Ministre Kuščeviću, ovo su razlike između hrvatskih birokrata i radnika Microsofta

FOTO: Vlada.gov.hr
20.9.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Ministre Kuščeviću, ovo su razlike između hrvatskih birokrata i radnika Microsofta

Ministar uprave Lovro Kuščević je u intervjuu za Dnevnik Nove TV komentirao rad državne uprave te reformu lokalnih izbora. Pri tome je iznosio niz poluistinitih tvrdnji i otkrio način kako HDZ planira demokraciju učiniti manje demokratskom, a više u službi svojih stranačkih interesa.

Na pitanje kako je za vrijeme Vlade Andreja Plenkovića broj državnih dužnosnika narastao na 151, a prije ih je bilo 126 i zapravo najveći dio tih pomoćnika ostane u sustavu i što misle napraviti po pitanju kontinuiranog bujanja birokracije, izbjegava koncizan odgovor te tvrdi da će do kraja 2018. godine pomoćnici ministara prijeći u ravnatelje uprava i više neće biti dužnosnici koje će se imenovati, već će biti zaposleni na javnom natječaju. Da mi oprostite na vulgarnosti, ministrova tvrdnja je u rangu izreke „Nije govno nego se pas pos***.“

Znači, novozaposleni birokratski kadrovi će jednostavno s jedne funkcije prijeći na drugu, a ogromna birokracija će se održati. Takvo bujanje birokracije je konstanta državnog aparata od samog osamostaljenja RH. U vrijeme krize, kada je rasla nezaposlenost u privatnom sektoru zbog nepovoljnih gospodarskih kretanja (za koja je opet odgovorna politika jer nije htjela provesti reforme koje bi zaustavile krizu), pararelno je rasla zaposlenost u javnom sektoru. To je ujedno i jedan dio razloga zbog čega je javni dug porastao S 39,6 % u 2008. na 86,7% u 2015. godini. Prije krize, 2007. u državnoj je administraciji bilo zaposleno 247.407 zaposlenika. Zanimljivo, kako je rasla kriza, tako je rasla i državna administracija koja je stala na 257.940. To znači da su 10.533 osobe dobile posao u državnoj administraciji za vrijeme najveće krize. A očigledno ministar želi nastaviti taj trend i zaposliti još politički podobnih po birokratskim pozicijama, posebno sada kada realni sektor raste i s time prihodi državnog proračuna pa postoji više prostora za nova uhljebljivanja.

Zašto su radnici u realnom sektoru neusporedivi s birokratima

U obranu svoje uhljebničke vojske uspoređuje ih s radnicima Microsofta. Zamislite bahatosti, da je političko uhljebničko piskaralo i gurač pečata usporediv sa zaposlenikom Microsofta koji svoju plaću zarađuje na tržištu. Gospodine ministre, razlike između vaših uhljeba i radnika Microsofta ili bilo koje drugih radnika u privatnom sektoru u Hrvatskoj, je ta što ovi drugi nisu zapošljavani zbog toga što su bili dobri stranački vojnici, nego isključivo zbog svog znanja i sposobnosti. Razlika je u tome što radnici Microsofta kao i svi drugi radnici u realnom sektoru moraju zaraditi svoju plaću, a plaća birokrata je garantirana ma koliko oni radili, sve dok su poslušni stranci koja ih je postavila. Razlika je što radnici u realnom sektoru moraju zaraditi dovoljno i za sebe i za birokrate jer iz svoje plaće moraju uplatiti velike poreze i doprinose u proračun da bi birokrati dobili svoju plaću.

Ne tvrdim da su svi javni službenici beskorisni paraziti, naravno da je dobar dio njih radišan i koristan. Ali stanje državne birokracije je takvo da je to rijetkost, a stalno bujanje birokratskog aparata kao kakvog kanceroznog tkiva crpi svu snagu iz gospodarstva. Hrvatska birokracija ne dijeli sudbini naroda i gospodarstva, nego neprestano buja, bila kriza ili prosperitet. To se može održavati jedino većim zaduživanjem, što političari i čine, a sve u svrhu očuvanja vlasti.

Tako da, kada ministar kaže da se broj državnih službenika „sasvim sigurno permanentno smanjuje prirodnim odljevom i zabranom zapošljavanja po principu dva u mirovinu, jedan se može zaposliti“, on bezobrazno iznosi neistine cjelokupnom stanovništvu RH jer ga podaci o zapošljavanju demantiraju.

Želite li demokraciju ili političku stabilnost? Ne može oboje

I tako dolazimo do famozne političke stabilnosti za koju trenutna vlada želi učiniti sve pa će mijenjati zakon o lokalnim izborima. Naravno, u svoju korist, u ime „političke stabilnosti“. HDZ ima problema s manjinskim partnerima koji nisu dovoljno poslušni velikom bratu pa stvaraju političku nestabilnost. Naime, do sada se neprihvaćanjem proračuna lokalnih jedinica praktički pokazivalo nepovjerenje prema gradonačelniku i tako ga se „rušilo“. Činjenica je da su rezultati lokalnih izbora pokazali kako su velike političke stranke izgubile utjecaj u lokalnim sredinama i da građani u njima sve manje prepoznaju političku snagu koja bi bila zainteresirana za rješavanje njihovih svakodnevnih životnih problema. Posljedica je sve veći utjecaj manjih stranaka i nezavisnih lista te problemi neposredno izabranih načelnika, gradonačelnika i župana da si osiguraju većinu. U planu da „obuzda“ neposlušnike HDZ ima potpunu potporu SDP-a. Demokracija, kažete? HDZ i SDP otvorenu pljuju na taj pojam.

Po Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi općinski načelnik, gradonačelnik i župan mogu samostalno raspolagati imovinom do vrijednosti koja ne prelazi 0,5 posto prihoda njihove jedinice u prošloj godini, s time da taj iznos ne smije prelaziti milijun kuna. Sve odluke koje prelaze vrijednost milijun kuna moraju biti potvrđene od strane vijeća, odnosno skupštine. Drugi način kojim se kontrolira gradonačelnika, načelnika i župana je proračun. Oni predlažu proračun, a ako ga predstavničko tijelo ne izglasa, onda se ide na nove izbore.

Ubuduće u slučaju neprihvaćanja proračuna čelnik neće pasti, odnosno on i predstavničko tijelo više neće istovremeno ići na prijevremene izbore. HDZ, uz podršku SDP-a, želi tako predati apsolutnu moć svojim lokalnim šerifima. Kada ministar kaže „Želimo samo političku stabilnost kako bi jedinice lokalne samouprave radile u interesu naših sugrađana“, on još jednom otvoreno laže jer ideja ovakve zakonske promjene nije nikakav interes građana nego interes velikih političkih stranaka. To je smrt demokracije u Hrvatskoj.

Želite politički stabilnu državu? Odite u Sjevernu Koreju, politička stabilnost je tamo perfektna. Otiđite u Rusiju, i tamo je politička stabilnost odlična. Odnedavno politička stabilnost vlada i u Turskoj. U Srbiji također. Želite li političku stabilnost ili demokratsko društvo? Birajte, ne može oboje.

A za neuvaženog ministra nemam riječi pohvale, samo još jedan u nizu poslušnika bez ikakve vizije i interesa za promjenom stanja nabolje. Stranački vojnik i ništa više. Kakvi su nam na vlasti, i dobro nam je.

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
POLITIKA
HRVATSKA
O autoru
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Ministrica koja godinama postavlja suluda pravila zbog kojih mnogi poduzetnici nisu mogli povući novac iz EU fondova, sada ne prolazi državna pravila. Fali joj jedan papir.

Ministricu stigla njena karma. Trebamo li stvarno imati razumijevanja za tu isteklu vozačku?

Politika

PIŠE: DAVOR NAĐI

Ministar rada i mirovinskog sustava je dao dvije prilično nesuvisle izjave u kojima pobija sam sebe.

Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U županiji s tolikom koncentracijom uhljeba, održavanje demokratskih izbora nema smisla.

U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usprkos optužbama nekih bivših zaposlenica kako tvrtka diskriminira žene, istraživanje je pokazalo da su muškarci bili godinama slabije plaćeni od ljepšeg spola.

Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska dobrim dijelom živi od turizma, ali u medijima se svake godine ponavljaju isti mitovi o štetnosti koje turizam sa sobom nosi.

Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Koliko smo već puta samo čuli priču o tolerantnim, mladim, slobodnomislećim ljudima željnim promjena? I kako je to završilo?

Novi hrvatski Mesija s hrpom starih, izlizanih frazetina i nula sadržaja

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: