Masovna depresija - nuspojava života u Hrvatskoj

2.12.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4

Ljudi misle da će antidepresivi riješiti probleme nastale životom u toksičnoj i kolektivističnoj sredini. Samo preuzimanje vlastite odgovornosti može ih riješiti.
PIŠE: IVA GRGIĆ

Više od iste autorice
Počinje rat na desnici: Hoće li Most preuzeti dio desnog biračkog tijela HDZ-u?
Justin Bieber i predbračna čistoća: Što nam to govori o državnim, društvenim i crkvenim zabranama i tabuima?
Preporučeno za vas
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Zadrani će neuspješni koncert Rite Ore platiti većom cijenom vode
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
HDZ je prije 5 godina najavio digitalizaciju javne uprave, ali Hrebak ju je proveo - u Bjelovaru
Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Tko je Hayek?
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Hrvatska ima veći udio žena u poduzetništvu od Švedske, Njemačke i Švicarske
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe

Masovna depresija - nuspojava života u Hrvatskoj

Ljudi misle da će antidepresivi riješiti probleme nastale životom u toksičnoj i kolektivističnoj sredini. Samo preuzimanje vlastite odgovornosti može ih riješiti.
PIŠE Iva Grgić

Posljednjih nekoliko godina zahvaljujući istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije konstantno putem medija čitamo informacije o bolesti zvanoj depresija. Njezin porast i popularnost koju mediji ističu kao normalnu pojavu doveo je do sve češćih dijagnoza. O tome fenomenu sam se, srećom, educirala puno prije nego sam osjetila bilo kakve simptome.

Odrastati u malenoj sredini diljem Lijepe naše uglavnom znači slijediti nekakve ranije ugovorene kolektivne obrasce ponašanja, razmišljanja i načina života, naravno sve to bez ikakvog kritičkog razmišljanja. Zapošljavate se preko političke veze u lokalnom poduzeću na unaprijed predviđenom radnom mjestu s unaprijed predviđenim koeficijentom plaće. Radno okruženje vam je izrazito negativno, a poslodavac vrlo često ima manje znanja od vas. Kao logičnim vam se nameće kredit za kuću i automobil te tradicionalna obitelj. Biti nešto drugačije je uglavnom teško iz dva razloga; strah od osude okoline koja vam nameće takve vrijednosti, ali i strah od ostanka bez ikakvih prava iskazivanjem nezadovoljstva partiji koja vam je omogućila idiličan socijalistički raj u kojem vam je sve omogućeno, a vi ste pritom nezahvalni.

Pokušavate nešto promijeniti, ali sustav sigurnosti je već oduzeo vašu slobodu i to vam ne uspijeva. Iako je stari prijatelj Hrvata u ovakvim situacijama alkohol, sve češće se pokušava pobjeći u bolest uzimanjem antidepresiva, koji bi navodno trebali riješiti sve vaše životne probleme i nedaće. To je, naravno, samo bijeg od problema i odlaganje preuzimanja odgovornosti. Uzrok lošem stanju nije mentalni poremećaj koji će vam medicina dijagnosticirati s ciljem prodaje tableta nego kolektivizam. To je najveća bolest 20. stoljeća koja je razorila duh i moral svake nacije koja je bila pod snažnom diktaturom s ekonomskim neslobodama, a samim time i pojedinca.

Moje osobno iskustvo sa zdravstvenim sustavom nije bilo toliko negativno jer sam se o mnogim stvarima i sama informirala. Nakon konstantnog osjećaja umora potražila sam pomoć liječnika. Automatski su mi bez nekakvog razgovora i pregleda prepisane tablete s obrazloženjem da je takva procedura. Nisam ih htjela piti dok ne dobijem bolje obrazloženje. Potom sam shvatila da pomoć tražim od istog sustava koji mi je i zadao zdravstvene tegobe pa sam logično i odustala od nastavka liječenja. No, to je bilo hvalevrijedno iskustvo jer se ondje doista može vidjeti sva negativna strana sustava u kojem živimo.

Uz određeni broj pacijenata kojima je liječenje nužno, veliki broj se ondje nalazi samo kako bi odmorio od svakodnevnog stresa. Upoznala sam mladu majku koja je zaposlena u gradskom poduzeću. Tvrdi da je zbog djeteta zatočena u tom mjestu, iako bi se rado bavila nekim drugim zanimanjem. Uzela je višemjesečno bolovanje, a ovo joj je drugi pokušaj liječenja. Ovakvi primjeri su brojni, a neproduktivni djelatnici koji bez razloga odlaze na bolovanja skupo nas koštaju. Katolička crkva vrlo često podržava ovakav sustav i politiku koja ga provodi s ciljem očuvanja naših vrijednosti među kojima je obitelj. Ali ovakve tradicionalne socijalističke obitelji su uglavnom destruktivne. Djeca postaju taoci briga i nemoći svojih roditelja koji na njih prenose krivnju i frustracije.

Pored snažne države i pojedincu se teško oduprijeti normama toga društva, a ako one nisu u skladu s njegovom osobnošću, tu dolazi do velikih problema. Vrlo je teško nadići kolektivne ideale i postaviti osobne ciljeve te ustrajati na njima jer je podrška uglavnom minimalna.

Osluškivala sam razne probleme mladih u manjim mjestima i uglavnom se svode na slabu perspektivu i nezaposlenost. Jedino moguće zapošljavanje je bliskost s vladajućima, a ako niste te sreće, ostajete bez mogućnosti ostvarivanja prihoda i napuštanje zemlje je jedino rješenje. Mnogi od njih sami sebi dijagnosticiraju bolest i nadaju se da će ih to spasiti od naizgled bezizlazne situacije. S obzirom da nisam stručni psihijatar, ne bih pisala o dijagnozama te nekog odgovarala od tableta koje su mu prepisane. Ipak, ako očekujete da će same tablete učiniti nešto umjesto vas, riješiti vam egzistencijalna pitanja, tada dolazi do velikih problema, pa čak i suicidalnih tendencija koji se nakon neuspješnog liječenje čine kao jedino rješenje.

Promotrite sve opcije koje vam se nude i shvatite da ste za sve sami odgovorni vi, a ne država, i tada ćete si stvarno pomoći. Sloboda je temeljna vrijednost pojedinca, a ako vam je ona onemogućena, onda je logično da ste nesretni. Što je slobodnije tržište pojedine zemlje, to je indeks sreće te nacije veći. Imajte to na umu ako vam se ikada zbog nekakvih društvenih ograničenja nametnu medicinske dijagnoze.

 


Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: LIZ WOLFE

Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: