Mises - prvi antifašist među zapadnim intelektualcima

10.7.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Preporučeno za vas
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju
Efekt leptira ili što ima ekonomija zajedničko s klimatologijom
Heroji napretka (2): Čovjek koji je zaustavio najveću pošast u povijesti čovječanstva
Kako je Kalifornija nakon legalizacije uspjela otjerati dilere marihuane nazad u ilegalu
Iskustvo je bitno i kod poduzetništva: Prosječna dob osnivača uspješnog startupa je 45
Brže i jeftinije do građevinske dozvole: Broj procesa će smanjiti s 22 na 12
Hrvati su institucionalizirali strah od otkaza
Apsurd nad apsurdima: Država potiče uzgoj duhana pa nabija na njega ogromne trošarine
Diskriminacija u Uhljebistanu: Žene čine 69% zaposlenih u državnoj i javnoj službi

Mises - prvi antifašist među zapadnim intelektualcima

Jedan od predstavnika klasičnog liberalizma, austrijski ekonomist i teoretičar Ludwig von Mises, poznat je prvenstveno po snažnoj obrani slobodnog tržišta u njegovoj najpoznatijoj knjizi "Ljudska akcija" i po opetovanom raskrinkavanju svake fantazije o dobrim namjerama i ciljevima socijalizma (u mnogim djelima). Međutim, Mises se protivio i drugim totalitarnim režimima i autoritarnim sistemima. Malo je poznato da je on bio prvi intelektualac na Zapadu koji je javno kritizirao Musolinijev režim.

Benito Musolini bio je dugo član Talijanske socijalističke stranke i podupirao je Socijalističku internacionalu. Tijekom 1. svjetskog rata je izbačen iz nje, da bi se ubrzo odrekao socijalizma i okrenuo nacionalizmu osnovavši Nacionalnu fašističku stranku. Postao je najmlađi talijanski premijer 1922. godine i u početku je vladao u skladu s Ustavom, da bi 1925. godine ukinuo demokratski poredak i proglasio "Diktaturu vođe". Zabranio je sindikate i sve oporbene stranke, pogotovo socijaliste, a s njima se razračunavao državnim represivnim aparatom. Budući da je socijalistička Internacionala provodila nasilne revolucije, mnogi zapadni intelektualci gledali su na Musolinijev režim u počeku kao nešto "opravdano" ili bolje od komunizma.

Mises nije mogao šutjeti. Godine 1927. dok je još radio na Sveučilištu u Beču, u svojoj knjizi "Liberalismus" (Liberalizam) piše kako je fašizam u Italiji postao popularan među narodom kao odgovor na nasilnu i ubilačku prirodu Treće internacionale, međutim, piše dalje, "velika i prijeteća opasnost unutarnje politike fašizma leži u vjeri u odlučnu moć nasilja" te objašnjava kako bi "ideje trebale biti oružje, a ne nasilje" jer "liberalizam pretpostavlja da samo slobodno tržište ideja može učinkovito pobijediti socijalizam" i dodaje:

"Toliko o unutarnjoj politici fašizma. Njegova vanjska politika, koja se bazira na toliko puta razbijenom principu prisilnih međunarodnih odnosa, može samo dati krila neprekidnoj seriji ratova...Da bismo zadržali i poboljšali trenutni ekonomski napredak, mir među narodima mora biti osiguran. Ali, narodi ne mogu živjeti u miru kad je osnovna pretpostavka ideologije koja kod njih vlada - vjera da jedna nacija može osigurati svoje mjesto u zajednici nacija samo silom.

Ne može se poreći da je fašizam, kao i neki slični pokreti protiv diktature establišmenta, imao dobre namjere i da je njihova intervencija u jednom trenutku spasila europsku civilizaciju. Time si je već osigurao mjesto u povijesti. Ali, dok je takva politika donijela spas u jednom trenutku, to nije vrsta politike koja bi mogla obećati trajni uspjeh."


Treba naglasiti još jednom da je to bila 1927. godina, prije strahota fašizma i njemačkog nacizma u 1930-ima kad su svi normalni intelektualci na Zapadu počeli osuđivati fašizam odnosno nacizam u Italiji i Njemačkoj. Mises je prvi dobro primijetio kako Musolinijeva vanjska politika mora dovesti do ratova, a kritizirao je i njegov način obračunavanja s neistomišljenicima.

Mises je nekoliko godina kasnije, budući da je bio Židov, prešao raditi u Ženevu kako bi izbjegao nacističku okupaciju Beča koja se mogla naslutiti. Pred Drugi svjetski rat se preselio u New York. Tijekom rata je pisao i o nacizmu te je posebno kritizirao nacionalizam u ekonomiji koji "vodi do sukoba među narodima". Vjerovao je da samo slobodno trgovanje među narodima, bez ikakvih državnih tarifa i drugih prepreka na granici, može biti preduvjet trajnog mira i prosperiteta. Napisao je da je "slobodno tržište jedina alternativa Fuhrerovim načinima".



U knjizi "Svemoguća vlada: nastanak totalne države i totalnog rata" posvetio je cijelo poglavlje nacionalsocijalizmu i razvoju nacizma u Njemačkoj. Opisuje nacizam kao ekonomski socijalizam koji je zavijen u posebnu vrstu nacionalizma, onu koja teži "Lebensraumu" - životnom prostoru koji mu nikada nije dostatan. Objašnjava kako postoji bitna razlika između "modernog nacionalizma" i patriotizma (domoljublja), a ona je prvenstveno u tome što nacionalisti žele diskriminirati strance u ekonomskoj sferi. Pa tako diskriminiraju uvoznu robu, stavljaju na nju posebne poreze, a u konačnici dovode do međunacionalnih sukoba.

"Liberali su također pravi domoljubi, ali mi težimo nacionalnom prosperitetu koji se može postići samo kroz slobodno trgovanje među pojedincima u istom narodu kao i među pojedincima iz različitih naroda. Po tome se razlikujemo od nacionalista. Liberali preporučuju slobodno tržište na međunarodnoj razini i međunarodnu podjelu rada i kapitala, dobru volju i mir među nacijama, ali ne na račun drugih nacija, baš zato da bi naša nacija bila sretna."

VIŠE IZ RUBRIKE:
ZANIMLJIVOSTI
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Zahtjev za ranijim odlaskom u mirovinu u pravilu znači zahtjev za nižom mirovinom.

Sindikalna akcija protiv građana RH

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad Beljak priča djeci kako su sve škole i bolnice iz bivšeg komunističkog sustava, to je ne samo laž, već i besmislica.

Partizani i ustaše u 21. stoljeću

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Autorska prava mogu i trebaju biti zaštićena i bez gušenja slobode govora. Filtri na društvenim mrežama sasvim sigurno će uvesti cenzuru.

Peticija za spas interneta: Poručite našim europarlamentarcima da nam se prestanu igrati sa slobodom govora!

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Zuzana Čaputova je pravnica i ekološka aktivistica iz socijalno-liberalne stranke, koju su na predsjedničkim izborima podržali konzervativni liberali.

Slovački poučak: Desni populizam se ne pobjeđuje ljevičarenjem nego politikom liberalizma!

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Može se očekivati da će i ostale kreditne agencije podići rejting Hrvatske iz smeća, ali to ne znači da Hrvatska ide u dobrom smjeru.

Hrvatski kreditni rejting više nije u smeću. Što to konkretno znači?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Centralizirana država čini velike nepravde, ne samo među ljudima, već i među županijama. Pa tako kažnjava one produktivnije i nagrađuje one bez produktivnosti.

Međimurska županija ima najveći indeks poduzetništva u RH, a najnižu prosječnu plaću. Kako je to moguće?

Ekonomija

PIŠE: DAVOR NAĐI

Kažnjavanje očito ne pali, ali postoje mjere motivacije.

Kako reducirati izbjegavanje plaćanja poreza na minimum

Ekonomija

PIŠE: BORNA BJEDOV

Kako u isto vrijeme pomoći ljudima kada financijski posrnu da ne padnu na dno i motivirati ih da ne ostanu doživotno ovisni o državnoj pomoći?

Negativni porez na dohodak - staro rješenje za vječni problem

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: