Milijun mjesečnih naknada bačeno u vjetar

8.1.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4

Milijun mjesečnih naknada bačeno u vjetar

Upravo pročitah kako proizvođač jabuka iz Slavonije ne može naći nadničare kako bi ih obrao. Ponudio je javno 140 kn/dan za berbu dozrelih plodova, no očigledno je to bilo premalo za nezaposlene muškarce i žene da bi ih se motiviralo na rad. I nije toliko čudno to što na birou trenutno ima oko 170.000 nezaposlenih. Nije niti čudno da netko nezaposlen ne želi raditi. Njegova slobodna volja – nitko ga ne može natjerati.

Nego, znate što je tu meni čudno? Čudno mi je to što institucija koja nas godišnje košta oko 2,9 milijardi proračunskih kuna, a čija je svrha povezati poslodavce i posloprimce, HZZ – ne radi ni u korist poslodavaca, niti u korist radnika – posloprimaca. Čini mi se da je tu samo radi sebe i dijela korisnika naknade koji s pivom u ruci, ispred lokalnog dućana, kalkuliraju kad će i koliko raditi kako bi imali naknadu „s biroa“ ili „socijalu“.

Čak se zbog neusklađenosti sustava znalo događati da su pojedinci primali obje naknade istovremeno. Ali, nisu oni tema. Nisu ni tema oni kojima je pomoć stvarno potrebna, kao niti oni koji su godinama uplaćivali doprinos za zapošljavanje i sada ga s punim pravom koriste. Svakom se može dogoditi da iz različitih razloga izgubi posao te je potrebno i vrijeme i novac dok se ne nađe neki drugi posao.

Tema je – HZZ, čiji je zadatak da što više skrati vrijeme do pronalaska novog posla i da samim time uštedi novac iz proračuna od naknada za nezaposlene. Nepune tri milijarde kuna nije malo novca! To je milijun naknada od po 3.000 kn! To je plaćenih milijun mjeseci nerada!

Možemo li nekako smanjiti tu cijenu nerada i ostaviti nešto više novca za plaćanje rada?

Naravno da možemo, ali tek onda kad HZZ bude aktivna karika koja povezuje poslodavce s radnicima, a ne kao do sada socijalna služba ili Državni zavod za statistiku. Socijalnu službu imamo na drugoj adresi, statistiku automatski radi računalo, a nama treba agencija za zapošljavanje, netko tko će biti plaćan i od poslodavaca i od posloprimaca kako bi radio u njihovom interesu. Poslodavcu su potrebni radnici kako bi mogao realizirati svoje poslovne planove, a posloprimcu je potreban poslodavac koji će mu u zamjenu za njegov rad ili uslugu isplatiti plaću. Ako HZZ nije u stanju uskladiti potrebe ove dvije partnerske strane za godišnji budžet od skoro 3 milijarde kuna iliti milijun mjesečnih naknada, i jedni i drugi bi mu trebali otkazati suradnju! Bar tako to zdrava logika nalaže.

U zemlji u kojoj u isto vrijeme nedostaje radnika i ima puno nezaposlenih, nešto ne štima!

Neke očite nelogičnosti

Ekonomski institut u suradnji s portalom Moj Posao kroz OVI (Online Vacancy Index) duži niz godina prati potražnju za radom. I kao što sam na samom početku rekao, potražnja postoji – od potrebe za beračima jabuka, kuharima, čistačima, radnicima u sigurnosti, vozačima, zidarima, frizerima pa sve do prodavača i drugih. OVI indeks je za srpanj 2017. godine veći za 38% u odnosu na isti mjesec prošle godine što znači da je potražnja poslodavaca za radnicima putem „online“ oglasa za toliko veća. Zanimljivo je usporediti iste periode godine i podatak da je unatoč povećanju potražnje za radom od 38%, broj izlazaka s evidencije nezaposlenih u srpnju ove godine manji za 19% u odnosu na srpanj prošle godine.

Je li to cjelokupan HZZ bio cijelo ljeto na kolektivnom godišnjem odmoru? Ili im je pao sustav? Međutim, ukupan broj nezaposlenih je ipak manji gledamo li proteklu godinu u cijelosti – za oko 20%, što je nekih 45.000 ljudi – skoro onoliko koliko nam je mladih "zbrisalo" u Njemačku i Irsku.

Netko bi pomislio da je problem teškog spajanja radnika s poslodavcima teritorijalna udaljenost, ali i tu statistika samog HZZ-a kaže sljedeće: najveći broj nezaposlenih je u Splitsko-dalmatinskoj, Zagrebačkoj i Osječko-baranjskoj županiji. Pa upravo tu i treba najviše radnika, počevši od potreba u turizmu, preko bezbroj mogućnosti milijunskoga grada pa do slavonskih neobranih jabuka. Upravo odatle izvire stalno rastuća potražnja za radnicima. Ako već nije pao sustav – treba li djelatnike HZZ-a poslati na tečaj geografije?

Država svojim uplitanjem pravi štetu

Sagledamo li ovakav HZZ kroz prizmu cjelokupnog sustava i učinkovitosti javnog sektora, ispadam naivan što sam se čudio ovim iracionalnostima. HZZ se samo uklapa u totalno sivilo javnog aparata te svojom neefikasnošću samo potvrđuje činjenicu da se država ne treba previše uplitati u tržište; kako u tržište roba i usluga, tako ni u tržište rada. Ne treba puno logike da bi se zaključilo da je neefikasna i da uzroči svima štetu. Šteta je tri milijarde kuna plaćenog nerada, jer se za taj novac može i treba puno bolje.

Također, šteta je u poruci koju od države dobivamo. Zašto bi netko radio kad je nerad tako dobro plaćen? I šteta je u odgoju djece i mladih – koji će, a što drugo, nego oponašati svoje roditelje.

VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
HRVATSKA
O autoru
Anđelko Balaban je doktor veterinarske medicine. Kao načelnik Općine Jagodnjak u Baranji tražio je smanjenje poreza na dohodak i prvi ukinuo porez na tvrtku. Po napuštanju funkcije odrekao se 6 mjeseci naknade, osnovao tvrtku i prepustio se neizvjesnosti na tržištu. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Isti ljudi koji se najviše kunu u Ustav i američke vrijednosti, prvi su koji će pljunuti na njih.

Što se zapravo krije iza izjava ʼOni mrze ovu zemljuʼ i ʼNeka odu ako im se tu ne sviđaʼ?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sutra će Konzervativna stranka birati novog predsjednika, a u srijedu će ta osoba postati premijer. Ovo je najvjerojatniji nasljednik Therese May.

Tko je Boris Johnson, vjerojatno novi britanski premijer?

Društvo

PIŠE: DAVOR NAĐI

Valja istaknuti pozitivne pomake iako još ima dosta prostora za poboljšanje.

[ANKETA] Kako ocjenjujete ministricu Divjak i promjene u obrazovnom sustavu?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Od nacionalizacije gospodarskih divova i ulaganja u masivne socijalne programe do redova za kruh i života u konstantnom strahu razlika je samo u nekoliko godina.

Propast politike ʼdobrih namjeraʼ: Neimaština i očaj u Venezueli kao u ratnim zonama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bosanskohercegovački novinar je iznio niz neistina i nebuloza o hrvatskom i turskom turizmu.

Zašto mediji prenose dezinformacije o hrvatskom i turskom turizmu koje je proširio Erdoganov fan?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najveći pobornik povećanja minimalne plaće u SAD-u na 15 dolara po satu, svoje radnike plaća manje od toga.

Pobuna radnika u Sandersovom stožeru: Traže veće plaće i tvrde da su izrabljivani

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Oni koji se najviše kunu u poštenje, često nisu takvi kako se predstavljaju u javnosti. Pogledajte kako izgledaju postupci Povjerenstva za sukob interesa protiv nekih članova Mosta i Živog zida.

Treći putevi, poštenje i sukob interesa

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon Islanda i Švedske, lijevu vladu dobile su ove godine Finska i Danska. Još je samo Norveška ostala kao posljednji bastion konzervativno-liberalne uprave.

Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dennis Prager svjedočio je pred američkim Senatom gdje je ponovio svoje optužbe da Youtube cenzurira 20 posto njegovog sadržaja, i to 'samo zato što je konzervativac'.

Konzervativni youtuber, koji optužuje Google za cenzuru, manje je ʼcenzuriranʼ od ljevičara

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Primijetio sam da jako puno ljudi ne razumije kako funkcionira ovaj temeljni zakon tržišne ekonomije pa je potrebno objasniti na najjednostavniji način.

Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Liberalima bi trebalo biti važno samo da svi imamo jednako pravo kandidature i jednake mogućnosti. Ishod ne smije ovisiti o našim urođenim karakteristikama.

Zašto se liberali trebaju suprotstaviti spolnim kvotama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novi ministar razvoja i investicija najavljuje porezne rezove i ukidanje zakonskih barijera za poslovanje i investiranje.

Nova grčka vlada najavljuje zaokret: ʼGrčka će postati najprivlačnija država za strane investitoreʼ

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: