Vezani članci:
Čakovečki poduzetnik i kandidat za Sabor ljut na SDP, HDZ i Škoru: ʼPrestanite vrijeđati radnike crkavicomʼ
Problem kod HDZ-ovih predizbornih obećanja je taj što znamo da će ih sigurno i ostvariti
Sada je pravo vrijeme da Vlada ukine minimalac
Večernjakova kolumnistica za ukidanje minimalca
Mrsić i Faktograf obmanjuju javnost: Hrvatski minimalac nije ʼna začelju EUʼ
Istraživanje: Povećanje minimalca dovodi do rasta kriminala
Orešković i Glavašević imaju fantastični plan kako učiniti cijelu EU siromašnom
Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn
Zašto se povišenjem minimalca ne može riješiti demografski problem u RH
Ne, Kolinda nije pozvala Vladu da poveća minimalac!
Plenković se hvali onim zbog čega se normalni ljudi stide
Dobili su povišicu minimalca, sad se čude što dobivaju otkaze ʼbez razlogaʼ
New York povisio minimalnu satnicu na 15$. Restorani skratili radno vrijeme, otpuštaju radnike, podižu cijene...
Rast minimalca za 9 posto u našim uvjetima - suluda ideja koja bi mogla proći vrlo loše
Funkcija minimalca u tržišnoj ekonomiji
Zašto će rezanjem poreza plaće rasti političarima, a ne radnicima na minimalcu?
Kad biznismen dođe na vrh, postaje neprijatelj slobodnog poduzetništva
SDP-ov prijedlog za rast plaća - čisti populizam
ʼNeka se ministar proba samozaposliti na tržištu i prvi mjesec zaraditi 11.000 kuna!ʼ
Marić opet mulja: Njegov prijedlog samo će potaknuti rad na crno i otpuštanje radnika!
To nisu reforme, to su populističke socijalne mjere
Top 4 referendumske odluke Švicaraca koje bi lako mogle šokirati Hrvatsku
U kanadskoj pokrajini povećali minimalac za 25%; evo što se dogodilo
Thomas Sowell: Užasna rasistička povijest minimalca u Americi
Mirando Mrsić u sukobu sa samim sobom
Top 4: Najbolje izjave naših političara prošlog tjedna
Glup, gluplji, Otvoreno
Potpišite peticiju za povećanje minimalca na 28.000 kn
SDP-ovo rješenje problema iseljavanja - još veće iseljavanje
Bero i Hrg se rugaju radnicima. Liberal ima bolju ideju za minimalac...
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Vlada se opasno igra vatrom: Kako će povećanje minimalca utjecati na najranjivije?


Piše: Branimir Perković
1.11.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Vlada se opasno igra vatrom: Kako će povećanje minimalca utjecati na najranjivije?

Vlada se opasno igra vatrom: Kako će povećanje minimalca utjecati na najranjivije?


Piše: Branimir Perković
1.11.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Vlada RH je usvojila Prijedlog uredbe o visini minimalne plaće, kojom se minimalna plaća za 2020. povećava na 4.062 kn bruto, odnosno 3.250 kn neto. To znači da je minimalna plaća u mandatu ove Vlade povećana za više od 30% tj. 750 kn. Naime odredbama Zakona o minimalnoj plaći propisano je da se visina minimalne plaće određuje svake godine do 31. listopada za iduću kalendarsku godinu.

Iako se rast minimalne plaće predstavlja kao socijalna mjera koja će pomoći najugroženijim radnicima, stvarnost je ponešto kompliciranija. Trenutno u Hrvatskoj oko 55.000 osoba radi za minimalnu plaću od ukupno 1,38 milijuna zaposlenih, što znači da je 4% radnika u Hrvatskoj na minimalcu.

Nova minimalna plaća će iznositi oko 44% prosječne državne plaće i argument pobornika je da neće naštetiti poslodavcima jer je zadnjih godina rastao i prosjek plaća pa treba rasti i minimalna plaća u skladu s tim. No, ako pogledamo distribuciju plaća po županijama, onda je jasno da iako podizanje minimalca neće naštetiti razvijenijim dijelovima Hrvatske kao što su Grad Zagreb te Dubrovačko-neretvanska, Međimurska, Primorsko-goranska, Istarska, Zagrebačka, Varaždinska i Splitsko-dalmatinska županija; za sve ostale bi mogla imati dugoročno štetne posljedice na gospodarstvo. U 13 od 20 županija (bez Grada Zagreba) prosječna plaća je od 8 do 18 posto niža od nacionalnog prosjeka, a samim time minimalna plaća čini veći udio u prosječnoj. Istodobno su to županije s najvišom stopom nezaposlenosti.

Problem koji se javlja je višestruk. Povećanje minimalca je praktički nebitno za razvijenije županije jer od 55.000 ljudi koji rade za minimalnu plaću u Hrvatskoj, jako mali dio otpada na te županije. Većinu od tih 55.000 čine radnici u industrijama s tradicionalno niskim plaćama kao što su drvna, tekstilna i prehrambeno-prerađivačka, a te industrije se primarno nalaze u 13 slabije razvijenih županija s puno nižom prosječnom plaćom od državnog prosjeka. Minimalna plaća se najviše odnosi na te županije, radnike u tim županijama i gospodarstvo tih županija.

Upravo su industrije koje će najviše pogoditi podizanje minimalne plaće motori razvoja u mnogim nerazvijenim županijama i glavni izvor zaposlenja. Te županije se nadaju da će privlačenjem radno intenzivnih industrija postajati konkurentniji i za industrije više dodane vrijednosti. Kako se radi o županijama koje imaju i višu stopu nezaposlenosti od nacionalnog prosjeka, te industrije su često jedini preostali tračak nade za razvoj. Mladi odlaze primarno zbog nedostatka posla, a svaka mjera koja potencijalno pogoršava nezaposlenost će još intenzivirati taj proces. Zbog toga povećavanje minimalca nije ni demografska i ruralno-razvojna politika. Sasvim suprotno. Glupo je povećavati minimalnu plaću na temelju bilo kakvog nacionalnog prosjeka jer taj prosjek jako podiže grad Zagreb, a većina onih na koje će utjecati, bilo radnika ili poslodavaca, nalazi se u županijama koje su daleko ispod tog nacionalnog prosjeka.

Time se ne rješava nijedan problem, a pogoršaju se već postojeći: visoka nezaposlenost u nisko razvijenim županijama i odlazak mladih iz tih županija koji su posebno pogođeni problemom visoke nezaposlenosti. Veći minimalac im neće pomoći.


(izvor: MojPosao)

Ekonomska znanost je dokazala da u većini slučajeva (ne svim) minimalna plaća podiže i nezaposlenost, posebno mladih i niskoobrazovanih. Ako se već razmišlja o uvođenju ili povećanju minimalne plaće, onda ona treba biti na dovoljno niskoj razini da ozbiljnije ne uzrokuje nezaposlenost, a ipak povisi primanja najslabije plaćenih radnika. Tu razinu je jako teško odrediti baš zbog različitih razina razvijenosti unutar neke države, tipu industrija te obrazovnoj strukturi. Postoji i vremenska komponenta. Malo više minimalne plaće neće dovesti do nezaposlenosti u kratkom roku, ali će ju povećati u dugom roku, posebno za mlade i niskoobrazovane osobe.

Iako se Vlada hvali povećanjem minimalne plaće od 30% u samo nekoliko godina, dugoročni efekti će se tek osjetiti. Trenutno se Hrvatska nalazi u uzlaznom dijelu poslovnog ciklusa, ali on neće trajati vječno. Prije ili kasnije će nastupiti recesija, a onda će negativne posljedice toliko velikog skoka u tako kratkom roku postati očite.

Stopa nezaposlenosti mladih se u Hrvatskoj kreće oko 20% i jedna je od pet najviših u EU a stopa zaposlenih s niskim obrazovanjem (bez obrazovanja, osnovna i trogodišnja srednja škola) je tek 37,5%, puno manje od prosjeka EU koji iznosi 56,8%. Kako minimalna plaća podiže nezaposlenost baš tih dviju skupina u dugom roku, logičan zaključak bi bio da Vladina politika minimalne plaće najviše šteti mladima i onima s niskim obrazovanjem, posebno ako žive u jednoj od 13 slabije razvijenih županija.

Rast minimalne plaće za 30% u svega nekoliko godina ne bi bio toliko dvojben da je nezaposlenost mladih i neobrazovanih niska. Ali vrijedi sasvim suprotno. Trenutni ekonomski ciklus može podnijeti taj rast, održavajući ionako nisku zaposlenost mladih i nisko obrazovanih, ali će visina minimalne plaće postati ogroman teret poslodavcima kada Hrvatska uđe u recesiju, a prihodi počnu padati. U radno intenzivnim djelatnostima, u kojima većinom rade mladi i/ili nisko obrazovani, zapošljavanje će sasvim stati jer će zapošljavanje dodatnog radnika u toj situaciji jednostavno biti preskupo. Pritom su najranjivije djelatnosti u drvoprerađivačkoj industriji, tekstilnoj, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.

Tada će svi zavapiti za državnom intervencijom i spašavanjem navedenih industrija da bi se spasila radna mjesta. Ali nitko se neće sjetiti da je glavni problem upravo i stvorila država jer je poslodavcima zavezala ruke oko određivanja plaća pa su oni u vrijeme recesije prisiljeni održavati minimalne plaće koje su jedna održavali i u vrijeme gospodarskog rasta. U krizi će mnogi od njih bankrotirati i time stvoriti hordu nezaposlenih niskoobrazovanih radnika koji se ne mogu zaposliti jer su jednostavno preskupi za trenutnu situaciju u gospodarstvu. Država će "pomoći" novim izdašnim oblicima socijalne pomoći za čije financiranje se mora dodatno zadužiti ili povećati poreze na ostatku gospodarstva, što će dovesti do bankrota još dodatnih kompanija i novih nezaposlenih.

Nacionalno gospodarstvo je jako povezan sustav. Ono što u dugom roku šteti mladima i onima s niskom razinom obrazovanja će štetiti i starijima s visokim obrazovanjem. Ovaj potez je nepromišljen jer nije uzeo u obzir utjecaj upravo na one kojih se najviše tiče; mlade, nisko obrazovane i slabo razvijene.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.