EU izbori: Matija Posavec (HNS) odgovara na naša pitanja

11.4.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
4

Nositelj liste Hrvatske narodne stranke - liberalni demokrati i župan Međimurske županije dao je iscrpne i konkretne odgovore.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
Kanadski poučak: Progresivno oporezivanje bogatih smanjuje državne prihode
Sekularnost države nije pitanje zbog kojeg bismo se trebali dijeliti
Marić tvrdi da je Hrvatska u donjoj polovici EU po oporezivanju plaće. Koliko u tome ima istine?
UK: Automatizacija uništila 800.000 radnih mjesta, a kreirala 3,5 milijuna novih
Je li gaženje po malim poduzetnicima udovoljavanje koalicijskom partneru?
Top 9 razloga zašto nikakav porez neće pomoći psima
Zašto će rezanjem poreza plaće rasti političarima, a ne radnicima na minimalcu?
Pravobraniteljica: 'Nema diskriminacije u vojnom roku'
Tko je Wall Streetu ukrao Božić?
Zašto je Divjak ustuknula pred manipulacijama i lažima?
Bjelovarska pro-business politika treba postati primjer drugima
ECRI optužila Hrvatsku za rasizam, homofobiju i ustašluk - evo na kojoj osnovi...
Grmoja, svaka čast! Most je najdosljedniji po pitanju slobode govora.
Plenković prihvaća ideje Liberala: Ovo je najbolji put do prijateljstva sa susjedima
Srbija još uvijek plaća Titove dugove i otplaćivat će ih sljedeće 22 godine
Progon kršćana? Da, ali u zemljama gdje se proganjaju i sve ostale manjine...
HSLS napušta koaliciju s HDZ-om jer HDZ-u više nije potreban. Pupovac je samo izgovor, i to loš!
Član RF-a objasnio što će nam se dogoditi ʼkad se priča i kod nas zakotrljaʼ kao u Venezueli
[VIDEO] Pogledajte kako Šveđani pametuju Švicarcima o ženskim pravima (obrukali su se)
Razbijanje mita: Je li Švedska stvarno postala centar silovanja?

EU izbori: Matija Posavec (HNS) odgovara na naša pitanja

Nositelj liste Hrvatske narodne stranke - liberalni demokrati i župan Međimurske županije dao je iscrpne i konkretne odgovore.
PIŠE Mario Nakić

Treći predizborni intervju je s Matijom Posavcem, nositeljem liste HNS-a. Posavec je rođen 1980. godine, po struci magistar prometa, a prošao je i stručno usavršavanje za odnose s javnošću i politički marketing. Radio je kao urednik i radijski voditelj, predavač i stručni voditelj u autoškoli, a od 2005. je zaposlen u Međimurskoj županiji gdje je prvo bio glasnogovornik pa dožupan da bi 2013. i 2017. bio izabran za župana. Nedavno je primio prestižno priznanje Financial Timesa u ime Međimurske županije kao izrazito uspješne u stvaranju povoljnog poduzetničkog okruženja i efikasnosti javne uprave. Međimurska županija danas ima najveći indeks poduzetništva i najnižu stopu nezaposlenosti u Hrvatskoj.

* Treba li EU pojačati regulativu za zaštitu okoliša i kako?

- Zaštita okoliša je u EU već dobro regulirana. Ona poduzeća u EU koja naprave korak više u očuvanju okoliša od trenutne regulacije bi trebalo nagraditi manjim porezima ili drugim oblicima rasterećenja. U novom financijskom okviru EU mora osigurati dodatna sredstva za realizaciju projekata i razvoj novih tehnologija za očuvanje okoliša.

* Treba li EU uvesti posebni porez na goriva s ispušnim CO2 plinovima?

- Apsolutno ne. Fosilna goriva su već sada dovoljno oporezovana. Ono što treba je porezno rasteretiti ulaganja u razvoj tehnologija, s naglaskom na baterije, proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, izgradnju infrastrukture punionica i kupnju električnih automobila. Tehnologija se razvija brzo i u idućih nekoliko godina će automobili na električni pogon biti mnogo efikasniji i pristupačniji. Stoga treba posebnu pozornost posvetiti postavljanju punionica kako infrastruktura ne bi kočila njihov ulazak na tržište.

* Francuska je predložila uvođenje digitalnog poreza za najveće tehnološke gigante. Usprotivile su se Irska, Danska, Finska, Švedska i Estonija. Koji je vaš stav po tom pitanju?

- Ne treba gledati kako više oporezivati digitalnu ekonomiju, nego kako kod nas stvoriti uvjete da takva poduzeća ubuduće imaju razvojne centre u Hrvatskoj. Činjenica je da bilo kakvo dodatno oporezivanje može dovesti do pada investicija te povećanja troškova za krajnje korisnike, stoga je potrebno dobro definirati i pronaći smislena rješenja koja bi imala dugoročni pozitivni učinak na razvoj digitalne ekonomije u Hrvatskoj.

* Treba li EU uvesti porez na financijske usluge (banke)?

- Apsolutno ne. HNS se protivi uvođenju novih poreza, a ionako banke uvijek takav porez prebace na krajnjeg korisnika usluge. Ono što treba poticati poreznim olakšicama je da banke i financijske institucije raspoloživa sredstva ne gomilaju, nego ih koriste za podupiranje poduzetničkih inicijativa u gospodarstvu, posebice u području tehnoloških inovacija i start-upova, a regulatornom politikom kontrolirati kamatne stope.

* Treba li EU uvesti porez na robote i automatizaciju rada?

- Apsolutno ne. Tehnološke inovacije, digitalizacija, robotizacija, automatizacija, sve to znači modernizaciju tehnologije proizvodnje. Svaka industrijska revolucija je rezultirala povećanom efikasnošću koju je taj tehnološki napredak omogućio, a na kraju i povećanjem broja zaposlenih. Povećanjem produktivnosti, povećavaju se prihodi, plaće radnika, što omogućava i veću potrošnju te općenito bolji životni standard za građane, tako da apsolutno nema opravdanih razloga za uvođenjem spomenutih poreza.

- Štoviše, Hrvatska je zemlja s najmanjim brojem robota po glavi u EU, deset puta manjim nego u Mađarskoj. Umjesto da stvorimo sustav da što više robota angažiramo u Hrvatskoj, kako možda ne bismo više bili pri začelju EU po BDP-u, upravo suprotno se želi nametnuti. To je neprihvatljivo. Takva inicijativa u potpunosti podsjeća na Ludistički pokret otprije 200 godina, u vrijeme prve industrijske revolucije, koji je uništavao strojeve, tvorničke zgrade i skladišta, vidjevši u njima krivca za nezaposlenost radnika, a ne osnovu za razvoj društva.

* Treba li EU uvesti jedinstveni minimalac za sve države članice?

- Danas ne, zbog silnih različitosti u zemljama članicama EU, od stupnja gospodarskog razvoja preko BDP-a do stanja na tržištu rada, uvođenje jedinstvenog minimalca je danas teško ostvariva mjera, a realno bi mogla jako smanjiti konkurentnost EU. U budućnosti bi takva mjera jedinstvenog minimalca, jedinstvene minimalne mirovine ili jedinstvene kvalitete zdravstvenog sustava u cijeloj Europskoj uniji, kao znak ujednačenog razvoja, na prvom mjestu značila da je "projekt Europa" uspio.

* Treba li EU odgovoriti na trgovinski rat između SAD-a i Kine dodatnom zaštitom vlastite proizvodnje i trgovine, uvođenjem pravila da tvrtke s područja EU imaju prednost na javnim natječajima?

- EU definitivno treba voditi računa o posljedicama daljnjeg sukoba ili rješavanju istog te mogućim scenarijima za Europu na način da pripremi mjere za ublažavanje posljedica trgovinskog rata i zaštitu europske industrije i radnih mjesta. Bilo kakvo ograničavanje javnih natječaja može povući negativne posljedice poput smanjenja kvalitete ponuda i u konačnici smanjenje konkurentnosti tvrtki, što znači i veće cijene za europske građane.

- Nadalje, dodatna zaštita u pravilu stvara slabije tvrtke i posljedično slabije gospodarstvo. Umjesto toga, EU mora nametnuti puno lakši rad za svoje tvrtke, s puno manje birokratskih, poreznih i drugih opterećenja, tako da europske tvrtke postanu puno konkurentnije.

* Treba li EU povećati carine na uvoz robe iz ostalih zemalja svijeta?

- Kada se govori o povećanje carina na uvoz robe iz ostalih zemalja, mora se razmotriti sadašnji kontekst gospodarskih i ekonomskih odnosa: EU su nužni trgovinski pregovori s SAD-om kako bi se spriječilo uvođenje carina na uvoz europskih dobara, sukob SAD - Kina i planirano povećanje carina na 200 milijardi dolara vrijednosti kineskog uvoza, upozorenja Svjetske trgovinske organizacije (WTO) da je globalni rast ugrožen jer gospodarske velesile uzvraćaju jedne drugima trgovinskim sankcijama, od listopada 2017. do svibnja 2018. su zemlje G20 nametnule 39 novih mjera "trgovinskih restrikcija" uključujući carine na uvoz.

- Treba uzeti u obzir da povećanje carina dovodi i do povećanje konačne cijene roba te predstavlja direktan udar na kupovnu moć i životni standard stanovništva. Zato treba raditi na uzajamnom smanjenju i ukidanju carina, osim u slučaju kada se radi do dumpingu ili uvođenju jednostranih carina s druge strane. EU mora politiku gospodarske suradnje voditi po načelu reciprociteta, sa željom da se carine smanjuju i/ili ukidaju.

* Treba li EU regulirati obvezu na jednaki porodiljni dopust muškaraca i žena kompanijama u privatnom sektoru?

- EU po ovom pitanju ne mora djelovati jednoobrazno. Svaka država članica treba imati slobodu regulacije porodiljnog dopusta, u skladu s općim standardima socijalnih i radnih prava. Kompanije u privatnom sektoru trebaju poštivati legislativu države u kojoj djeluju, ali ih ne treba prisiljavati uvođenjem restrikcija nego poreznim olakšicama za provedbu takvih mjera. Prava na majčinstvo i djetinjstvo su posebna prava prema UN deklaraciji.

* Treba li EU uvesti Green New Deal novih javnih ulaganja u ekologiju i javne radove kao što je AOC predložila u Americi?

- Green New Deal je loše rješenje i nismo za to da se to implementira u EU. Green New Deal u SAD-u su mnogi podržali kao vrlo radikalan plan za otvaranje radnih mjesta i poboljšanje okoliša, da bi se onda pokazao kao ne baš dobro osmišljena ideja ili provjerena politika te na kraju nije uspio proći ni proceduralno glasovanje u Senatu.

- EU je u svojim prioritetima za razdoblje od 2015.-2019. uvrstila prioritet po nazivom EU i klima, na tom prioritetu djeluje Energetska unija. Kao što znamo, sve zemlje članice dužne su izgraditi integrirane nacionalne energetske i klimatske planove koji obuhvaćaju pet dimenzija: 1. Sigurnost, solidarnost i povjerenje; 2. Potpuno integrirano unutarnje energetsko tržište; 3. Energetska učinkovitost; 4. Klimatska politika; 5. Istraživanje, inovacije, konkurencija; za razdoblje 2021. – 2030.

- Također, svjedoci smo da je Europski parlament nedavno usvojio Direktivu o zabrani plastike za jednokratnu uporabi kako bi se smanjio plastični otpad koji zagađuje europske obale te da se spase mnogobrojne životinjske i biljne vrste koje od njega stradavaju. Kako bi se ublažile klimatske promjene EU je preuzeo obveze smanjiti emisiju štetnih plinova do 2030. godine ispod razina iz 1990. Prema tome, EU već djeluje po tom pitanju.

* Treba li biti više ili manje ulaganja EU fondova u poljoprivredne subvencije?

- Bez obzira na manjkavosti sustava poljoprivrednih subvencija u EU, HNS se zalaže da Hrvatska maksimalno iskoristi mogućnosti postojećeg sustava i povuče što više poticaja za hrvatske poljoprivrednike kako bi se ubrzao razvoj i povećala njihova konkurentnost u odnosu na poljoprivrednike iz starijih zemalja članica koji puno duže vrijeme koriste te subvencije.

- Međutim, HNS je načelno protiv koncepta subvencija, jer suštinski slabi poljoprivrednike stvarajući od njih ovisnike o subvencijama. Uvijek kao bolje i učinkovitije rješenje vidimo porezno rasterećenje, pa tako i u ovom slučaju poljoprivrede, pa se zalažući za smanjenje subvencija za CAP (zajedničku poljoprivrednu politiku) na razini EU zapravo borimo da se ta sredstva ili preusmjere u digitalnu ekonomiju i kreativne industrije ili da se radi na poreznom rasterećenju poljoprivrede.

- No, svakako nismo za to da se smanjuju subvencije u Hrvatskoj za poljoprivredu iz EU fondova ukoliko se to isto ne učini na razini cijele EU, jer bi to dovelo do nepovoljnog položaja naših poljoprivrednika na zajedničkom tržištu. Ali definitivno bi se trebalo odrediti da se subvencije u poljoprivredi, ako se već i daju, da se daju prema efikasnosti, a ne prema površini ili grlu.

* Nedavno je prošla Rezolucija o autorskim pravima na internetu, sporna zbog Članka 13 (sada Članak 17) koji će za kršenje autorskih prava teretiti stranicu na kojoj se to dogodilo, znači društvene mreže. Koje je vaše mišljenje o tome?

- HNS se jasno zalaže za zaštitu imovine, pa samim time i intelektualnih i autorskih prava. Pitanje autorskih prava, uz pravni i etički, problematizira i svoj tehnički, dosada nedovoljno uređen aspekt. Od Europske se unije očekuje da štiti svoje proizvode pa tako i one intelektualne. Pravno uređenje i pravna praksa u stalnoj su interakciji pa je tako i ovo područje, u regulatornome smislu, potrebno razvijati. Da bismo mogli reći je li ispravno to pitanje urediti baš na ovaj način, morat ćemo pričekati prve rezultate. Vrijeme će pokazati u kojem smjeru će ta direktiva dati rezultate, pa ukoliko se pojave negativne posljedice na slobodu izražavanja na internetu, svakako treba žurno pristupiti izmjeni te legislative.

* Treba li EU zabraniti uvoz GMO hrane i proizvodnju GMO hrane na svome području?

- HNS se načelno protivi rješavanju problema zabranama, a zalaže za donošenje odluka na temelju znanstvenih činjenica, a ne javnih vjerovanja ili predrasuda. Zato se zalažemo da se u Hrvatskoj poreznim olakšicama stimulira GMO free proizvodnja, s posebnim naglaskom na organsku GMO free proizvodnju, kako bismo bili prepoznati i kao zemlja kvalitetnih, ekoloških i tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda snažno uključenih u turističku ponudu Hrvatske, kao trenutno najjače industrijske grane. Porezne olakšice utjecat će ne samo na dostupnost tih proizvoda turistima, nego i našim građanima.

* Treba li EU zaštititi građane na internetu od govora mržnje? I ako treba, što je za vas govor mržnje i tko bi trebao o tome odlučivati?

- Ono što danas nazivamo govorom mržnje najčešće zapravo ulazi u prostor koji smo nekada označavali kulturnim ponašanjem, međusobnim uvažavanjem, pristojnošću. Percipiramo li internet kao javni prostor, trebali bismo na njega primjenjivati i pravila koja se primjenjuju u konvencionalnome javnom prostoru, a on već ima ustaljena pravila o "prelaženju granica". Ono o čemu treba pomno razmisliti zapravo je samo pitanje prava na anonimnost koje zapravo oslobađa od odgovornosti. Samo razlikovanje satire i govora mržnje sasvim je suptilno riješeno kroz povijest umjetnosti, književnosti i filozofije. Naravno je da se ne može očekivati da svi koji svojim aktivnostima participiraju na mreži takva suptilna znanja i razviju, ali oni koji ga na ma koji način osmišljavaju, trebali bi. Upravo je ovo jedan od primjera koji dokazuju da tehničke i društvene znanosti moraju surađivati i djelovati sinergijski.

* Treba li EU jamčiti besplatno obrazovanje i zdravstvene usluge svima?

- Treba jasno razlikovati pojam "besplatnog obrazovanja i zdravstva za sve" i pojam "dostupnosti obrazovanja i zdravstva svima". Jer ništa nije besplatno, sve to plaćaju hrvatskih građani. HNS se jasno zalaže za dostupnost obrazovanja i zdravstva svima, ali kroz uređeni sustav koji će poticati odgovornost i izvrsnost i među pružateljima usluga i među korisnicima.

- Iza dosadašnjeg uobičajenog pojma "besplatnog obrazovanja i zdravstva za sve" proizlazi sustav koji je nedovoljno efikasan i generira nezadovoljstvo i među pružateljima usluga (medicinski i obrazovni djelatnici) i među korisnicima (građani kao porezni obveznici koji to plaćaju, ali i kao pacijenti, učenici, studenti). O financijskim rezultatima takvog sustava da i ne govorimo.

- Najbolji zdravstveni sustavi u svijetu imaju privatno zdravstvo uz koje se država pojavljuje u snažnoj ulozi regulatora kako bi se jasno definirali standardi i kako ne bi bilo zloupotreba. Građani manje plaćaju za "besplatno zdravstvo" pa im više ostaje u kućnom budžetu za privatno zdravstveno osiguranje. Država u konačnici plaća zdravstveno osiguranje samo onima koji to sami nisu u mogućnosti, u kombinaciji mjera zdravstvene zaštite i socijalne politike.

- Što se tiče školstva, nema razloga da kompletno obrazovanje bude besplatno svima, jer tada nema efikasnosti ni odgovornosti, što vidimo sada na primjeru Sveučilišta u Zagrebu. Svakako smo za vaučerizaciju školstva čime bi svako dijete imalo pristup obrazovanju. Ali isto tako, svako dijete bi na taj način moglo birati u kojoj obrazovnoj instituciji će koristiti taj vaučer, a samim time bi i obrazovne institucije imale prihode ovisno o kvaliteti svog rada. Time bi se potaknula izvrsnost i kod učenika i kod obrazovnih institucija, a javni obrazovni sustav ne bi bio nelojalna konkurencija privatnim obrazovnim ustanovama.

- Na ovaj način, obrazovanje bi i dalje bilo dostupno svima, čak i u puno širem smislu, učitelji i profesori bi bili motiviraniji jer bi u tržišnoj utakmici mogli dobiti bolje plaće u boljim obrazovnim ustanovama, a učenici i studenti bi u konačnici dobivali bolje obrazovanje. A država? Državi trošak ostaje isti, uz bitno veću efikasnost i bez utjecaja na zapošljavanje medicinskog i obrazovnog kadra.

* Što je za vas veći prioritet: da Hrvatska povuče više novca iz EU fondova ili da što bolje iskoristi prednosti tržišnih sloboda na jedinstvenom EU tržištu?

- Naš je prioritet svakako iskoristiti prednosti slobodnog tržišta najveće ekonomije svijeta i jedinstvenog tržišta pola milijarde potrošača, jer se tu krije nemjerljivo veći potencijal od EU fondova, posebice dugoročno. Povlačenje sredstava iz EU fondova važno je kratkoročno i srednjoročno sredstvo za postizanje ekonomskog rasta – bilo kroz ulaganja u poduzetničko okruženje, u istraživanje i razvoj, u obrazovanje ili kao direktna injekcija poduzetnicima kako bi se lakše i brže razvijali da u konačnici samostalno mogu držati korak s globalnom konkurencijom. U tom smislu, nužno je reformirati sustav EU fondova, jer je suviše birokratiziran, i s nedovoljnim fokusom na gospodarstvo, posebno na high-tech industriju u kojoj EU gubi korak za SAD-om i Kinom, te s nedovoljnim fokusom na obrazovanje. Za to su krivi i EU i Hrvatska, i to se mora hitno promijeniti.

 


Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: