Marxove želje se ostvaruju! Ali ne u marksističkim društvima...

19.7.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5
Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Tko je Hayek?
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju

Marxove želje se ostvaruju! Ali ne u marksističkim društvima...

Marksizam je trebao donijeti mnogo pozitivnih promjena, uključujući stvaranje besklasnog društva koje živi u miru. Na ove ambiciozne ciljeve može se dodati značajno smanjenje količine radne snage koja je potrebna od proletarijata.

Kako je Rodney G. Peffer sa Sveučilišta u San Diegu pisao u knjizi iz 2014. "Marksizam, moral i socijalna pravda", Karl Marx je vjerovao da je smanjenje potrebnog vremena za rad..."apsolutna nužnost". Tvrdio je da pravo bogatstvo ukuplja razvijenu produktivnu snagu svih pojedinaca. Više nije vrijeme za rad, nego raspoloživo vrijeme koje je mjera bogatstva. "Njemački ekonomist nije ni sanjao da će slobodnotržišni sistem postići njegove ciljeve", napisao je Peffer u svojoj knjizi.

Broj sati rada po danu mijenjao se kroz ljudsku povijest. Na temelju svojih zapažanja postojećih društava lovaca i sakupljača, znanstvenici procjenjuju da su naši preci radili negdje između 2,8 i 7,6 sati dnevno. Međutim, nakon što su osigurali hranu za taj dan, zaustavili su se. Radno opterećenje bilo je relativno nisko, ali takav je bio i njihov životni standard. Bogatstvo naših predaka bilo je ograničeno na težinu posjeda koje su mogli nositi na leđima s jednog mjesta na drugo.

Prije otprilike 12.000 godina ljudi su se počeli smirivati, obrađivati ​​usjeve i uzgajati domaće životinje. Ukupan broj radnih sati porastao je, jer su ljudi spremni žrtvovati slobodno vrijeme u zamjenu za stabilniju opskrbu hranom. Budući da je umjetna rasvjeta bila prilično skupa, dnevno svjetlo je utjecalo na količinu posla koji bi mogao biti učinjen bilo koji dan. Ljeti, većina ljudi je radila između 6 i 10 sati na poljima i dodatnih 3 sata kod kuće. Zimi je broj radnih sati bio 8. Zbog vjerskih razloga nedjelja je bila slobodan dan, a mnogočlana obitelj je u blagovaonici razbijala monotoniju poljoprivrednog života.

Naša očekivanja o tome što čini dobru ravnotežu između posla i života su očito vrlo različita od onih lovaca-sakupljača i poljoprivrednika. Stoga je smisleno usporediti današnje opterećenje s onim na početku industrijske revolucije.

Godine 1830. radni tjedan na industrijaliziranom Zapadu bio je u prosjeku oko 70 sati ili, isključujući nedjelje, 11,6 sati rada dnevno. Do 1890. pao je na 60 sati tjedno ili 10 sati na dan. Trideset godina kasnije, radni tjedan u naprednim društvima iznosio je 50 sati ili 8.3 sati tjedno. Danas ljudi u naprednim društvima rade manje od 40 sati tjedno. To još uvijek iznosi otprilike 8 sati dnevno, jer radnici obično ne rade subotom. Rođen je "vikend".

Ukupan broj radnih sati smanjio se onako kako se povećava bogatstvo. Jasno, što bogatija zemlja, to manje ljudi moraju raditi. Do podataka za zemlje u razvoju teško je doći, ali prosječni broj odrađenih sati po radniku u zemljama s visokim dohotkom smanjio se s 2.123 u 1950. na 1.732 u 2017. To je pad od 18,4 posto. Na temelju dostupnih podataka naprednih zemalja, Nijemci rade najmanje sati (1.347), a Singapurci rade najviše (2.237). S 1.763 radnih sati godišnje, Sjedinjene Države su bile u sredini razvijenih zemalja 2017. godine.



U istom razdoblju, prosječni BDP po osobi prilagođen inflaciji i kupovnoj moći porastao je za 483 posto u Njemačkoj, 1,376 posto u Singapuru i 290 posto u Sjedinjenim Državama. Sveukupno, BDP po glavi stanovnika u zemljama s visokim dohotkom porastao je s 9.251 dolara na 47.149 dolara (u vrijednosti dolara iz 2016.) ili 410 posto.

Dakle, ljudi zarade više novca u zamjenu za manje posla. Ali, uživaju li još više slobodnog vremena? Međunarodne usporedbe su teške, no Time je objavio istraživanje, koje provodi Američki ured za statistiku rada, utvrdivši da su Amerikanci u prosjeku uživali 5,24 sati slobodnog vremena dnevno u 2017. godini. To je 2,5 posto više nego kada je istraživanje započelo u 2003. godini. Predstavljaju li SAD globalni trend, još uvijek ne možemo sa sigurnošću znati. Ipak, neporecivo je da ljudi imaju više slobodnog vremena nego što su nekad imali - barem od uvođenja kapitalizma i liberalne demokracije.

Marx je pogriješio o mnogim stvarima. Poznato je, mislio je da bi tržišno natjecanje umanjilo dobit. No, kao što Johan Norberg iz Instituta Cato ističe u svojoj knjizi "Napredovanje: deset kriterija za promatranje budućnosti", Marx je proživio razdoblje golemog obogaćivanja zapadnoga radnika. "Kad je Marx umro 1883.", piše Norberg, "prosječni Englez bio je tri puta bogatiji nego što je bio kad je Marx rođen, 1818. godine." Zaokupljen svojim pogrešnim idejama, Marx nije mogao vidjeti što se zapravo događa oko njega.

Marxovi učenici iz Kube i Venezuele, Južne Afrike i Zimbabvea čine istu pogrešku danas. Opterećeni ideološkom mržnjom prema slobodnom tržištu, odbijaju uvidjeti da je kapitalizam isporučio ono što je Marx odavno želio - manje posla i veće zarade. Plus ça promjena...

O autoru: Marian L. Tupy je viši politički analitičar u Cato institutu i urednik stranice Human Progress



Novo na Liberalu

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bogati i siti Europljani ne mogu shvatiti kako nekome u siromašnom Brazilu može biti obradiva poljoprivredna površina važnija od netaknute prašume.

Hvala Bogu za desničare. Da oni nisu došli na vlast, skoro nitko u svijetu ne bi pitao za okoliš

Ekonomija

PIŠE: DAVID DIMSITA

Zbunjena Francuskinja, koja je prevarena za smještaj, optužila je Booking.com, a mnogi su zaključili i kako bi država tu trebala nešto učiniti.

Je li Booking.com odgovoran za probleme Francuza na Hvaru?

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Događa se masivna politizacija ekoloških tema, gdje najveći mediji manipuliraju podacima i dezinformiraju javnost.

NASA: Požari u Brazilu su ove godine ispod prosjeka. Otkud onda medijima suprotne informacije?

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ono što neki hrvatski političari nazivaju incidentom ima sva obilježja terorističkog napada.

Napad na kafiće kod Knina treba okarakterizirati kao terorizam

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Plakat sa slikom jabuke koju nagrižu crvi podsjetio je mnoge na nacističku propagandu protiv Židova.

Izbori u Švicarskoj: Konzervativci optuženi za kopiranje nacističke propagande, zelene stranke u porastu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Čehoslovački vođa Dubček pokušao je reformirati socijalizam. To se Sovjetima nije svidjelo pa su im poslali 2.000 tenkova...

Na današnji dan: Sovjeti ugušili Praško proljeće u krvi - okupacija Čehoslovačke

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mogla je odbiti rad u veleposlanstvu, zaposliti se u privatnom sektoru i pisati na Facebooku što želi.

Ne, suspenzija rasističke diplomatkinje nema nikakve veze sa slobodom govora

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Seksualna orijentacija nije uvjetovana svjetonazorom niti je svjetonazor uvjetovan seksualnom orijentacijom. Zašto onda LGBT udruge promiču jednu ekstremističku ideologiju?

Zašto CroL-u smeta slobodno tržište?

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ova dva pitanja su ključna u otkrivanju liberala od ostalih. Gotovo nepogrešivo...

Tko je liberal, a tko nije? Postoji jedan vrlo jednostavan i brz način da to otkrijete...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Donedavno se o tome govorilo isključivo u libertarijanskim krugovima, a sada su tu ideju počeli širiti i političari s puno širim spektrom birača.

Bruto plaća na ruke - ideja koja nailazi na plodno tlo među hrvatskim političarima. Što vi mislite?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije trećine HDZ-ovaca se slaže s izjavom da su imigranti najveća prijetnja europskoj kulturi...

Diplomatske nevolje: Kolinda i Plenković će teško naći u HDZ-u kadrove koji nisu ksenofobni

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Most je pokrenuo inicijativu koju su već ranije pokretale i druge političke stranke. Njena jedina svrha je ubiranje jeftinih poena na dezinformiranju građana.

Voda, vodoopskrba i prava - umjesto rasprave o pravom problemu, širi se strah od privatnika

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: