Mises o toleranciji, religiji i crkvama

4.6.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4

Mises o toleranciji, religiji i crkvama

Liberalizam ograničava svoju brigu isključivo na zemaljski život. Kraljevstvo religije, s druge strane, nije od ovoga svijeta. Dakle, liberalizam i religija mogu postojati rame uz rame, bez dodirivanja njihovih sfera. Ako dođe do točke sudara, nije krivica liberalizma. Liberalizam ne krši to pravilo, ne ulazi u područje vjere ili metafizičke doktrine. Ipak, crkva ima političku moć i često tvrdi da ima pravo regulirati ne samo duhovno biće ljudi, nego i poslove ovoga svijeta. U tom trenutku treba stati na borbene linije.

Tako je to bilo i postignuta je velika pobjeda liberalizma u sukobu nakon kojeg su se crkve morale odreći političke moći, jednom i zauvijek, iako su je prethodno držale tisućama godina. Spaljivanje heretika, inkvizicijski progoni, vjerski ratovi danas pripadaju povijesti. Nitko više ne može razumjeti kako su mirni ljudi, koji su prakticirali svoje pobožnosti dok su prakticirali vjeru unutar četiri zida vlastitog doma, mogli biti stjerani pred sudove, zatvoreni, mučeni i spaljeni. Ali čak i ako crkve danas više ne ulažu uloge ad majorem Dei gloriam, još uvijek postoji velika količina netrpeljivosti.

Liberalizam, međutim, mora biti netolerantan prema svakoj vrsti netolerancije. Ako se mirna suradnja svih ljudi smatra ciljem društvene evolucije, ne može se dopustiti da mir bude poremećen od strane svećenika i fanatika. Liberalizam proglašava toleranciju za svaku vjeru i svako metafizičko uvjerenje, ne iz ravnodušnosti prema ovim "većim" stvarima, već iz uvjerenja da osiguranje mira unutar društva mora imati prednost nad svime i svima. A budući da zahtijeva toleranciju svih mišljenja i svih crkava i sekti, mora ih sve podsjetiti na njihove granice kad god ih nehotice prijeđu. U društvenom poretku koji se temelji na mirnoj suradnji, nema prostora za zahtjeve crkava da monopoliziraju podučavanje i obrazovanje mladih. Sve što njihovi pristaše daju u skladu s vlastitom slobodnom voljom može i mora biti dodijeljeno crkvama; ali ništa im ne smije biti dozvoljeno u odnosu na osobe koje ne žele imati nikakve veze s njima.

Teško je naći način kako bi ta načela liberalizma mogla učiniti neprijatelje među pričesnicima različitih vjera. Ako ona čine nemogućim da se crkve pretvore u sile, ta načela također štite svaku crkvu od prisilnog iseljavanja njenih pripadnika od strane drugih crkava i sekti. Ona moć koju liberalizam oduzima od crkve jednom rukom, vraća joj nazad drugom. Čak i vjerski fanatici moraju priznati da liberalizam ne uzima ništa od njihove vjere, odnosno onoga što vjeri pripada.

Budimo realni, čak i crkve i sekte koje, gdje imaju nadmoć, čine puno u svom progonu drugačijih, također zahtijevaju, tamo gdje se nađu u manjini, toleranciju barem prema sebi. Međutim, taj zahtjev za tolerancijom nema ništa zajedničko s liberalnim načelom tolerancije. Liberalizam zahtijeva toleranciju kao princip, a ne iz oportunizma. Liberalizam zahtijeva toleranciju čak i očigledno besmislenih učenja, apsurdnih oblika heterodoksije i djetinjasto glupih praznovjerja. Liberalizam zahtijeva toleranciju za doktrine i stavove koje se smatraju štetnim i ruševnim za društvo, pa čak i za pokrete koji se neumoljivo suzbijaju. Jer ono što potiče liberalizam na traženje i odobravanje tolerancije, nije razlog da se sadržaj doktrine tolerira, već znanje da samo tolerancija može stvoriti i sačuvati stanje socijalnog mira bez kojeg bi se čovječanstvo moralo vratiti stoljećima u barbarsku prošlost.

Protiv gluposti, besmislenosti, pogrešnog i zla, liberalizam se bori oružjem uma, a ne brutalnom silom i represijom.

Iz knjige "Liberalizam" (Ludwig von Mises, 1927 - p. 31)

 

VIŠE IZ RUBRIKE:
ŠKOLA
Novo na Liberalu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mi vidimo dobro u muškarcima - poruka je koju svojim budućim kupcima šalje Egard Watches.

OVO se zove marketing usmjeren prema muškarcima: Kompanija za luksuzne satove odgovorila Gilletteu (video)

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Trebamo se zapitati što nam je važnije. Je li nama u interesu da susjedu crkne krava ili da i mi i oni imamo više mlijeka?

Dva ključna razloga zašto Hrvatska treba poduprijeti ulazak Srbije u EU

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nije trebalo dugo čekati, na Youtubeu se pojavio odgovor na feminističku reklamu Gillettea.

ʼThe Best She Can Getʼ: Odgovor na Gillette reklamu je brutalan (video)

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Danski ekonomski think thank objavio je analizu u kojoj na 20 stranica uspoređuju dansko i američko gospodarstvo.

Danskim ekonomistima prekipjelo: ʼDanska nije socijalistička, imamo veće ekonomske slobode od SAD-aʼ

Društvo

PIŠE: ĐINO KOLEGA

Feminizam naš svagdašnji i filovanje paprike. S guza. Zvuči kao početak odličnog vica.

Moj najdraži vic o filovanju

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mediji uporno ponavljaju kako je Amerika već imala period kad je najviša stopa poreza na dohodak iznosila preko 90 posto. Ali prešućuju jednu stvar...

ʼGreen New Dealʼ je utopija. Bez obzira na ičije želje, nitko neće plaćati porez od 70%

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Jučerašnji događaji pokazuju da se hrvatska politika nije makla iz 1991. godine. Tada je zemlja bila u ratu, a danas političarima rat nedostaje jer se s aktualnim problemima ne mogu uhvatiti u koštac.

Neka se Plenković i Grmoja fizički obračunaju, inače ljudi neće znati za koga da glasaju

Politika

PIŠE: IVA GRGIĆ

Prozivke Bulja i Grmoje jasno pokazuju da Most ozbiljno puca na desnicu. Plenković je izgubio živce jer su ga pogodili tamo gdje je najslabiji.

Počinje rat na desnici: Hoće li Most preuzeti dio desnog biračkog tijela HDZ-u?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ne postoji takav zakon u Hrvatskoj niti u bilo kojoj drugoj zapadnoj demokraciji, koji zahtijeva od građana da ustanu tijekom intoniranja himne.

Zašto Penava proziva klince? Nitko nije dužan ustati na himnu!

Ekonomija

PIŠE: CHRIS EDWARDS

Velika studija koju su stručnjaci Svjetske banke i Ujedinjenih naroda napravili još 2010. otkriva načine kako protržišne politike mogu umanjiti stradavanje stanovništva u prirodnim katastrofama.

Ekonomija klimatskih promjena: protržišnim reformama protiv posljedica globalnog zagrijavanja

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovo nije prvi put da Nicolas Maduro uvjerava javnost svoje zemlje da ima nadnaravne moći.

Predsjednik Venezuele tvrdi da se vratio iz budućnosti: ʼUvjeravam vas, sve će biti u reduʼ

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Nema socijalističke zemlje koja je ikada uspjela dugoročno ostvariti demokratski sustav. Za to postoji logično objašnjenje.

Demokratski socijalizam je oksimoron - ne funkcionira čak ni u teoriji

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: