Mises - prvi antifašist među zapadnim intelektualcima

10.7.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju
Efekt leptira ili što ima ekonomija zajedničko s klimatologijom
Bjelovar i Sveta Nedelja nastavljaju protržišne mjere. Neka se drugi gradovi ugledaju!

Mises - prvi antifašist među zapadnim intelektualcima

Jedan od predstavnika klasičnog liberalizma, austrijski ekonomist i teoretičar Ludwig von Mises, poznat je prvenstveno po snažnoj obrani slobodnog tržišta u njegovoj najpoznatijoj knjizi "Ljudska akcija" i po opetovanom raskrinkavanju svake fantazije o dobrim namjerama i ciljevima socijalizma (u mnogim djelima). Međutim, Mises se protivio i drugim totalitarnim režimima i autoritarnim sistemima. Malo je poznato da je on bio prvi intelektualac na Zapadu koji je javno kritizirao Musolinijev režim.

Benito Musolini bio je dugo član Talijanske socijalističke stranke i podupirao je Socijalističku internacionalu. Tijekom 1. svjetskog rata je izbačen iz nje, da bi se ubrzo odrekao socijalizma i okrenuo nacionalizmu osnovavši Nacionalnu fašističku stranku. Postao je najmlađi talijanski premijer 1922. godine i u početku je vladao u skladu s Ustavom, da bi 1925. godine ukinuo demokratski poredak i proglasio "Diktaturu vođe". Zabranio je sindikate i sve oporbene stranke, pogotovo socijaliste, a s njima se razračunavao državnim represivnim aparatom. Budući da je socijalistička Internacionala provodila nasilne revolucije, mnogi zapadni intelektualci gledali su na Musolinijev režim u počeku kao nešto "opravdano" ili bolje od komunizma.

Mises nije mogao šutjeti. Godine 1927. dok je još radio na Sveučilištu u Beču, u svojoj knjizi "Liberalismus" (Liberalizam) piše kako je fašizam u Italiji postao popularan među narodom kao odgovor na nasilnu i ubilačku prirodu Treće internacionale, međutim, piše dalje, "velika i prijeteća opasnost unutarnje politike fašizma leži u vjeri u odlučnu moć nasilja" te objašnjava kako bi "ideje trebale biti oružje, a ne nasilje" jer "liberalizam pretpostavlja da samo slobodno tržište ideja može učinkovito pobijediti socijalizam" i dodaje:

"Toliko o unutarnjoj politici fašizma. Njegova vanjska politika, koja se bazira na toliko puta razbijenom principu prisilnih međunarodnih odnosa, može samo dati krila neprekidnoj seriji ratova...Da bismo zadržali i poboljšali trenutni ekonomski napredak, mir među narodima mora biti osiguran. Ali, narodi ne mogu živjeti u miru kad je osnovna pretpostavka ideologije koja kod njih vlada - vjera da jedna nacija može osigurati svoje mjesto u zajednici nacija samo silom.

Ne može se poreći da je fašizam, kao i neki slični pokreti protiv diktature establišmenta, imao dobre namjere i da je njihova intervencija u jednom trenutku spasila europsku civilizaciju. Time si je već osigurao mjesto u povijesti. Ali, dok je takva politika donijela spas u jednom trenutku, to nije vrsta politike koja bi mogla obećati trajni uspjeh."

Treba naglasiti još jednom da je to bila 1927. godina, prije strahota fašizma i njemačkog nacizma u 1930-ima kad su svi normalni intelektualci na Zapadu počeli osuđivati fašizam odnosno nacizam u Italiji i Njemačkoj. Mises je prvi dobro primijetio kako Musolinijeva vanjska politika mora dovesti do ratova, a kritizirao je i njegov način obračunavanja s neistomišljenicima.

Mises je nekoliko godina kasnije, budući da je bio Židov, prešao raditi u Ženevu kako bi izbjegao nacističku okupaciju Beča koja se mogla naslutiti. Pred Drugi svjetski rat se preselio u New York. Tijekom rata je pisao i o nacizmu te je posebno kritizirao nacionalizam u ekonomiji koji "vodi do sukoba među narodima". Vjerovao je da samo slobodno trgovanje među narodima, bez ikakvih državnih tarifa i drugih prepreka na granici, može biti preduvjet trajnog mira i prosperiteta. Napisao je da je "slobodno tržište jedina alternativa Fuhrerovim načinima".



U knjizi "Svemoguća vlada: nastanak totalne države i totalnog rata" posvetio je cijelo poglavlje nacionalsocijalizmu i razvoju nacizma u Njemačkoj. Opisuje nacizam kao ekonomski socijalizam koji je zavijen u posebnu vrstu nacionalizma, onu koja teži "Lebensraumu" - životnom prostoru koji mu nikada nije dostatan. Objašnjava kako postoji bitna razlika između "modernog nacionalizma" i patriotizma (domoljublja), a ona je prvenstveno u tome što nacionalisti žele diskriminirati strance u ekonomskoj sferi. Pa tako diskriminiraju uvoznu robu, stavljaju na nju posebne poreze, a u konačnici dovode do međunacionalnih sukoba.

"Liberali su također pravi domoljubi, ali mi težimo nacionalnom prosperitetu koji se može postići samo kroz slobodno trgovanje među pojedincima u istom narodu kao i među pojedincima iz različitih naroda. Po tome se razlikujemo od nacionalista. Liberali preporučuju slobodno tržište na međunarodnoj razini i međunarodnu podjelu rada i kapitala, dobru volju i mir među nacijama, ali ne na račun drugih nacija, baš zato da bi naša nacija bila sretna."




Novo na Liberalu

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Sindikati koriste svake izbore za reketarenje vlasti kako bi poboljšali materijalne uvjete svojih štićenika. Pritom najviše nastradaju upravo njihovi štićenici.

Demokratski ciklusi reketarenja

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Samo Irska i Novi Zeland bitno su smanjili udio poreznih prihoda u BDP-u, ostatak razvijenog svijeta je povećao, tako da su priče o divljem kapitalizmu neutemeljene.

Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS je imao stotinu dobrih razloga da raskine ljubavnu vezu s korupcijom. Kosoru to nisu bili dovoljni razlozi...

HSLS napušta koaliciju s HDZ-om jer HDZ-u više nije potreban. Pupovac je samo izgovor, i to loš!

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska je po ekonomskim slobodama i poštivanju privatne imovine uz bok sa zemljama trećeg svijeta, a u to se možemo svakodnevno uvjeriti.

Sprdnja od pravne države - inspektori će vas kazniti zbog korištenja vlastite imovine

Društvo

PIŠE: DENIS VLAŠIĆ

Prvi dan škole u Hrvatskoj nije mogao započeti gore, ali na ovakva natezanja sindikata i političara već smo navikli.

Nova školska godina, stari problemi

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Uvijek se pred predsjedničke izbore vode rasprave o tome jesu li ovlasti predsjednika RH dovoljne i treba li ih proširiti, ali ni dosadašnji predsjednici nisu koristili ovlasti koje su im na raspolaganju.

Predsjednički izbori će biti bitka između stare i nove garde hrvatskih političara

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Njihovo reagiranje na optužbe zaposlenice protiv šefa zapravo je groteskno jer pokazuje kako će, bez obzira na sve, stati uz funkciju do kraja.

AK Siget: ʼNije nas briga za zaposlenicu, samo za šefaʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dejan Kovač je na pitanje o Bleiburgu i Jasenovcu dao fenomenalan odgovor, ali naša javnost to još nije u stanju detektirati.

Još jedni izbori o ustašama i partizanima. Dokad, drugovi?

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Da biste se penjali na hijerarhijskoj ljestvici u funkcionerskom društvu, uopće nije bitan način. Bitno je samo da dođete do funkcije.

Hrvatska je funkcionersko društvo. Ovdje ni fizički rad ni intelekt nisu na cijeni, bitna je samo funkcija...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon što je ulupala milijarde eura u Uljanik i 3. maj te najavila da će nastaviti to raditi i ubuduće, ova vlada nema nijedan argument da može odbiti zahtjeve sindikata.

Zašto vlada mora pristati na svaki zahtjev sindikata državnih i javnih službenika

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Komentar novinara Neila Cavuta trebao bi ući u udžbenike i učiti se na studiju novinarstva. Pogledajte!

Novinar Fox Newsa epski odgovorio na Trumpove napade: ʼPredsjedniče, ja ne radim za Vas!ʼ

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad je Thomas Bauer na Liberalu predlagao liberalizaciju dječjeg rada, privukao je hrpu hejtera. Evo, sad Hrvat iz Danske priča kako je tamo normalno da djeca rade...

Hoće li Grbin sada prosvjedovati danskom veleposlanstvu? U Danskoj klinci rade od 13. godine...

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: