Mises - prvi antifašist među zapadnim intelektualcima

10.7.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju
Efekt leptira ili što ima ekonomija zajedničko s klimatologijom
Bjelovar i Sveta Nedelja nastavljaju protržišne mjere. Neka se drugi gradovi ugledaju!

Mises - prvi antifašist među zapadnim intelektualcima

Jedan od predstavnika klasičnog liberalizma, austrijski ekonomist i teoretičar Ludwig von Mises, poznat je prvenstveno po snažnoj obrani slobodnog tržišta u njegovoj najpoznatijoj knjizi "Ljudska akcija" i po opetovanom raskrinkavanju svake fantazije o dobrim namjerama i ciljevima socijalizma (u mnogim djelima). Međutim, Mises se protivio i drugim totalitarnim režimima i autoritarnim sistemima. Malo je poznato da je on bio prvi intelektualac na Zapadu koji je javno kritizirao Musolinijev režim.

Benito Musolini bio je dugo član Talijanske socijalističke stranke i podupirao je Socijalističku internacionalu. Tijekom 1. svjetskog rata je izbačen iz nje, da bi se ubrzo odrekao socijalizma i okrenuo nacionalizmu osnovavši Nacionalnu fašističku stranku. Postao je najmlađi talijanski premijer 1922. godine i u početku je vladao u skladu s Ustavom, da bi 1925. godine ukinuo demokratski poredak i proglasio "Diktaturu vođe". Zabranio je sindikate i sve oporbene stranke, pogotovo socijaliste, a s njima se razračunavao državnim represivnim aparatom. Budući da je socijalistička Internacionala provodila nasilne revolucije, mnogi zapadni intelektualci gledali su na Musolinijev režim u počeku kao nešto "opravdano" ili bolje od komunizma.

Mises nije mogao šutjeti. Godine 1927. dok je još radio na Sveučilištu u Beču, u svojoj knjizi "Liberalismus" (Liberalizam) piše kako je fašizam u Italiji postao popularan među narodom kao odgovor na nasilnu i ubilačku prirodu Treće internacionale, međutim, piše dalje, "velika i prijeteća opasnost unutarnje politike fašizma leži u vjeri u odlučnu moć nasilja" te objašnjava kako bi "ideje trebale biti oružje, a ne nasilje" jer "liberalizam pretpostavlja da samo slobodno tržište ideja može učinkovito pobijediti socijalizam" i dodaje:

"Toliko o unutarnjoj politici fašizma. Njegova vanjska politika, koja se bazira na toliko puta razbijenom principu prisilnih međunarodnih odnosa, može samo dati krila neprekidnoj seriji ratova...Da bismo zadržali i poboljšali trenutni ekonomski napredak, mir među narodima mora biti osiguran. Ali, narodi ne mogu živjeti u miru kad je osnovna pretpostavka ideologije koja kod njih vlada - vjera da jedna nacija može osigurati svoje mjesto u zajednici nacija samo silom.

Ne može se poreći da je fašizam, kao i neki slični pokreti protiv diktature establišmenta, imao dobre namjere i da je njihova intervencija u jednom trenutku spasila europsku civilizaciju. Time si je već osigurao mjesto u povijesti. Ali, dok je takva politika donijela spas u jednom trenutku, to nije vrsta politike koja bi mogla obećati trajni uspjeh."


Treba naglasiti još jednom da je to bila 1927. godina, prije strahota fašizma i njemačkog nacizma u 1930-ima kad su svi normalni intelektualci na Zapadu počeli osuđivati fašizam odnosno nacizam u Italiji i Njemačkoj. Mises je prvi dobro primijetio kako Musolinijeva vanjska politika mora dovesti do ratova, a kritizirao je i njegov način obračunavanja s neistomišljenicima.

Mises je nekoliko godina kasnije, budući da je bio Židov, prešao raditi u Ženevu kako bi izbjegao nacističku okupaciju Beča koja se mogla naslutiti. Pred Drugi svjetski rat se preselio u New York. Tijekom rata je pisao i o nacizmu te je posebno kritizirao nacionalizam u ekonomiji koji "vodi do sukoba među narodima". Vjerovao je da samo slobodno trgovanje među narodima, bez ikakvih državnih tarifa i drugih prepreka na granici, može biti preduvjet trajnog mira i prosperiteta. Napisao je da je "slobodno tržište jedina alternativa Fuhrerovim načinima".



U knjizi "Svemoguća vlada: nastanak totalne države i totalnog rata" posvetio je cijelo poglavlje nacionalsocijalizmu i razvoju nacizma u Njemačkoj. Opisuje nacizam kao ekonomski socijalizam koji je zavijen u posebnu vrstu nacionalizma, onu koja teži "Lebensraumu" - životnom prostoru koji mu nikada nije dostatan. Objašnjava kako postoji bitna razlika između "modernog nacionalizma" i patriotizma (domoljublja), a ona je prvenstveno u tome što nacionalisti žele diskriminirati strance u ekonomskoj sferi. Pa tako diskriminiraju uvoznu robu, stavljaju na nju posebne poreze, a u konačnici dovode do međunacionalnih sukoba.

"Liberali su također pravi domoljubi, ali mi težimo nacionalnom prosperitetu koji se može postići samo kroz slobodno trgovanje među pojedincima u istom narodu kao i među pojedincima iz različitih naroda. Po tome se razlikujemo od nacionalista. Liberali preporučuju slobodno tržište na međunarodnoj razini i međunarodnu podjelu rada i kapitala, dobru volju i mir među nacijama, ali ne na račun drugih nacija, baš zato da bi naša nacija bila sretna."

Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Od nacionalizacije gospodarskih divova i ulaganja u masivne socijalne programe do redova za kruh i života u konstantnom strahu razlika je samo u nekoliko godina.

Propast politike ʼdobrih namjeraʼ: Neimaština i očaj u Venezueli kao u ratnim zonama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bosanskohercegovački novinar je iznio niz neistina i nebuloza o hrvatskom i turskom turizmu.

Zašto mediji prenose dezinformacije o hrvatskom i turskom turizmu koje je proširio Erdoganov fan?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najveći pobornik povećanja minimalne plaće u SAD-u na 15 dolara po satu, svoje radnike plaća manje od toga.

Pobuna radnika u Sandersovom stožeru: Traže veće plaće i tvrde da su izrabljivani

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Oni koji se najviše kunu u poštenje, često nisu takvi kako se predstavljaju u javnosti. Pogledajte kako izgledaju postupci Povjerenstva za sukob interesa protiv nekih članova Mosta i Živog zida.

Treći putevi, poštenje i sukob interesa

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon Islanda i Švedske, lijevu vladu dobile su ove godine Finska i Danska. Još je samo Norveška ostala kao posljednji bastion konzervativno-liberalne uprave.

Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dennis Prager svjedočio je pred američkim Senatom gdje je ponovio svoje optužbe da Youtube cenzurira 20 posto njegovog sadržaja, i to 'samo zato što je konzervativac'.

Konzervativni youtuber, koji optužuje Google za cenzuru, manje je ʼcenzuriranʼ od ljevičara

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Primijetio sam da jako puno ljudi ne razumije kako funkcionira ovaj temeljni zakon tržišne ekonomije pa je potrebno objasniti na najjednostavniji način.

Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Liberalima bi trebalo biti važno samo da svi imamo jednako pravo kandidature i jednake mogućnosti. Ishod ne smije ovisiti o našim urođenim karakteristikama.

Zašto se liberali trebaju suprotstaviti spolnim kvotama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novi ministar razvoja i investicija najavljuje porezne rezove i ukidanje zakonskih barijera za poslovanje i investiranje.

Nova grčka vlada najavljuje zaokret: ʼGrčka će postati najprivlačnija država za strane investitoreʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iako se Ursuli von der Leyen može spočitati puno objektivnih primjedbi na njen rad i program, našim oporbenim zastupnicima smeta samo njena nacionalnost.

Sinčić i Kolakušić sramote Hrvatsku pred cijelom Europom

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iz njegovog pitanja premijeru ispada kao da su domaći poslodavci dobri, a strani poslodavci krše radnička prava. Ali većina Hrvata se s njim ne slaže.

Hrvati preferiraju strane poslodavce, a Grmoja ih želi otjerati iz Hrvatske

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska je po udjelu radnika, zaposlenih u industrijskoj proizvodnji, na razini Njemačke i Austrije.

Kulić obmanjuje javnost: Mit o deindustrijalizaciji Hrvatske

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: