Ministrica Divjak je u pravu: Škola ne postoji radi profesora, a prekvalifikacija je nešto sasvim normalno

FOTO: Youtube
1.10.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
Kako je otok bez resursa postao treća najbogatija država svijeta
Johnny Rotten treba biti uzor mladima, a iz njegove priče ljevičari bi mogli izvući pouku
Kad se ženske kvote okrenu protiv žena
Isus je bio izbjeglica i imigrant
Debata između antifašista i socijaldemokrata: Zašto ljevičari trebaju biti za slobodu govora?
Učimo od najboljih: Kako je Kanada prepolovila broj ovisnika o socijalnoj pomoći
Vratimo duh dobročinstva u Hrvatsku: Donacije se ne bi smjele oporezivati!
ʼSlobodarʼ Hasanbegović za državno licenciranje snimanja na javnom mjestu
Plenković pred UN-om za požare i poplave u Hrvatskoj okrivio klimatske promjene
Legalizacija marihuane bi obogatila našu turističku ponudu i učinila Hrvatsku konkurentnijom
Je li Šimleši stvarno 'kristalno jasno' što je govor mržnje?
Eminem je u ratu s Donaldom Trumpom, a čini se da je tržište već izabralo pobjednika
Pametno predstavilo svoje prijedloge za zdravstvo - reforma koja to nije
Slučaj 'Pernar': Sve što mu zabrane učinit će ga još popularnijim
Što znači pojam 'laissez-faire' i kako je nastao
Panker očitao lekciju o poduzetništvu novinaru Novosti
Poraz Mosta je dokaz da i Hrvati imaju granicu za budalaštine i populizam
Slovački poučak: Desni populizam se ne pobjeđuje ljevičarenjem nego politikom liberalizma!
Kad lovac postane lovina: Kako se na tržištu rješava rasizam i ksenofobija?
Konzervativna kontrarevolucija u Hrvatskoj - kako je nastala i tko su njeni predstavnici?

Ministrica Divjak je u pravu: Škola ne postoji radi profesora, a prekvalifikacija je nešto sasvim normalno


PIŠE Mario Nakić

Dualni model obrazovanja je nešto najbolje što se dogodilo hrvatskom obrazovnom sustavu od osamostaljenja RH, nešto što se davnih dana trebalo učiniti, ali zbog političkih i sindikalnih lobija koji svaku reformu maksimalno koče i onemogućuju, to je bilo nemoguće izvesti.

O čemu je riječ? "To su zanimanja gdje su učenici ujedno i radnici kod poslodavaca - jedan tjedan radi, a jedan tjedan je u školi. Kada je učenik u školi onda ima relativno malo opće obrazovnih predmeta. No nemojmo zaboraviti da opće obrazovne predmete ima u osnovnoj školi te da i u strukovnom dijelu također postoje elementi opće obrazovnih predmeta koji se odnose i na društveno-humanističko područje", izjavila je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

To je nešto što zapadna Europa prakticira već desetljećima, na prvo mjesto stavlja praksu i na taj način priprema učenike za tržište rada te preventivno djeluje na stanje zaposlenosti. Zbog toga je trebalo mijenjati satnicu u srednjim školama, što je dovelo do viška pojedinih nastavničkih kadrova pa je sasvim očekivano podignuta frka u medijima. Učitelji se bune, novinari se bune. Ne odgovara im jer to nije ona "reforma" koju su oni željeli. Ali ministrica je na novinarsko pitanje što će biti s profesorima koji su višak, dala najlogičniji odgovor:

"Ne može se satnica prilagođavati profesorima, nego je potrebno da se profesori prilagode potrebama učenika. U tom smislu imamo mehanizam zbrinjavanja tehnoloških viškova, ali isto tako očekujemo da se profesori prekvalificiraju kada je to potrebno i da svi učino cjeloživotno."

To je izazvalo buru negativnih komentara na društvenim mrežama. Učitelji, profesori, novinari se pokušavaju sprdati jer "prekvalifikaciju" doživljavaju kao nešto negativno, ispod časti. Riječ je o zaostatku iz bivšeg režima jer u socijalizmu je normalno da tvornica postoji radi radnika, bolnica radi liječnika, a škola radi - učitelja.

U tržišnoj ekonomiji sve je okrenuto interesima potrošača i vrijeme je da se naše državne institucije okrenu istom cilju. Tvornica ne postoji radi radnika nego radi kupaca koji su zainteresirani za njene proizvode. Kada kupci prestanu iskazivati interes za te proizvode, tvornica se prilagođava novim interesima ili se jednostavno gasi. Isto tako, škola ne postoji radi učitelja i njihovih hirova, već da bi pripremala djecu i mlade za buduća zanimanja koja sami učenici izaberu. Kao što se vodstvo i radnici tvornice trebaju prilagoditi potrebama tržišta, tako se i učitelji trebaju prilagoditi potrebama tržišta rada.

Prekvalifikacija ne bi trebala biti ništa "ispod časti", već normalna pojava koja nam omogućuje da ostanemo konkurentni na tržištu rada. Za većinu Hrvata ovaj koncept je nezamisliv. Tome u prilog ide statistika Eurostata iz 2016. godine, koja kaže da samo 3 posto Hrvata starosti između 25 i 64 godine sudjeluje u nekom obliku edukacije. Po tome smo pri samom dnu EU, a gori od nas samo su Slovaci, Rumunji i Bugari. S druge strane, u nordijskim zemljama taj je udio najviši u EU: u Danskoj 27 posto, u Švedskoj 29 posto, Finskoj 28 posto. Ipak, u cijeloj Europi prednjači Švicarska gdje svaka treća osoba starija od 25 godina sudjeluje u cjeloživotnom obrazovanju. Švicarska je ujedno, po BDP-u per capita, najbogatija nacija u svijetu.

Ono što je Švicarcima normalno, za Hrvate je ponižavajuće i ispod časti.

 


Novo na Liberalu

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Sindikati koriste svake izbore za reketarenje vlasti kako bi poboljšali materijalne uvjete svojih štićenika. Pritom najviše nastradaju upravo njihovi štićenici.

Demokratski ciklusi reketarenja

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Samo Irska i Novi Zeland bitno su smanjili udio poreznih prihoda u BDP-u, ostatak razvijenog svijeta je povećao, tako da su priče o divljem kapitalizmu neutemeljene.

Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS je imao stotinu dobrih razloga da raskine ljubavnu vezu s korupcijom. Kosoru to nisu bili dovoljni razlozi...

HSLS napušta koaliciju s HDZ-om jer HDZ-u više nije potreban. Pupovac je samo izgovor, i to loš!

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska je po ekonomskim slobodama i poštivanju privatne imovine uz bok sa zemljama trećeg svijeta, a u to se možemo svakodnevno uvjeriti.

Sprdnja od pravne države - inspektori će vas kazniti zbog korištenja vlastite imovine

Društvo

PIŠE: DENIS VLAŠIĆ

Prvi dan škole u Hrvatskoj nije mogao započeti gore, ali na ovakva natezanja sindikata i političara već smo navikli.

Nova školska godina, stari problemi

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Uvijek se pred predsjedničke izbore vode rasprave o tome jesu li ovlasti predsjednika RH dovoljne i treba li ih proširiti, ali ni dosadašnji predsjednici nisu koristili ovlasti koje su im na raspolaganju.

Predsjednički izbori će biti bitka između stare i nove garde hrvatskih političara

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Njihovo reagiranje na optužbe zaposlenice protiv šefa zapravo je groteskno jer pokazuje kako će, bez obzira na sve, stati uz funkciju do kraja.

AK Siget: ʼNije nas briga za zaposlenicu, samo za šefaʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dejan Kovač je na pitanje o Bleiburgu i Jasenovcu dao fenomenalan odgovor, ali naša javnost to još nije u stanju detektirati.

Još jedni izbori o ustašama i partizanima. Dokad, drugovi?

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Da biste se penjali na hijerarhijskoj ljestvici u funkcionerskom društvu, uopće nije bitan način. Bitno je samo da dođete do funkcije.

Hrvatska je funkcionersko društvo. Ovdje ni fizički rad ni intelekt nisu na cijeni, bitna je samo funkcija...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon što je ulupala milijarde eura u Uljanik i 3. maj te najavila da će nastaviti to raditi i ubuduće, ova vlada nema nijedan argument da može odbiti zahtjeve sindikata.

Zašto vlada mora pristati na svaki zahtjev sindikata državnih i javnih službenika

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Komentar novinara Neila Cavuta trebao bi ući u udžbenike i učiti se na studiju novinarstva. Pogledajte!

Novinar Fox Newsa epski odgovorio na Trumpove napade: ʼPredsjedniče, ja ne radim za Vas!ʼ

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad je Thomas Bauer na Liberalu predlagao liberalizaciju dječjeg rada, privukao je hrpu hejtera. Evo, sad Hrvat iz Danske priča kako je tamo normalno da djeca rade...

Hoće li Grbin sada prosvjedovati danskom veleposlanstvu? U Danskoj klinci rade od 13. godine...

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: