Vezani članci:
Prosječni Hrvat se u životu naradi puno manje od stanovnika drugih država EU
(Ne)održivost hrvatskog mirovinskog sustava
Kosor predlaže skandinavski model za mirovinski sustav. Možda je to najbolje za sve, ali hoće li biti dovoljno?
Ne slažem se s njihovom inicijativom, ali pozdravljam uspjeh sindikata. Evo zašto...
Kako bi izgledala cjelovita mirovinska reforma?
Pavić i Plenković se prave ludi: Ne bi bio problem raditi do 67 kad bi takav zakon vrijedio za sve
#37 je previše
Kako su umirovljenici shvatili da ih država pljačka
Nekoć se išlo u mirovinu s 55, a sada ni 65 nije dovoljno. Zašto?
Ni Vlada ni sindikati nemaju rješenje za kolaps mirovinskog sustava
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Sindikalna akcija protiv građana RH
Hrvatski mirovinski sustav - sustavno pljačkanje građana
Sve rupe hrvatskog mirovinskog sustava
Mirovinski fondovi - skriveni porez koji će cijeli narod gurnuti u propast
Vjeruje li još itko ozbiljno da će primati mirovinu od države?
Radnici HZMO-a više ne žele raditi. Ja ih apsolutno podržavam
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Varaždinska županija financira druženja umirovljenika u jeku epidemije
Hrelja je produkt hrvatske negativne selekcije
Zašto ljevičari i sindikalisti žele novi razdor među radnicima?
Mrsić popljuvao prijedlog da se umirovljenicima omogući rad. Evo zašto nije u pravu
Efikasnost (direktne) demokracije ovisi o stupnju informiranosti građana
CEA predlaže konkretne mjere za spas zdravstvenog i mirovinskog sustava
Sindikati su prosvjedovali protiv štednje, a sad se bune što je država sve potrošila
Da umjesto državi možemo uplaćivati u štednju, u mirovini bismo bili milijunaši
Prije uvođenja poreza na nekretnine smanjite PDV i reformirajte mirovinski sustav!
ŠOKANTNO: Sustavna opresija žena kroz mirovinski i zdravstveni sustav
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Zašto su hrvatske mirovine male? Demografske promjene su samo manji dio problema...


Piše: Branimir Perković
18.11.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Zašto su hrvatske mirovine male? Demografske promjene su samo manji dio problema...

Zašto su hrvatske mirovine male? Demografske promjene su samo manji dio problema...


Piše: Branimir Perković
18.11.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Danas je teško pronaći osobu koja je zadovoljna svojom mirovinom. Doduše, ljudi nisu bili zadovoljni svojom mirovinom ni prije, a tema premalih mirovina je dio folklora starijih generacija - u Hrvatskoj nešto mlađih nego u razvijenim državama jer je prosječna dob umirovljenika niža. Ali bez obzira na to koliko svi željeli bolje mirovine, pitanje je mogućnosti, a ne želja.

Mirovinski sustav temeljen na međugeneracijskoj solidarnosti, modelu u kojem sadašnji radnici uplaćuju za sadašnje umirovljenike, je zastario. Trenutno se održava kao hodajuće truplo sredstvima iz proračuna.

Prema zadnjih podacima HZMO-a, odnos trenutnih osiguranika i korisnika mirovina, što znači odnos radnika i umirovljenika, je 1,28:1. To znači da za isplatu mirovina deset umirovljenika samo 13 (zaokruženo) radnika mora izdvajati iz svoje plaće. Bolje je da je taj omjer što veći u korist radnika, jer to znači da veći broj radnika uzdržava isti broj umirovljenika (npr. 6:1 bi značilo da šest radnika izdvaja iz plaće za mirovinu jednog umirovljenika) i u trenutku kada je mirovinski sustav međugeneracijske solidarnosti zamišljen, to je i bilo tako. Nekada je 6, 10, 15 pa i 20 radnika radilo i izdvajalo iz plaće da bi se isplatila mirovina jednom umirovljeniku. To je značilo da je opterećenje plaće radnika relativno nisko i "teret" uzdržavanja umirovljenika nije velik pa je bilo elegantno rješenje koje je osiguravalo da starije stanovništvo koje ne radi ima redovita primanja, a opterećenje plaće nije bilo veliko.

Stabilnost sustava je održavana visokim priljevom mlade radne snage i kraćim životnim vijekom. No, zbog demografskih kretanja novih radnika je bilo sve manje (padajući natalitet), a umirovljenika sve više (produženje životnog vijeka i smanjenje smrtnosti od bolesti). Tijekom vremena se od situacije da nekoliko desetaka radnika izdvaja iz plaće za mirovinu jednog umirovljenika došlo do toga da manje od 10 radnika uzdržava jednog umirovljenika, pa manje od pet, sve do danas kada ne postoji razvijena država u kojoj više od dva radnika izdvajaju iz plaće za mirovinu jednog umirovljenika.

U Hrvatskoj se omjer radnika i umirovljenika kretao od 8,75:1 (gotovo devet radnika uplaćuje za jednog umirovljenika) 1950., preko 3,42:1 1970., 2,83:1 1990. do 1,28:1 2019. Paralelno s tim je padao i udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći tj. kolika je prosječna mirovina u odnosu na prosječnu plaću, od 1950. kada je prosječna mirovina iznosila 66,4 % prosječne plaće, preko 1970. kada je iznosila 55,1 prosječne plaće, 1985. 53,4 prosječne plaće, do danas kada prosječna mirovina iznosi cca 40% prosječne plaće.

Kada se tako gleda, umirovljenici su u pravu, mirovine zaista jesu manje nego ikada. Ali redovito se zanemaruju izvori problema. Ti izvori nisu krivnja ni jedne određene Vlade, ni kapitalizma, ni deindustrijalizacije nego čisto demografski tj. proizašli iz demografskih kretanja koja se odvijaju još od bivše države. Broj radnika u odnosu na umirovljenike nije padao samo u Republici Hrvatskoj, padao je i u Jugoslaviji. Udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći nije padao samo u Hrvatskoj, padao je i u Jugoslaviji. Pad nataliteta i produljenje životnog vijeka se nisu događali samo u Hrvatskoj nego i u Jugoslaviji.

Ali situacija je gora nego ikada u povijesti. 2019. je rekordna godina jer će Hrvatska izdvojiti 40,1 milijardu kuna na mirovine. Budući da nedovoljan broj radnika uplaćuje u mirovinski sustav da bi on bio održiv, postoji velika rupa koja se pokriva iz proračuna. Trenutno iznosi oko 18 milijardi kuna. Znači sustav međugeneracijske solidarnosti je toliko neodrživ da trenutni radnici jedva uspijevaju podmiriti nešto više od pola troškova isplate mirovina, a ostatak se podmiruje iz proračuna.

Stavimo li u odnos trenutni trošak mirovinskog sustava i broj radnika koji u njega uplaćuju, dobijemo rezultat da prosječni radnik izdvaja više od 25.000 kn godišnje za održavanje mirovinskog sustava. Malo više od pola tog iznosa se odnosi na direktne transfere iz plaće, a drugi dio na indirektne transfere iz proračuna (zbog toga što se i proračun puni iz raznih poreza i trošarina).

2018. su mirovinski rashodi bili 10,8 Hrvatskog BDP-a, što je manje od prosjeka EU, ali više od prosjeka OECD zemalja. Najviše troškove mirovina imaju Italija i Grčka (preko 16% BDP-a). Prosjek EU je 2015. bio 12,8%. Iako bi instinktivno možda mogli pomisliti da skandinavske zemlje imaju visoka izdvajanja za mirovine u BDP-u, to nije slučaj. Prednjači Danska s 13,5% troškova mirovinskog sustava u ukupnom BDP-u, Finska s 13,1%, Švedska 11,4% a Norveška izdvaja čak manje i od Hrvatske, 10,2%.



Ali ni to nije potpuna slika.

Sve donedavno Hrvatska je imala problem s visokom nezaposlenošću. Taj problem je postojao i u Jugoslaviji, no vještije se sakrivao. Broj nezaposlenih umjetno se pokušavao smanjiti i u periodu neovisne Hrvatske i u Jugoslaviji. To se činilo najčešće ranim odlaskom u mirovinu pa nije bilo rijetko da zdravi ljudi u četrdesetima i pedesetima budu u mirovini. Time se frizirala statistika i prebacivao problem iz sadašnjosti u budućnost. To se može vidjeti iz podatka da Hrvatska ima puno veći udio invalidskih mirovina u ukupnom broju mirovina od ostalih EU zemalja. Iako je prvi refleks da je tome krivac Domovinski rat, to je samo djelomično točno. Relativno visok udio invalidskih mirovina u odnosu na druge države Europe je imala i Jugoslavija, a 2. svjetski rat se odvijao na cijelom kontinentu pa to ne može biti glavni razlog.

Udio umirovljenika koji imaju punih 40 godina radnog staža, tj. puni radni staž, malo je manji od 20%. To je jako nisko, ali ipak poboljšano u odnosu na prijašnje godine jer je 2015. samo 14,24 % korisnika mirovine odradilo puni radni staž.

Da se radi o problemu koji je stvaran desetljećima prije, a koji se ispravlja tek zadnjih nekoliko godina, govori i činjenica da prosječni radni vijek trenutnih korisnika mirovinskog sustava iznosi 30 godina i 7 mjeseci, a onih koji su mirovinsko pravo ostvarili u 2019. (do rujna) je prosječni radni vijek 32 godine i 10 mjeseci. Očito je da su starije generacije ulazile u mirovinski sustav s manje godina radnog staža.

Hrvatska je još daleko od najboljih praksi EU. Iako radnici u Hrvatskoj danas rade više nego prije, a razne negativne i protuzakonite pojave više nisu toliko učestale, ipak zaostaje za prosjekom EU u radnoj etici. Podaci za 2018. pokazuju da je zaposlenost osoba od 55-64 godine u Hrvatskoj tek 43%, daleko ispod prosjeka EU od 59% i druga najniža stopa zaposlenosti (zanemarimo li Luksemburg koji je zbog bogatstva specifičan slučaj).



Kada promotrimo sve podatke, nameće se zaključak da mirovine u Hrvatskoj nisu niske samo zbog negativnih demografskih kretanja, nego i zbog toga što u prosjeku ljudi jednostavno manje rade nego u razvijenim državama EU. Iako je prosječna mirovina tek 40% prosječne plaće, za one koji su odradili puni radni staž (40 godina) taj se postotak penje na 59%.

Problemi mirovinskog sustava nisu od jučer, oni imaju svoju povijest nastanka koja se proteže u same začetke sustava baziranog na međugeneracijskoj solidarnosti. No, takav sustav više nije održiv jer su se okolnosti sasvim promijenile. Hrvatska ima posebno loš mirovinski sustav jer osim strukturnih problema nastalih uslijed demografske tranzicije, što dijeli sa svim državama EU, ima dodatne probleme s visokim udjelom invalidskih mirovina, ranijim odlaskom u mirovinu i općenito niskim brojem godina radnog staža trenutnih umirovljenika.

Za taj problem nisu krivi branitelji ni Domovinski rat nego primarno kratkoročne i destruktivne politike prikrivanja nezaposlenosti koje su se provodile podjednako i u Jugoslaviji i u samostalnoj Hrvatskoj. Postepeni prelazak na individualnu mirovinsku štednju je trebao biti put prema rješenju problema, ali i taj proces je zaustavljen i kontaminiran lošom provedbom.

Činjenica je da siromašna država s niskim plaćama ne može imati ni visoke mirovine, čak i da ne postoje dodatni problemi s kojima se suočava Hrvatska. Za održavanje i rast realnih mirovina je potreban gospodarski rast i rast plaća. A to se nikada neće dogoditi ako se biraju oni koji će provoditi iste antitržišne i antirazvojne politike kao do sada, za koje upravo najviše i glasaju oni koji su korisnici mirovinskog sustava.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.