SAD: Zbog legalizacije marihuane drastično smanjeno krijumčarenje droge preko granice

23.2.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Tijekom 5 godina krijumčarenje marihuane preko granice s Meksikom palo je 78 posto. To nije rezultat povećane kontrole granice nego legalizacije u SAD-u.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

SAD: Zbog legalizacije marihuane drastično smanjeno krijumčarenje droge preko granice

Tijekom 5 godina krijumčarenje marihuane preko granice s Meksikom palo je 78 posto. To nije rezultat povećane kontrole granice nego legalizacije u SAD-u.
PIŠE Mario Nakić

Američki predsjednik Donald Trump nedavno je proglasio izvanredno stanje u SAD-u kako bi mogao uzeti 6 milijardi dolara iz Pentagona za izgradnju zida na granici s Meksikom. Jedan od glavnih argumenata za zid mu je promet smrtonosnim drogama.

Kad se promatra duže razdoblje, najviše droge dolazilo je u SAD iz Meksika, ali tijekom posljednjih godina krijumčarenje droge preko meksičke granice palo je za 75 posto. To nema nikakve veze s povećanjem osiguranja na granici niti s nedavnim uhićenjem vođe Sinaloa kartela Joaquina Guzmana, poznatijeg kao El Chapo, već je rezultat legalizacije marihuane u državama diljem SAD-a.

Prošle godine je granična patrola zaplijenila samo 12 kilograma marihuane u cijeloj godini, što je pad od 78 posto u odnosu na 2013. godinu. Posljednjih 5 godina krijumčarenje drogom preko američko-meksičke granice osjetno se smanjuje, o čemu je govorio David Bier, politički analitičar iz Cato instituta u intervjuu za časopis Reason.





"Legalizacija marihuane, koja je započela 2014. godine u Koloradu i Washingtonu, preusmjerila je izvor nabavke marihuane s granice na legalne uzgajivače u Americi. U 2018. godini velika većina droge, gledano kroz njenu vrijednost, ušla je u SAD brodovima. Ali uslijed legalizacije marihuane ukupni ulazak droga u zemlju preko kopnene i morske granice smanjen je za 70 posto.

Znači, predsjednik ne samo da se fokusira na jedan manji udio u ukupnoj trgovini drogama, već se fokusira na onaj udio koji se značajno smanjuje i bez njegove intervencije", objašnjava Bier.

Koliki utjecaj na krijumčarenje droge ima izgradnja zida?

"Najbolji primjer imamo između 2003. i 2009. godine, kada je izgrađena ograda duž 500 milja granice s Meksikom. Ta ograda nije imala nikakav utjecaj na krijumčarenje drogom. To se može izmjeriti na dva načina: korištenje droge u SAD-u i zapljena na granici. Ta ograda je udvostručila troškove, a nije imala nikakav efekt. Godine 2013. državna agencija za droge DAA izdala je dramatično priopćenje o porastu korištenja droge u Americi.

Rat protiv droge na granici nije ništa efikasniji od rata protiv droge u unutrašnjosti države. Proizvodi veći broj prijestupnika, puni zatvore, uništava obitelji i ne čini ništa da se promet smrtonosnim drogama zaustavi. Zato bih preporučio predsjedniku da pogleda rezultate legalizacije marihuane u nekim državama SAD-a, da tu lekciju primijeni i na druge droge."

Na pitanje kako mafijaški karteli reagiraju na činjenicu da je marihuana za rekreativnu upotrebu već legalizirana u deset država SAD-a, Bier odgovara kako se pokušavaju prilagoditi tako što prebacuju svoj posao na druge droge. Ali ta strategija im zasad ne pali jer se vrijednost ukupne droge koja ulazi u SAD znatno smanjuje, što znači da pada potražnja za njihovim uslugama. Sad koriste stare tunele za krijumčarenje droge kako bi krijumčarili ljude koji su voljni platiti ilegalni ulazak u SAD jer ne mogu dobiti vizu.

Ima li među ilegalnim imigrantima krijumčara droge? "Samo mali udio uhvaćenih na granici koji su je pokušali ilegalno prijeći bili su krijumčari droge, i to prema statističkim podacima granične patrole. Ako pogledate, članovi bandi čine samo 0,5 posto onih koji su bezuspješno pokušali prijeći granicu. Velika većina onih koji pokušavaju ući imaju članove obitelji u SAD-u i žele se s njima spojiti, radnici koji žele ispuniti potrebe tržišta rada u SAD-u."

Ipak, u nekim državama koje su legalizirale marihuanu ponovno se pojavio problem crnog tržišta, prvenstveno zbog visokih poreza i regulacija. Bier je istaknuo primjer Kolorada kao najpozitivniji.

"Imamo spektar različitih modela kako su to pojedine države napravile. Zasad je najuspješniji Kolorado, njihova je vlada potpuno oslobodila legalni uzgoj na privatnim površinama i tako onemogućila razvoj crnog tržišta. S druge strane imamo Kaliforniju koja nije toliko uspješna zbog regulacija, poreza i prvenstveno licenciranja. To su značajne prepreke koje ne dozvoljavaju legalnim biznisima da potpuno zamijene crno tržište."

 

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
LJUDSKA PRAVA
SVIJET
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Autorska prava mogu i trebaju biti zaštićena i bez gušenja slobode govora. Filtri na društvenim mrežama sasvim sigurno će uvesti cenzuru.

Peticija za spas interneta: Poručite našim europarlamentarcima da nam se prestanu igrati sa slobodom govora!

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Zuzana Čaputova je pravnica i ekološka aktivistica iz socijalno-liberalne stranke, koju su na predsjedničkim izborima podržali konzervativni liberali.

Slovački poučak: Desni populizam se ne pobjeđuje ljevičarenjem nego politikom liberalizma!

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Može se očekivati da će i ostale kreditne agencije podići rejting Hrvatske iz smeća, ali to ne znači da Hrvatska ide u dobrom smjeru.

Hrvatski kreditni rejting više nije u smeću. Što to konkretno znači?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Centralizirana država čini velike nepravde, ne samo među ljudima, već i među županijama. Pa tako kažnjava one produktivnije i nagrađuje one bez produktivnosti.

Međimurska županija ima najveći indeks poduzetništva u RH, a najnižu prosječnu plaću. Kako je to moguće?

Ekonomija

PIŠE: DAVOR NAĐI

Kažnjavanje očito ne pali, ali postoje mjere motivacije.

Kako reducirati izbjegavanje plaćanja poreza na minimum

Ekonomija

PIŠE: BORNA BJEDOV

Kako u isto vrijeme pomoći ljudima kada financijski posrnu da ne padnu na dno i motivirati ih da ne ostanu doživotno ovisni o državnoj pomoći?

Negativni porez na dohodak - staro rješenje za vječni problem

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: