Mises - prvi antifašist među zapadnim intelektualcima

10.7.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju
Efekt leptira ili što ima ekonomija zajedničko s klimatologijom
Heroji napretka (2): Čovjek koji je zaustavio najveću pošast u povijesti čovječanstva
Bjelovar i Sveta Nedelja nastavljaju protržišne mjere. Neka se drugi gradovi ugledaju!

Mises - prvi antifašist među zapadnim intelektualcima

Jedan od predstavnika klasičnog liberalizma, austrijski ekonomist i teoretičar Ludwig von Mises, poznat je prvenstveno po snažnoj obrani slobodnog tržišta u njegovoj najpoznatijoj knjizi "Ljudska akcija" i po opetovanom raskrinkavanju svake fantazije o dobrim namjerama i ciljevima socijalizma (u mnogim djelima). Međutim, Mises se protivio i drugim totalitarnim režimima i autoritarnim sistemima. Malo je poznato da je on bio prvi intelektualac na Zapadu koji je javno kritizirao Musolinijev režim.

Benito Musolini bio je dugo član Talijanske socijalističke stranke i podupirao je Socijalističku internacionalu. Tijekom 1. svjetskog rata je izbačen iz nje, da bi se ubrzo odrekao socijalizma i okrenuo nacionalizmu osnovavši Nacionalnu fašističku stranku. Postao je najmlađi talijanski premijer 1922. godine i u početku je vladao u skladu s Ustavom, da bi 1925. godine ukinuo demokratski poredak i proglasio "Diktaturu vođe". Zabranio je sindikate i sve oporbene stranke, pogotovo socijaliste, a s njima se razračunavao državnim represivnim aparatom. Budući da je socijalistička Internacionala provodila nasilne revolucije, mnogi zapadni intelektualci gledali su na Musolinijev režim u počeku kao nešto "opravdano" ili bolje od komunizma.

Mises nije mogao šutjeti. Godine 1927. dok je još radio na Sveučilištu u Beču, u svojoj knjizi "Liberalismus" (Liberalizam) piše kako je fašizam u Italiji postao popularan među narodom kao odgovor na nasilnu i ubilačku prirodu Treće internacionale, međutim, piše dalje, "velika i prijeteća opasnost unutarnje politike fašizma leži u vjeri u odlučnu moć nasilja" te objašnjava kako bi "ideje trebale biti oružje, a ne nasilje" jer "liberalizam pretpostavlja da samo slobodno tržište ideja može učinkovito pobijediti socijalizam" i dodaje:

"Toliko o unutarnjoj politici fašizma. Njegova vanjska politika, koja se bazira na toliko puta razbijenom principu prisilnih međunarodnih odnosa, može samo dati krila neprekidnoj seriji ratova...Da bismo zadržali i poboljšali trenutni ekonomski napredak, mir među narodima mora biti osiguran. Ali, narodi ne mogu živjeti u miru kad je osnovna pretpostavka ideologije koja kod njih vlada - vjera da jedna nacija može osigurati svoje mjesto u zajednici nacija samo silom.

Ne može se poreći da je fašizam, kao i neki slični pokreti protiv diktature establišmenta, imao dobre namjere i da je njihova intervencija u jednom trenutku spasila europsku civilizaciju. Time si je već osigurao mjesto u povijesti. Ali, dok je takva politika donijela spas u jednom trenutku, to nije vrsta politike koja bi mogla obećati trajni uspjeh."



Treba naglasiti još jednom da je to bila 1927. godina, prije strahota fašizma i njemačkog nacizma u 1930-ima kad su svi normalni intelektualci na Zapadu počeli osuđivati fašizam odnosno nacizam u Italiji i Njemačkoj. Mises je prvi dobro primijetio kako Musolinijeva vanjska politika mora dovesti do ratova, a kritizirao je i njegov način obračunavanja s neistomišljenicima.

Mises je nekoliko godina kasnije, budući da je bio Židov, prešao raditi u Ženevu kako bi izbjegao nacističku okupaciju Beča koja se mogla naslutiti. Pred Drugi svjetski rat se preselio u New York. Tijekom rata je pisao i o nacizmu te je posebno kritizirao nacionalizam u ekonomiji koji "vodi do sukoba među narodima". Vjerovao je da samo slobodno trgovanje među narodima, bez ikakvih državnih tarifa i drugih prepreka na granici, može biti preduvjet trajnog mira i prosperiteta. Napisao je da je "slobodno tržište jedina alternativa Fuhrerovim načinima".



U knjizi "Svemoguća vlada: nastanak totalne države i totalnog rata" posvetio je cijelo poglavlje nacionalsocijalizmu i razvoju nacizma u Njemačkoj. Opisuje nacizam kao ekonomski socijalizam koji je zavijen u posebnu vrstu nacionalizma, onu koja teži "Lebensraumu" - životnom prostoru koji mu nikada nije dostatan. Objašnjava kako postoji bitna razlika između "modernog nacionalizma" i patriotizma (domoljublja), a ona je prvenstveno u tome što nacionalisti žele diskriminirati strance u ekonomskoj sferi. Pa tako diskriminiraju uvoznu robu, stavljaju na nju posebne poreze, a u konačnici dovode do međunacionalnih sukoba.

"Liberali su također pravi domoljubi, ali mi težimo nacionalnom prosperitetu koji se može postići samo kroz slobodno trgovanje među pojedincima u istom narodu kao i među pojedincima iz različitih naroda. Po tome se razlikujemo od nacionalista. Liberali preporučuju slobodno tržište na međunarodnoj razini i međunarodnu podjelu rada i kapitala, dobru volju i mir među nacijama, ali ne na račun drugih nacija, baš zato da bi naša nacija bila sretna."





VIŠE IZ RUBRIKE:
ZANIMLJIVOSTI
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Justin Amash je na Twitteru objavio da je Trump učinio stvari koje su za impeachment, a 'strančevanje' narušava sustav provjera i ravnoteže vlasti.

Ovo je prvi republikanac u Kongresu koji poziva na Trumpovu smjenu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ideja o odšteti zbog iseljavanja radnika je toliko luda da ju je predlagao i Joseph Stiglitz. Da, on je uvaženi ekonomist, ali i socijaldemokrat.

Mostovac brani Petrova citatom iz knjige ekonomista koji je hvalio Chavezovu ekonomsku politiku

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sindikati možda to nisu planirali, ali oni će na kraju natjerati Plenkovića da preispita sustav i pokrene ozbiljnu reformu.

Ne slažem se s njihovom inicijativom, ali pozdravljam uspjeh sindikata. Evo zašto...

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Riječ je o retoričkom triku kojim se koriste vladajući kako bi građani pomislili da se država razdužuje.

Provjera istinitosti: Smanjuje li se hrvatski javni dug?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljudi koji su nekoć vodili političke stranke koje su bile liberalne samo na papiru, sada su se sjetili pričati o marginalizaciji. A tko je do nje doveo?

Kome smeta rebrendiranje HSLS-a?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad bi protekcionizam vodio u prosperitet, to bi značilo da slobodna trgovina vodi u siromaštvo. Provjerili smo je li to točno.

Razbijanje mita: Protekcionizam vodi u prosperitet

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HDZ-ov kandidat za EU parlament obećava bolju edukaciju, veće plaće i stambeno zbrinjavanje. A lijepo vrijeme?

Resslerova obećanja su kao da ih je prepisao od Marasa ili Tomaševića

Društvo

PIŠE: PREDRAG RAJŠIĆ

Pitanje je ima li država pravo upotrijebiti silu da bi zabranila nekom stranom proizvođaču prodaju svoga proizvoda kupcu u Hrvatskoj.

Treba li Hrvatska zabraniti uvoz genetski modificirane hrane? (pogled iz klasično-liberalne teorije prava)

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovo bi trebalo postati standard, pa čak i obaveza, za sve jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj.

Najtransparentniji grad u RH: Građani Bjelovara će imati uvid u svaku kunu koja ode iz gradske blagajne

Politika

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Kao što nemaju svi građani iste države jednake financijske navike, tako se međusobno razlikuju i države.

I SDP kapitulirao pred populizmom: Zašto banke ne nude kredite s istom kamatom u Njemačkoj i Hrvatskoj?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iako je Senat većinom glasova donio zakon, on će završiti na sudu pa će to automatski zakočiti njegovo uvođenje.

Do zabrane pobačaja u Alabami neće doći još jako dugo, a možda i nikada

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najbolje u Europi kotira Malta, a na dnu su Azerbajdžan, Turska, Armenija i Rusija. Hrvatska je u sredini EU zemalja.

LGBT prava: Hrvatska u tri godine pala za čak 6 pozicija, ali i dalje je vodeća u istočnoj Europi

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: