Mit o zlatnim osamdesetima

13.11.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
4

Mit o zlatnim osamdesetima

Koliko puta smo čuli priču o osamdesetim godinama prošlog vijeka kao o periodu blagostanja koje bi potrajalo samo da nije bilo uništeno raspadom bivše Jugoslavije? Na žalost, taj period prividnog blagostanja je bio i period ubrzanog razotkrivanja dubljih ekonomskih problema koji svoje korijene vuku desetljećima prije tih, tobože, zlatnih osamdesetih.

Jedan od upečatljivijih simptoma bolesti jugoslovenske ekonomije bilo je ubrzano tiskanje dinara, čime su državne agencije pokušavale zakrpati rastuće deficite. Mada većina nas nije imala priliku da svojim očima vidi kako tiskanje novca izbacuju svježe količine bezvrijednih dinara, oni koji su pokušali nešto kupiti van zemlje tim dinarima su se i te kako mogli uvjeriti u vratolomni pad vrijednosti jugoslovenske valute. Na primjer, od 1983. do 1987. vrijednost dinara, u odnosu na švicarski franak je opala oko 15 puta. 1983. jednim frankom se moglo kupiti oko 50 dinara, a 1987. jedan franak je vrijedio oko 750 dinara. Doljnji grafikon pokazuje da je pad vrijednosti dinara u odnosu na franak u tom periodu bio gotovo eksponencijalan.


Klikni na sliku za uvećani pregled

Ako ste pomislili da je ovo kraj dinarovih muka, prevarili ste se. To je bio samo početak. Grafikon dolje pokazuje period od 1987. do 1989. Crvena linija označava kraj perioda prikazanog na gornjem grafikonu. Pad vrijednosti dinara do 1987., iako strmoglav, gotovo se i ne primijeti kad se usporedi s periodom između 1987. i 1989. godine. 1987. jedan franak je vrijedio oko 750 dinara, a 1989. čak 80.000 dinara.


Klikni na sliku za uvećani pregled

Poslije ovog strmoglavog pada vrijednosti dinara uslijedio je pokušaj monetarnih reformi vlade Ante Markovića, kada je tiskanje dinara obuzdano, a najavljeni su i Markovićevi planovi za restrukturiranje gospodarstva. Ovim bi se postupno zatvarala poduzeća gubitaši, a radna snaga i resursi preusmjeravali u grane proizvodnje u kojima je Jugoslavija imala kakav-takav potencijal da postigne međunarodnu konkurentnost.

Na žalost, Markovićeve reforme su za tadašnje političke strukture bile previše gorka pilula za progutati pa je Marković pao u zapećak, a tradicija zataškavanja dubokih ekonomskih problema je nastavljena još neku godinu. Potom je sve eksplodiralo suludim ratom pa nismo ni imali priliku jasno vidjeti rasplet ekonomskog klupka koje je zamršeno još šezdesetih i sedamdesetih. Umjesto raspleta, vidjeli smo kako je to klupko izgorjelo u plamenu.

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
ZANIMLJIVOSTI
O autoru
Predrag Rajšić je profesor ekonomije na sveučilištu Guelph u Ontariju, Kanada. Rođeni Petrinjac. U slobodno vrijeme piše blog "Loose Ends in Economics". >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BORNA BJEDOV

Kako u isto vrijeme pomoći ljudima kada financijski posrnu da ne padnu na dno i motivirati ih da ne ostanu doživotno ovisni o državnoj pomoći?

Negativni porez na dohodak - staro rješenje za vječni problem

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Ministrica koja godinama postavlja suluda pravila zbog kojih mnogi poduzetnici nisu mogli povući novac iz EU fondova, sada ne prolazi državna pravila. Fali joj jedan papir.

Ministricu stigla njena karma. Trebamo li stvarno imati razumijevanja za tu isteklu vozačku?

Politika

PIŠE: DAVOR NAĐI

Ministar rada i mirovinskog sustava je dao dvije prilično nesuvisle izjave u kojima pobija sam sebe.

Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U županiji s tolikom koncentracijom uhljeba, održavanje demokratskih izbora nema smisla.

U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usprkos optužbama nekih bivših zaposlenica kako tvrtka diskriminira žene, istraživanje je pokazalo da su muškarci bili godinama slabije plaćeni od ljepšeg spola.

Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska dobrim dijelom živi od turizma, ali u medijima se svake godine ponavljaju isti mitovi o štetnosti koje turizam sa sobom nosi.

Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: