Marxove želje se ostvaruju! Ali ne u marksističkim društvima...

19.7.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5
Preporučeno za vas
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Zadrani će neuspješni koncert Rite Ore platiti većom cijenom vode
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
HDZ je prije 5 godina najavio digitalizaciju javne uprave, ali Hrebak ju je proveo - u Bjelovaru
Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Tko je Hayek?
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Hrvatska ima veći udio žena u poduzetništvu od Švedske, Njemačke i Švicarske
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum

Marxove želje se ostvaruju! Ali ne u marksističkim društvima...

Marksizam je trebao donijeti mnogo pozitivnih promjena, uključujući stvaranje besklasnog društva koje živi u miru. Na ove ambiciozne ciljeve može se dodati značajno smanjenje količine radne snage koja je potrebna od proletarijata.

Kako je Rodney G. Peffer sa Sveučilišta u San Diegu pisao u knjizi iz 2014. "Marksizam, moral i socijalna pravda", Karl Marx je vjerovao da je smanjenje potrebnog vremena za rad..."apsolutna nužnost". Tvrdio je da pravo bogatstvo ukuplja razvijenu produktivnu snagu svih pojedinaca. Više nije vrijeme za rad, nego raspoloživo vrijeme koje je mjera bogatstva. "Njemački ekonomist nije ni sanjao da će slobodnotržišni sistem postići njegove ciljeve", napisao je Peffer u svojoj knjizi.

Broj sati rada po danu mijenjao se kroz ljudsku povijest. Na temelju svojih zapažanja postojećih društava lovaca i sakupljača, znanstvenici procjenjuju da su naši preci radili negdje između 2,8 i 7,6 sati dnevno. Međutim, nakon što su osigurali hranu za taj dan, zaustavili su se. Radno opterećenje bilo je relativno nisko, ali takav je bio i njihov životni standard. Bogatstvo naših predaka bilo je ograničeno na težinu posjeda koje su mogli nositi na leđima s jednog mjesta na drugo.

Prije otprilike 12.000 godina ljudi su se počeli smirivati, obrađivati ​​usjeve i uzgajati domaće životinje. Ukupan broj radnih sati porastao je, jer su ljudi spremni žrtvovati slobodno vrijeme u zamjenu za stabilniju opskrbu hranom. Budući da je umjetna rasvjeta bila prilično skupa, dnevno svjetlo je utjecalo na količinu posla koji bi mogao biti učinjen bilo koji dan. Ljeti, većina ljudi je radila između 6 i 10 sati na poljima i dodatnih 3 sata kod kuće. Zimi je broj radnih sati bio 8. Zbog vjerskih razloga nedjelja je bila slobodan dan, a mnogočlana obitelj je u blagovaonici razbijala monotoniju poljoprivrednog života.

Naša očekivanja o tome što čini dobru ravnotežu između posla i života su očito vrlo različita od onih lovaca-sakupljača i poljoprivrednika. Stoga je smisleno usporediti današnje opterećenje s onim na početku industrijske revolucije.

Godine 1830. radni tjedan na industrijaliziranom Zapadu bio je u prosjeku oko 70 sati ili, isključujući nedjelje, 11,6 sati rada dnevno. Do 1890. pao je na 60 sati tjedno ili 10 sati na dan. Trideset godina kasnije, radni tjedan u naprednim društvima iznosio je 50 sati ili 8.3 sati tjedno. Danas ljudi u naprednim društvima rade manje od 40 sati tjedno. To još uvijek iznosi otprilike 8 sati dnevno, jer radnici obično ne rade subotom. Rođen je "vikend".

Ukupan broj radnih sati smanjio se onako kako se povećava bogatstvo. Jasno, što bogatija zemlja, to manje ljudi moraju raditi. Do podataka za zemlje u razvoju teško je doći, ali prosječni broj odrađenih sati po radniku u zemljama s visokim dohotkom smanjio se s 2.123 u 1950. na 1.732 u 2017. To je pad od 18,4 posto. Na temelju dostupnih podataka naprednih zemalja, Nijemci rade najmanje sati (1.347), a Singapurci rade najviše (2.237). S 1.763 radnih sati godišnje, Sjedinjene Države su bile u sredini razvijenih zemalja 2017. godine.



U istom razdoblju, prosječni BDP po osobi prilagođen inflaciji i kupovnoj moći porastao je za 483 posto u Njemačkoj, 1,376 posto u Singapuru i 290 posto u Sjedinjenim Državama. Sveukupno, BDP po glavi stanovnika u zemljama s visokim dohotkom porastao je s 9.251 dolara na 47.149 dolara (u vrijednosti dolara iz 2016.) ili 410 posto.

Dakle, ljudi zarade više novca u zamjenu za manje posla. Ali, uživaju li još više slobodnog vremena? Međunarodne usporedbe su teške, no Time je objavio istraživanje, koje provodi Američki ured za statistiku rada, utvrdivši da su Amerikanci u prosjeku uživali 5,24 sati slobodnog vremena dnevno u 2017. godini. To je 2,5 posto više nego kada je istraživanje započelo u 2003. godini. Predstavljaju li SAD globalni trend, još uvijek ne možemo sa sigurnošću znati. Ipak, neporecivo je da ljudi imaju više slobodnog vremena nego što su nekad imali - barem od uvođenja kapitalizma i liberalne demokracije.

Marx je pogriješio o mnogim stvarima. Poznato je, mislio je da bi tržišno natjecanje umanjilo dobit. No, kao što Johan Norberg iz Instituta Cato ističe u svojoj knjizi "Napredovanje: deset kriterija za promatranje budućnosti", Marx je proživio razdoblje golemog obogaćivanja zapadnoga radnika. "Kad je Marx umro 1883.", piše Norberg, "prosječni Englez bio je tri puta bogatiji nego što je bio kad je Marx rođen, 1818. godine." Zaokupljen svojim pogrešnim idejama, Marx nije mogao vidjeti što se zapravo događa oko njega.

Marxovi učenici iz Kube i Venezuele, Južne Afrike i Zimbabvea čine istu pogrešku danas. Opterećeni ideološkom mržnjom prema slobodnom tržištu, odbijaju uvidjeti da je kapitalizam isporučio ono što je Marx odavno želio - manje posla i veće zarade. Plus ça promjena...

O autoru: Marian L. Tupy je viši politički analitičar u Cato institutu i urednik stranice Human Progress



Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: LIZ WOLFE

Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: