na granici nije ništa efikasniji od rata protiv droge u unutrašnjosti države. Proizvodi veći broj prijestupnika, puni zatvore, uništava obitelji i ne čini ništa da se promet smrtonosnim drogama zaustavi. Zato bih preporučio predsjedniku da pogleda rezultate legalizacije marihuane u nekim državama SAD-a, da tu lekciju primijeni i na druge droge."

Na pitanje kako mafijaški karteli reagiraju na činjenicu da je marihuana za rekreativnu upotrebu već legalizirana u deset država SAD-a, Bier odgovara kako se pokušavaju prilagoditi tako što prebacuju svoj posao na druge droge. Ali ta strategija im zasad ne pali jer se vrijednost ukupne droge koja ulazi u SAD znatno smanjuje, što znači da pada potražnja za njihovim uslugama. Sad koriste stare tunele za krijumčarenje droge kako bi krijumčarili ljude koji su voljni platiti ilegalni ulazak u SAD jer ne mogu dobiti vizu.

Ima li među ilegalnim imigrantima krijumčara droge? "Samo mali udio uhvaćenih na granici koji su je pokušali ilegalno prijeći bili su krijumčari droge, i to prema statističkim podacima granične patrole. Ako pogledate, članovi bandi čine samo 0,5 posto onih koji su bezuspješno pokušali prijeći granicu. Velika većina onih koji pokušavaju ući imaju članove obitelji u SAD-u i žele se s njima spojiti, radnici koji žele ispuniti potrebe tržišta rada u SAD-u."

Ipak, u nekim državama koje su legalizirale marihuanu ponovno se pojavio problem crnog tržišta, prvenstveno zbog visokih poreza i regulacija. Bier je istaknuo primjer Kolorada kao najpozitivniji.

"Imamo spektar različitih modela kako su to pojedine države napravile. Zasad je najuspješniji Kolorado, njihova je vlada potpuno oslobodila legalni uzgoj na privatnim površinama i tako onemogućila razvoj crnog tržišta. S druge strane imamo Kaliforniju koja nije toliko uspješna zbog regulacija, poreza i prvenstveno licenciranja. To su značajne prepreke koje ne dozvoljavaju legalnim biznisima da potpuno zamijene crno tržište."

 




VIŠE IZ RUBRIKE:
LJUDSKA PRAVA
SVIJET
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ideja o odšteti zbog iseljavanja radnika je toliko luda da ju je predlagao i Joseph Stiglitz. Da, on je uvaženi ekonomist, ali i socijaldemokrat.

Mostovac brani Petrova citatom iz knjige ekonomista koji je hvalio Chavezovu ekonomsku politiku

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sindikati možda to nisu planirali, ali oni će na kraju natjerati Plenkovića da preispita sustav i pokrene ozbiljnu reformu.

Ne slažem se s njihovom inicijativom, ali pozdravljam uspjeh sindikata. Evo zašto...

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Riječ je o retoričkom triku kojim se koriste vladajući kako bi građani pomislili da se država razdužuje.

Provjera istinitosti: Smanjuje li se hrvatski javni dug?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljudi koji su nekoć vodili političke stranke koje su bile liberalne samo na papiru, sada su se sjetili pričati o marginalizaciji. A tko je do nje doveo?

Kome smeta rebrendiranje HSLS-a?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad bi protekcionizam vodio u prosperitet, to bi značilo da slobodna trgovina vodi u siromaštvo. Provjerili smo je li to točno.

Razbijanje mita: Protekcionizam vodi u prosperitet

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HDZ-ov kandidat za EU parlament obećava bolju edukaciju, veće plaće i stambeno zbrinjavanje. A lijepo vrijeme?

Resslerova obećanja su kao da ih je prepisao od Marasa ili Tomaševića

Društvo

PIŠE: PREDRAG RAJŠIĆ

Pitanje je ima li država pravo upotrijebiti silu da bi zabranila nekom stranom proizvođaču prodaju svoga proizvoda kupcu u Hrvatskoj.

Treba li Hrvatska zabraniti uvoz genetski modificirane hrane? (pogled iz klasično-liberalne teorije prava)

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovo bi trebalo postati standard, pa čak i obaveza, za sve jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj.

Najtransparentniji grad u RH: Građani Bjelovara će imati uvid u svaku kunu koja ode iz gradske blagajne

Politika

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Kao što nemaju svi građani iste države jednake financijske navike, tako se međusobno razlikuju i države.

I SDP kapitulirao pred populizmom: Zašto banke ne nude kredite s istom kamatom u Njemačkoj i Hrvatskoj?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iako je Senat većinom glasova donio zakon, on će završiti na sudu pa će to automatski zakočiti njegovo uvođenje.

Do zabrane pobačaja u Alabami neće doći još jako dugo, a možda i nikada

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najbolje u Europi kotira Malta, a na dnu su Azerbajdžan, Turska, Armenija i Rusija. Hrvatska je u sredini EU zemalja.

LGBT prava: Hrvatska u tri godine pala za čak 6 pozicija, ali i dalje je vodeća u istočnoj Europi

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Posljednjih 30-ak godina oni se uspješno igraju s nama. Možda je došlo vrijeme da se i mi malo poigramo s njima.

Zaslužuju li političke stranke u Hrvatskoj vaš novac?

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: