Milijun mjesečnih naknada bačeno u vjetar

8.1.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4

Milijun mjesečnih naknada bačeno u vjetar

Upravo pročitah kako proizvođač jabuka iz Slavonije ne može naći nadničare kako bi ih obrao. Ponudio je javno 140 kn/dan za berbu dozrelih plodova, no očigledno je to bilo premalo za nezaposlene muškarce i žene da bi ih se motiviralo na rad. I nije toliko čudno to što na birou trenutno ima oko 170.000 nezaposlenih. Nije niti čudno da netko nezaposlen ne želi raditi. Njegova slobodna volja – nitko ga ne može natjerati.

Nego, znate što je tu meni čudno? Čudno mi je to što institucija koja nas godišnje košta oko 2,9 milijardi proračunskih kuna, a čija je svrha povezati poslodavce i posloprimce, HZZ – ne radi ni u korist poslodavaca, niti u korist radnika – posloprimaca. Čini mi se da je tu samo radi sebe i dijela korisnika naknade koji s pivom u ruci, ispred lokalnog dućana, kalkuliraju kad će i koliko raditi kako bi imali naknadu „s biroa“ ili „socijalu“.

Čak se zbog neusklađenosti sustava znalo događati da su pojedinci primali obje naknade istovremeno. Ali, nisu oni tema. Nisu ni tema oni kojima je pomoć stvarno potrebna, kao niti oni koji su godinama uplaćivali doprinos za zapošljavanje i sada ga s punim pravom koriste. Svakom se može dogoditi da iz različitih razloga izgubi posao te je potrebno i vrijeme i novac dok se ne nađe neki drugi posao.

Tema je – HZZ, čiji je zadatak da što više skrati vrijeme do pronalaska novog posla i da samim time uštedi novac iz proračuna od naknada za nezaposlene. Nepune tri milijarde kuna nije malo novca! To je milijun naknada od po 3.000 kn! To je plaćenih milijun mjeseci nerada!

Možemo li nekako smanjiti tu cijenu nerada i ostaviti nešto više novca za plaćanje rada?

Naravno da možemo, ali tek onda kad HZZ bude aktivna karika koja povezuje poslodavce s radnicima, a ne kao do sada socijalna služba ili Državni zavod za statistiku. Socijalnu službu imamo na drugoj adresi, statistiku automatski radi računalo, a nama treba agencija za zapošljavanje, netko tko će biti plaćan i od poslodavaca i od posloprimaca kako bi radio u njihovom interesu. Poslodavcu su potrebni radnici kako bi mogao realizirati svoje poslovne planove, a posloprimcu je potreban poslodavac koji će mu u zamjenu za njegov rad ili uslugu isplatiti plaću. Ako HZZ nije u stanju uskladiti potrebe ove dvije partnerske strane za godišnji budžet od skoro 3 milijarde kuna iliti milijun mjesečnih naknada, i jedni i drugi bi mu trebali otkazati suradnju! Bar tako to zdrava logika nalaže.

U zemlji u kojoj u isto vrijeme nedostaje radnika i ima puno nezaposlenih, nešto ne štima!

Neke očite nelogičnosti

Ekonomski institut u suradnji s portalom Moj Posao kroz OVI (Online Vacancy Index) duži niz godina prati potražnju za radom. I kao što sam na samom početku rekao, potražnja postoji – od potrebe za beračima jabuka, kuharima, čistačima, radnicima u sigurnosti, vozačima, zidarima, frizerima pa sve do prodavača i drugih. OVI indeks je za srpanj 2017. godine veći za 38% u odnosu na isti mjesec prošle godine što znači da je potražnja poslodavaca za radnicima putem „online“ oglasa za toliko veća. Zanimljivo je usporediti iste periode godine i podatak da je unatoč povećanju potražnje za radom od 38%, broj izlazaka s evidencije nezaposlenih u srpnju ove godine manji za 19% u odnosu na srpanj prošle godine.

Je li to cjelokupan HZZ bio cijelo ljeto na kolektivnom godišnjem odmoru? Ili im je pao sustav? Međutim, ukupan broj nezaposlenih je ipak manji gledamo li proteklu godinu u cijelosti – za oko 20%, što je nekih 45.000 ljudi – skoro onoliko koliko nam je mladih "zbrisalo" u Njemačku i Irsku.

Netko bi pomislio da je problem teškog spajanja radnika s poslodavcima teritorijalna udaljenost, ali i tu statistika samog HZZ-a kaže sljedeće: najveći broj nezaposlenih je u Splitsko-dalmatinskoj, Zagrebačkoj i Osječko-baranjskoj županiji. Pa upravo tu i treba najviše radnika, počevši od potreba u turizmu, preko bezbroj mogućnosti milijunskoga grada pa do slavonskih neobranih jabuka. Upravo odatle izvire stalno rastuća potražnja za radnicima. Ako već nije pao sustav – treba li djelatnike HZZ-a poslati na tečaj geografije?

Država svojim uplitanjem pravi štetu

Sagledamo li ovakav HZZ kroz prizmu cjelokupnog sustava i učinkovitosti javnog sektora, ispadam naivan što sam se čudio ovim iracionalnostima. HZZ se samo uklapa u totalno sivilo javnog aparata te svojom neefikasnošću samo potvrđuje činjenicu da se država ne treba previše uplitati u tržište; kako u tržište roba i usluga, tako ni u tržište rada. Ne treba puno logike da bi se zaključilo da je neefikasna i da uzroči svima štetu. Šteta je tri milijarde kuna plaćenog nerada, jer se za taj novac može i treba puno bolje.

Također, šteta je u poruci koju od države dobivamo. Zašto bi netko radio kad je nerad tako dobro plaćen? I šteta je u odgoju djece i mladih – koji će, a što drugo, nego oponašati svoje roditelje.

VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
HRVATSKA
O autoru
Anđelko Balaban je doktor veterinarske medicine. Kao načelnik Općine Jagodnjak u Baranji tražio je smanjenje poreza na dohodak i prvi ukinuo porez na tvrtku. Po napuštanju funkcije odrekao se 6 mjeseci naknade, osnovao tvrtku i prepustio se neizvjesnosti na tržištu. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Ministrica koja godinama postavlja suluda pravila zbog kojih mnogi poduzetnici nisu mogli povući novac iz EU fondova, sada ne prolazi državna pravila. Fali joj jedan papir.

Ministricu stigla njena karma. Trebamo li stvarno imati razumijevanja za tu isteklu vozačku?

Politika

PIŠE: DAVOR NAĐI

Ministar rada i mirovinskog sustava je dao dvije prilično nesuvisle izjave u kojima pobija sam sebe.

Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U županiji s tolikom koncentracijom uhljeba, održavanje demokratskih izbora nema smisla.

U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usprkos optužbama nekih bivših zaposlenica kako tvrtka diskriminira žene, istraživanje je pokazalo da su muškarci bili godinama slabije plaćeni od ljepšeg spola.

Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska dobrim dijelom živi od turizma, ali u medijima se svake godine ponavljaju isti mitovi o štetnosti koje turizam sa sobom nosi.

Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Koliko smo već puta samo čuli priču o tolerantnim, mladim, slobodnomislećim ljudima željnim promjena? I kako je to završilo?

Novi hrvatski Mesija s hrpom starih, izlizanih frazetina i nula sadržaja

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: