Merkel ne želi spašavati Deutsche banku - i u pravu je

6.10.2016.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
Kovač nastavlja nizati gluposti: Ekonomski suverenizam, trgovina i iseljavanje
Havaji uvode zabranu prodaje cigareta za mlađe od 100. Mafija pozdravlja odluku!
Ron Paul otkrio tko mu je favorit na predsjedničkim izborima 2020.
Dragi drugovi iz Telegrama, ʼStojadinʼ nikada nije bio ʼeuropski automobil godineʼ...
Urednik Jutarnjeg lista: 'Zašto Liberal ne poziva na plaćanje poreza?'
Sekularizam je jamstvo vjerskih sloboda, a ne protivnik religije
Zašto je Hrvatska odustala od wuhanskog i usvojila zloglasni švedski model borbe protiv korone?
Tko je gluplji - Most ili HSLS?
Aktivist Živog zida se uspoređuje s Hitlerom: 'Hitler je bio borac protiv bankarskog sustava'
Najgori ministar u vladi: Oporezivao bi telefonske razgovore jer su - luksuz!
Kako možemo pomoći Fižuliću?
Mnogi napuštaju Hrvatsku zbog posla, a uvozit ćemo radnike. Što je u tome čudno?
Maknite ideologe što dalje od djece i izbacite pola predmeta!
Nordijsko istraživanje: Otvorena škola bez maski ne utječe na širenje virusa
Ljevičari protiv pluralizma: Traže od HRT-a da zabrani Luku Popova
Javio se čovjek kojeg su novinari proglasili pijancem, a Markotić marginalcem. Ovo je njegova strana priče...
Sad je i službeno: HRT je režimska javna kuća
Zašto ljevičari i sindikalisti žele novi razdor među radnicima?
Jesu li skandinavske zemlje socijalistički raj? Evo što kažu Šveđani i Danci
Socijalna pomoć treba biti znatno veća, ali postrožite kriterije!

Merkel ne želi spašavati Deutsche banku - i u pravu je


PIŠE Mario Nakić

Najvećoj banci u Njemačkoj, Deutsche banci, prijeti kolaps. Samo ove godine njeni su dioničari izgubili 50 % vrijednosti, a očekuje se da će se pad nastaviti. Proteklih se tjedana puno nagađalo o mogućnosti da država intervenira i spasi najveću nacionalnu banku, no kancelarka Angela Merkel je tu mogućnost rezolutno odbila.

I njeni suradnici na vlasti nisu skloni ovoj opciji. "Sjetimo se samo što se dogodilo 2008. kad je država intervenirala u tržište. Ne mogu si zamisliti da se takva pogreška ponovi", rekao je Hans Michelbach, konzervativni voditelj odbora za financije u njemačkom parlamentu.

Ni sama banka ne želi pomoć države, što su predstavnici banke u više navrata javno izjavili. Još 2008. godine su upravo iz uprave Deutsche banke, komentirajući državne bailoute na američkom financijskom tržištu, tvrdili da oni nikada ne bi tražili od države da ih izvlači. Međutim, tada je njihova banka puno bolje stajala nego danas, a prijeti joj i kazna do 14 milijardi dolara američkog Ministarstva pravde koju Amerikanci traže zbog kreditnih aktivnosti na njihovom području tijekom tzv. "balona nekretninama".

Sve je više, diljem Europe, navijača koji vrše pritisak na Merkel i Deutsche banku da, u strahu od kolapsa financijskog tržišta, država ipak intervenira. Komentator Ratko Bošković u današnjoj kolumni Večernjeg lista tvrdi da će Merkel ipak, zatreba li, uskočiti privatnoj banci u pomoć. Bošković smatra takav potez opravdanim i "od nacionalnog interesa".

Bošković nije u pravu iz više razloga. Tržišna ekonomija u kapitalističkom svijetu temelji se na pravilima slobodnog tržišta, što znači da je jedini zadatak državnih vlasti osigurati pravednu tržišnu utakmicu i petljati se u tržišne tokove što je manje moguće. Države su tijekom proteklih stotinjak godina već i previše puta kršile pravila slobodnog tržišta i izvlačile kompanije koje su "prevelike da propadnu", no takve intervencije nisu nikad urodile željenim plodom. Ne trebamo čak ni ići predaleko u prošlost, dovoljno je prisjetiti se događaja 2008. godine.

Kad je tržište nekretnina bilo pred kolapsom, SAD je uletio s bail-outima kako bi spasio pojedine velike kompanije koje "nisu smjele propasti". To je rezultiralo još većom financijskom krizom koja se proširila na cijeli svijet.

Na tržištu je normalno da kompanije propadaju, osnivaju se nove...Normalno je da biznis, kad više ne ide, propadne. O tome koja će banka propasti odlučuju klijenti, a ne političari. Ista pravila trebaju vrijediti za velike banke kao i za male biznise. Zašto bi propast jednog ugostitelja bila normalna stvar, a propast jedne banke nacionalna katastrofa? Nema tog biznisa koji je "prevelik da propadne". Kad jedan biznis propadne, na tržištu se otvara prostor za druge.

Kod velike mase financijskog kapitala, kao kad je riječ o bankama, naravno da uvijek postoji i veliki rizik. Gube mnogi. Gube dioničari, gube štediše, gube zaposlenici. Međutim, kad se umiješa država u tržište i novcem poreznih obveznika spasi jedne, automatski je naštetila svima ostalima na tom tržištu. Zato mislim da je stav Angele Merkel i njenih suradnika potpuno ispravan, a kolegi Boškoviću bih poručio da ne može jedan privatni biznis biti od nacionalnog interesa. Slobodno tržište je nacionalni interes.


Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: