Kako bi izgledala cjelovita mirovinska reforma?

11.5.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
4

O mirovinama se ovih dana puno govori, ali ne predlažu se rješenja koja bi bila dugoročno održiva za Hrvatsku.
PIŠE: DAVOR NAĐI

Više od istog autora
Ako Vlada razmišlja o potrošnji 10 mlrd. kn za Uljanik, znači da može ukinuti porez na dohodak
Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn
Zašto se povišenjem minimalca ne može riješiti demografski problem u RH
Preporučeno za vas
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Tko je Hayek?
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Dubrovačka Republika - dragulj srednjovjekovne Europe
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine

Kako bi izgledala cjelovita mirovinska reforma?

O mirovinama se ovih dana puno govori, ali ne predlažu se rješenja koja bi bila dugoročno održiva za Hrvatsku.
PIŠE Davor Nađi

Mirovinska reforma – tema o kojoj svi pričaju i svi uglavnom pričaju o istoj stvari. A to je odlazak u mirovinu sa 67 godina. Uz to, tu i tamo netko spomene još povlaštene mirovine i prijevremeno umirovljenje. No, promjenama mirovinskog sustava bi trebalo pristupati znatno cjelovitije.

Mirovinski sustav i njegova održivost nije nešto što je stvar odluke na referendumu nego stvar matematike. Ili novaca ima dovoljno ili nema. No, kako postići da u budućnosti ima dovoljno novca za mirovine? Za to se treba napraviti više stvari. Pa krenimo od onih poznatih prema onima o kojima se manje priča.

Produljenje broja godina za odlazak u mirovinu

Činjenica je da se životni vijek produljuje, što znači da se produljuje i period isplata mirovina svakome osiguraniku. Pritom imamo situaciju da je prosjek radnog staža za ljude koji su trenutno u mirovini tek nešto više od 30 godina što je znatno ispod europskog prosjeka, a s najboljima u tom području da se ni ne uspoređujemo. To ne bi bio problem da još uvijek nemamo uglavnom solidarni sustav mirovina gdje sadašnji zaposlenici plaćaju većinu mirovina sadašnjih umirovljenika. Stoga je u budućnosti potrebno raditi duže kako bi se osigurale veće uplate za mirovine i kako bi produljenje period primanja mirovina zbog produljenja životnog vijeka ipak bilo u podnošljivim okvirima.

Prijevremena umirovljenja


Pomak dobne granice za odlazak u mirovinu nema smisla ukoliko se ne zaustave prijevremena umirovljenja. Zašto bih ja imao pravo da mi drugi plaćaju mirovinu samo zato što sam odabrao raditi fizički težak posao? Ili zašto bih ja trebao plaćati nekom prijevremenu mirovinu samo zato jer se on u određenom trenutku karijere nije bio spreman prekvalificirati u zanimanje koje može raditi s obzirom na godine koje ima? Svi moramo snositi veći dio odgovornosti za svoje odluke i ne možemo očekivati da drugi rade i zarađuju za nas.

Povlaštene mirovine

Nedavno sam čuo na televiziji ministra Marka Pavića kako govori da se na povlaštenim mirovinama može uštedjeti svega 2 milijarde kuna i da to ne može spasiti mirovinski sustav. Istina, ne može spasiti, ali ušteda 2 milijarde kuna godišnje je dobar početak. Dodatno, stvar je poruke koja se šalje. Ljudi neće biti spremni raditi duže da bi financirali tuđe povlaštene mirovine.

Omjer broja zaposlenih i broja umirovljenika

Jedan od problema je što kod nas još uvijek 75% sredstava kojih se izdvaja od sadašnjih zaposlenih za mirovinsko osiguranje ide sadašnjim umirovljenicima. Dakle, još uvijek imamo solidarni mirovinski sustav gdje sadašnji zaposlenici osiguravaju mirovine sadašnjim umirovljenicima. Pritom je omjer umirovljenika i zaposlenika oko 1:1,2 što je izuzetno nepovoljno. Stoga je nužno povećati taj omjer, a neki od načina za to su kroz povećanje zaposlenosti uključiti što više radno sposobnih ljudi u radno aktivno stanovništvo (jer mnogi su trajno nezaposleni i žive od socijalne pomoći) i pokušati što više umirovljenika na dobrovoljnoj bazi motivirati da se vrati iz mirovine u radno aktivno stanovništvo. A treba raditi i na uvozu radne snage.

Demografija i migracije

Trenutno imamo izuzetno niske stope rođenih i trend iseljavanja (radno aktivnog) stanovništva što je izuzetno veliki problem za dugoročnu održivost mirovinskog sustava koji je temeljen na solidarnim uplatama postojećih zaposlenika za postojeće umirovljenike jer je u tom slučaju radne snage sve manje. To znači i manje novaca za mirovine. Stoga je potrebno poreznim rasterećenjima i deregulacijom omogućiti gospodarski rast koji će našu zemlju učiniti atraktivnijom za rad kako bi se dio iseljenika vratio, a ukidanjem uvoznih kvota za radnu snagu bi mogli dodatno povećati broj zaposlenika. To bi moglo u svega nekoliko godina podići uplate za mirovinsko osiguranje zbog povećanja broja zaposlenika, a i dugoročno više stanovnika znači i veći broj djece djece u budućnosti. To rezultira povoljnijom demografskom piramidom koja je vrlo bitna za održivost mirovinskih sustava poput našeg.

Zapostavljenost II. stupa

Još jedan od problema našeg mirovinskog sustava je i taj što je zapostavljen II. stup. Da se II. stup s vremenom jača, tada bi išli prema točki u kojoj svatko osigurava sebi mirovinu, pa koliko zaradiš, toliko imaš. Stoga ukoliko želimo održivost mirovinskog sustava, moramo početi smanjivati uplate za I. stup, a povećavati uplate u II. stup. Pa makar to značilo i više izdvajanja za trenutne umirovljenike iz drugih izvora jer to je moguće uz racionalnije ponašanje države. Pa evo, već na primjeru povlaštenih mirovina se 2 milijarde kuna može preusmjeriti iz I. stupa u II. stup.

Ulaganja sredstava kojima raspolažu mirovinski fondovi

Sredstva osiguranika koja se ulažu u II. mirovinski stup se ukamaćuju desetljećima i iznimno je bitno koliki je prinos na ta sredstva jer o tome ovisi visina mirovina budućih umirovljenika. Kod nas mirovinski fondovi imaju užasnu alokaciju od preko 70% sredstava u državne obveznice što je kockanje s našim mirovinama i to za vrlo niske prinose. Potrebno je promijeniti strukturu ulaganja mirovinskih fondova na način da diverzificiraju svoje portfelje, te da se više okrenu ulaganjima u dionice koje su u dugom roku imovina koja ima najbolje prinose. Na taj način se nama, budućim umirovljenicima, mogu osigurati veća sredstva prilikom odlaska u mirovinu.

Način isplate mirovine

Što se tiče dijela mirovine koji proizlazi iz uplata u II. stup, s obzirom da je to zapravo osobna štednja svakog pojedinca, svatko bi trebao imati pravo izabrati želi li da mu se prilikom odlaska u mirovinu taj iznos isplati u potpunosti ili želi primati mirovinu kao što je to trenutno. Za sada je omogućeno da se može zatražiti isplata 25% tog iznosa (što je pohvalno), no zašto bi netko drugi odlučivao kada ćete vi moći koristiti svoj novac?

U ovoj kratkoj analizi sam nastojao što manje ulaziti u statističke pokazatelje jer bi onda tekst bio puno duži i znatno nečitljiviji. Ali kao što vidimo, već ovakvim brzinskim pregledom problematike mirovinskog sustava se vidi da se trenutne zakonske izmjene samo parcijalno bave mirovinskim sustavom i ne mogu donijeti ozbiljnije promjene. Za kvalitetne promjene u mirovinskom sustavu je potreban cjelovit i znatno opsežniji pristup.

 



VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Davor Nađi je magistar ekonomije i član HNS-a. Trenutno radi kao zamjenik gradonačelnika Svete Nedelje, a prije toga je bio konzultant u IT sektoru. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovo je prvi put u zadnjih 20 godina, ako izmumemo lokalne izbore, da mogu glasati 'ZA', a ne 'PROTIV'.

Liberali napokon imaju za koga glasati

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Igor Rudan se, poput mnogih drugih svojih kolega znanstvenika u prošlosti, upustio u priču o ograničenim resursima i neodrživom ekonomskom sustavu.

Uz dužno poštovanje, gospodine Rudan, ovaj put niste u pravu.

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usporedila je putnički željeznički promet u Hrvatskoj i Japanu. Pogodite koja je glavna početna razlika...

Je li Holy upravo pozvala na privatizaciju HŽ-a?

Škola

PIŠE: LIBERAL.HR

Prema Bastiatu, svaka vlada ima samo tri izbora: 1) nekolicina pljačka većinu, 2) svatko pljačka svakoga i 3) nitko ne pljačka nikoga. Koju od te tri vlade žele Žuti prsluci?

Žuti prsluci su na teži način naučili da je Bastiat bio u pravu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Teško je nabrojati sve populističke izjave i obećanja u ovoj kampanji pa ću izdvojiti samo one najgore.

Top lista populista (izdanje EU izbori 2019.)

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

83-godišnjak je pucao kroz ulazna vrata kad je shvatio da netko pokušava provaliti. Ubio je 25-godišnjeg mladića. Sad ga žele poslati u zatvor.

Mediji provode javni linč nad nevinim čovjekom i pomažu državi da ga dokrajči. Njegov grijeh? Branio se od provalnika.

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Smatraju li SDP-ovci u Odboru za nagrade da gradonačelnik nije to zaslužio, da su proračuni za koje su i sami glasali - zajebancija?

Nominirala sam Obersnela za nagradu grada Rijeke zbog manjka u proračunu. Njegov odbor je odbio nominaciju...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Katarinu Peović rad u call centru je robovanje, a konobarenje je ispod časti.

Poslovi kojih se drugovi iz Radničke fronte najviše boje

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Spuštanje zastava na pola koplja i paljenje svijeća zbog gašenja jedne firme koja je desetljećima trošila tuđi novac govori dosta o razini opće pismenosti.

Hrvati su previše emotivna bića. Samo kod nas još ovakva patetika može proći.

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska ima, u usporedbi s drugim zemljama Nove Europe, slab izvoz. On je rezultat slabijeg uvoza zbog protekcionističkih državnih politika.

Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Korupcijska afera u Austriji završila je ekspresno, za hrvatske pojmove iznenađujuće. Kod nas slične stvari završavaju posve drugačije.

Koja je razlika između Hrvatske i civiliziranih država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je da planira preuzeti HSLS, osvojiti 10 posto na izborima i onda mijenjati nacionalnu politiku.

Hrebak pruža ruku Pametnom: ʼTreba nam jedna snažna liberalna opcijaʼ

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: