Mises o toleranciji, religiji i crkvama

4.6.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4

Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Tko je Hayek?
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju
Efekt leptira ili što ima ekonomija zajedničko s klimatologijom

Mises o toleranciji, religiji i crkvama

Liberalizam ograničava svoju brigu isključivo na zemaljski život. Kraljevstvo religije, s druge strane, nije od ovoga svijeta. Dakle, liberalizam i religija mogu postojati rame uz rame, bez dodirivanja njihovih sfera. Ako dođe do točke sudara, nije krivica liberalizma. Liberalizam ne krši to pravilo, ne ulazi u područje vjere ili metafizičke doktrine. Ipak, crkva ima političku moć i često tvrdi da ima pravo regulirati ne samo duhovno biće ljudi, nego i poslove ovoga svijeta. U tom trenutku treba stati na borbene linije.

Tako je to bilo i postignuta je velika pobjeda liberalizma u sukobu nakon kojeg su se crkve morale odreći političke moći, jednom i zauvijek, iako su je prethodno držale tisućama godina. Spaljivanje heretika, inkvizicijski progoni, vjerski ratovi danas pripadaju povijesti. Nitko više ne može razumjeti kako su mirni ljudi, koji su prakticirali svoje pobožnosti dok su prakticirali vjeru unutar četiri zida vlastitog doma, mogli biti stjerani pred sudove, zatvoreni, mučeni i spaljeni. Ali čak i ako crkve danas više ne ulažu uloge ad majorem Dei gloriam, još uvijek postoji velika količina netrpeljivosti.

Liberalizam, međutim, mora biti netolerantan prema svakoj vrsti netolerancije. Ako se mirna suradnja svih ljudi smatra ciljem društvene evolucije, ne može se dopustiti da mir bude poremećen od strane svećenika i fanatika. Liberalizam proglašava toleranciju za svaku vjeru i svako metafizičko uvjerenje, ne iz ravnodušnosti prema ovim "većim" stvarima, već iz uvjerenja da osiguranje mira unutar društva mora imati prednost nad svime i svima. A budući da zahtijeva toleranciju svih mišljenja i svih crkava i sekti, mora ih sve podsjetiti na njihove granice kad god ih nehotice prijeđu. U društvenom poretku koji se temelji na mirnoj suradnji, nema prostora za zahtjeve crkava da monopoliziraju podučavanje i obrazovanje mladih. Sve što njihovi pristaše daju u skladu s vlastitom slobodnom voljom može i mora biti dodijeljeno crkvama; ali ništa im ne smije biti dozvoljeno u odnosu na osobe koje ne žele imati nikakve veze s njima.

Teško je naći način kako bi ta načela liberalizma mogla učiniti neprijatelje među pričesnicima različitih vjera. Ako ona čine nemogućim da se crkve pretvore u sile, ta načela također štite svaku crkvu od prisilnog iseljavanja njenih pripadnika od strane drugih crkava i sekti. Ona moć koju liberalizam oduzima od crkve jednom rukom, vraća joj nazad drugom. Čak i vjerski fanatici moraju priznati da liberalizam ne uzima ništa od njihove vjere, odnosno onoga što vjeri pripada.

Budimo realni, čak i crkve i sekte koje, gdje imaju nadmoć, čine puno u svom progonu drugačijih, također zahtijevaju, tamo gdje se nađu u manjini, toleranciju barem prema sebi. Međutim, taj zahtjev za tolerancijom nema ništa zajedničko s liberalnim načelom tolerancije. Liberalizam zahtijeva toleranciju kao princip, a ne iz oportunizma. Liberalizam zahtijeva toleranciju čak i očigledno besmislenih učenja, apsurdnih oblika heterodoksije i djetinjasto glupih praznovjerja. Liberalizam zahtijeva toleranciju za doktrine i stavove koje se smatraju štetnim i ruševnim za društvo, pa čak i za pokrete koji se neumoljivo suzbijaju. Jer ono što potiče liberalizam na traženje i odobravanje tolerancije, nije razlog da se sadržaj doktrine tolerira, već znanje da samo tolerancija može stvoriti i sačuvati stanje socijalnog mira bez kojeg bi se čovječanstvo moralo vratiti stoljećima u barbarsku prošlost.

Protiv gluposti, besmislenosti, pogrešnog i zla, liberalizam se bori oružjem uma, a ne brutalnom silom i represijom.

Iz knjige "Liberalizam" (Ludwig von Mises, 1927 - p. 31)

 


Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Po čemu je Duhaček vrjedniji od Čolakovića i zašto u Hrvatskoj nećemo još dugo imati lijepe stvari

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novinar Indexa, koji je podržavao kažnjavanje Slavonca zbog pjevanja nepodobnog bećarca pred policajkom, kažnjen je zbog vrijeđanja policije i moralnih osjećaja građana.

Novinar Indexa uhićen i kažnjen po zakonu koji je sam podržavao

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najznačajnije i najopsežnije djelo u karijeri velikog klasičnoliberalnog mislioca, koje je jednako aktualno i dan-danas.

Prije 70 godina objavljena je Misesova ʼLjudska akcijaʼ: ʼSamo pojedinac misli. Samo pojedinac razumije...ʼ

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Sindikati koriste svake izbore za reketarenje vlasti kako bi poboljšali materijalne uvjete svojih štićenika. Pritom najviše nastradaju upravo njihovi štićenici.

Demokratski ciklusi reketarenja

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Samo Irska i Novi Zeland bitno su smanjili udio poreznih prihoda u BDP-u, ostatak razvijenog svijeta je povećao, tako da su priče o divljem kapitalizmu neutemeljene.

Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS je imao stotinu dobrih razloga da raskine ljubavnu vezu s korupcijom. Kosoru to nisu bili dovoljni razlozi...

HSLS napušta koaliciju s HDZ-om jer HDZ-u više nije potreban. Pupovac je samo izgovor, i to loš!

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska je po ekonomskim slobodama i poštivanju privatne imovine uz bok sa zemljama trećeg svijeta, a u to se možemo svakodnevno uvjeriti.

Sprdnja od pravne države - inspektori će vas kazniti zbog korištenja vlastite imovine

Društvo

PIŠE: DENIS VLAŠIĆ

Prvi dan škole u Hrvatskoj nije mogao započeti gore, ali na ovakva natezanja sindikata i političara već smo navikli.

Nova školska godina, stari problemi

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Uvijek se pred predsjedničke izbore vode rasprave o tome jesu li ovlasti predsjednika RH dovoljne i treba li ih proširiti, ali ni dosadašnji predsjednici nisu koristili ovlasti koje su im na raspolaganju.

Predsjednički izbori će biti bitka između stare i nove garde hrvatskih političara

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Njihovo reagiranje na optužbe zaposlenice protiv šefa zapravo je groteskno jer pokazuje kako će, bez obzira na sve, stati uz funkciju do kraja.

AK Siget: ʼNije nas briga za zaposlenicu, samo za šefaʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dejan Kovač je na pitanje o Bleiburgu i Jasenovcu dao fenomenalan odgovor, ali naša javnost to još nije u stanju detektirati.

Još jedni izbori o ustašama i partizanima. Dokad, drugovi?

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Da biste se penjali na hijerarhijskoj ljestvici u funkcionerskom društvu, uopće nije bitan način. Bitno je samo da dođete do funkcije.

Hrvatska je funkcionersko društvo. Ovdje ni fizički rad ni intelekt nisu na cijeni, bitna je samo funkcija...

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: