Mrsić i Faktograf obmanjuju javnost: Hrvatski minimalac nije ʼna začelju EUʼ

17.10.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mrsić i Faktograf obmanjuju javnost: Hrvatski minimalac nije ʼna začelju EUʼ


PIŠE Mario Nakić

Saborski Klub zastupnika HSS-a i Demokrata pozvao je u utorak premijera Andreja Plenkovića i ministra rada Josipa Aladrovića da odmah javno obznane iznos minimalne plaće za sljedeću godinu koju prima oko 50 tisuća radnika u Hrvatskoj, predloživši da taj iznos bude 4394,9 kuna bruto, objavio je N1.

Portal za provjeru točnosti Faktograf je prenio izjavu Miranda Mrsića, predsjednika Demokrata: "Hrvatska je po visini minimalne plaće još uvijek na začelju Europske unije."

Faktograf je ovu Mrsićevu izjavu ocijenio kao istinitu: "Za ovu tvrdnju je utvrđeno da je apsolutno točna i dobila je ocjenu Fakt."

Međutim, ta tvrdnja je sve samo ne točna, a kamoli "apsolutno točna". Ne može se objektivno reći niti da ima djelomično istine u njoj.

Faktograf se poziva na podatke Eurostata, ali u samom tom linku koji je i Faktograf dao jasno se vidi da Hrvatska nije na začelju EU po nominalnom iznosu propisane minimalne bruto plaće. Postoji 6 država članica EU u kojima država uopće ne propisuje minimalnu plaću zaposlenih u privatnom sektoru. To su Finska, Švedska, Danska, Austrija, Italija i Cipar. Dakle, već po tome je jasno da Hrvatska, gdje država već sada propisuje minimalac od 506 eura mjesečno, ne može biti "na začelju".

Čak i kad bismo potpuno ignorirali zemlje bez vladinog minimalca, što je Faktograf u svojoj provjeri istinitosti učinio, opet Hrvatska nije na začelju ni među preostale 22 zemlje. Na linku s Eurostata jasno možete vidjeti da se Hrvatska ne nalazi u grupi zemalja s najnižim minimalcem (to je grupa na začelju), već u drugoj skupini - među onim zemljama u kojima je propisani minimalac veći od 500 eura. Niži nominalni iznos minimalca propisuju Bugarska, Latvija, Rumunjska i Mađarska.

Međutim, to čak nije najveći problem u Mrsićevoj usporedbi i Faktografovoj provjeri točnosti njegove tvrdnje. Puno veći problem je manipulacija. Naime, ne može se uspoređivati propisani minimalac u Luksemburgu i Hrvatskoj kad Luksemburg ima 9 puta veći BDP per capita od Hrvatske. Ludost je uopće uspoređivati nominalni iznos minimalca među državama s toliko velikom razlikom u stupnju razvoja. Države koje propisuju minimalnu plaću (a one pametne to ne čine), onda moraju gledati da ona bude u skladu s mogućnostima gospodarstva.

Zato se razina propisane minimalne plaće treba uspoređivati u odnosu na BDP po stanovniku. Kada godišnju propisanu bruto plaću podijelimo s BDP-om per capita, dobijemo ovakve rezultate:





Ispada da je Hrvatska 9. u EU po visini propisane minimalne plaće u odnosu na svoje realne mogućnosti. Najveći minimalac u odnosu na mogućnosti gospodarstva propisuju Rumunjska i Francuska, a najniži Irska i Luksemburg.

HSS i Demokrati predlažu da se minimalac u Hrvatskoj povisi na 4.394 kuna bruto, što bi dovelo Hrvatsku na drugo mjesto na ovoj ljestvici. Premijer Andrej Plenković je najavio da će vlada opet povisiti minimalac, ali nije još rekao koji iznos će to biti. Sudeći po dosadašnjem iskustvu, Plenković će se truditi nadmašiti prijedloge oporbe pa će vrlo vjerojatno povisiti minimalac više od toga, što bi nas moglo dovesti na sam vrh EU.

Državno određivanje minimalne plaće u privatnom sektoru nema previše ekonomskog smisla, to je više socijalna mjera koja može imati i štetne posljedice za gospodarstvo. Među tim posljedicama su otežavanje mogućnosti zapošljavanja za one najranjivije na tržištu rada, gašenje malih tvrtki, otpuštanja itd. Minimalac u Hrvatskoj prima manje od 5 posto zaposlenih. Realni rast plaća u privatnom sektoru ne postiže se vladinim dekretom nego oslobađanjem poduzetništva i rada od previsokih nameta, oslobađanjem tržišta od prevelikih regulacija, ukidanjem parafiskalnih nameta i povećanjem međunarodnih trgovinskih aktivnosti.

Anketa
Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!
Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
Ocijeni članak
UKUPNA OCJENA
1
2
3
4
5
Ocjenjivanje sadržaja omogućeno je samo članovima Udruge Liberal.hr. Učlanite se - kliknite ovdje - da biste mogli ocjenjivati tekstove i dobili pristup drugim dijelovima portala za članove.
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Pretraži Liberal
Unesite pojam koji želite pretražiti
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Udruga "Liberal.hr"
O UDRUZI | UČLANI SE | DONIRAJ

PODRŽITE LIBERAL.HR:

IBAN za donacije: HR5923900011101229527
Model plaćanja: 00, poziv na br. primatelja: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT: HPBZHR2X)
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: