Može li država na ovakav način promijeniti naše navike?

PIŠE Branimir Perković
12.6.2017.

Može li država na ovakav način promijeniti naše navike?

Nedavno je izmijenjen Zakon o ograničavanju upotrebe duhanskih proizvoda. Nove izmjene Zakona su donesene velikim dijelom zbog pritiska EU i premda je većina izmjena pozitivna, dvije su problematične s aspekta osobnih sloboda i prava na izbor - otvoreno pokušavaju manipulirati i usmjeravati ljude na one osobne odluke koje je odredio centralni državni planer. Ali, najviše od svega je problem u konzistentnosti i nejednakom tretmanu različitih potencijalno štetnih supstanci ili onih čija pretjerana konzumacija dovodi do ozbiljnih zdravstvenih problema.

Hitler prvi državnik koji je pokušao zabraniti pušenje

Spomenimo povijesni kontekst državnih kampanja protiv pušenja. Prva javna državna kampanja protiv pušenja je pokrenuta u nacističkoj Njemačkoj još tijekom 1930-ih. I prije su u Njemačkoj i drugim državama postojale inicijative i javne kampanje protiv pušenja, ali nikada nisu bile potpomognute državnim organima. S klasično liberalne pozicije, u tome da se određeni broj ljudi ujedini u kampanji da bi dokazali štetnost pušenja nema nikakvog problema sve dok ta kampanja nije nasilna i ne prisiljava pojedince da mijenjaju svoje navike. Međutim, kada to čini država, postavlja se pitanje o intenzitetu i vrsti te kampanje jer svaka državna akcija sadrži opasnost od prerastanja u autoritativno ukidanje osobnih sloboda u ime „poželjnog ponašanja“.
 
Adolf Hitler je smatrao da je pušenje „dekadentno“ i „bijes Crvenog Čovjeka (sjevernoamerički Indijanci) protiv Bijelog Čovjeka, osveta za alkohol“, iako je i sam u ranim godinama života bio teški pušač. Čak je pokušavao i sasvim zabraniti pušenje u vojsci, ali vojno vodstvo se protivilo tome kao i sami vojnici. Duhan ima umirujući efekt kroz razne biološke nuspojave, kao npr. snižavanje tlaka i u stresnim situacijama kao što je rat sigurno pomaže u smirivanju i samokontroli vojnika. Paradoksalno, dok je Hitler zagovarao zabranu pušenja u vojsci, istodobno je i zagovarao da se vojnicima daju druge psihoaktivne supstance koje bi koristili za smirenje ili trenutačno poboljšanje fizičkih funkcija, kao npr. heroin.
 
Nacional-socijalizam vs. liberalizam

S aspekta nacional-socijalističke ideologije, koja je kolektiv uzdizala iznad pojedinca te jedinu vrijednost u individui gledala kroz njegov doprinos kolektivu, antipušačke kampanje imaju savršenog smisla. Ako je kolektiv stavljen iznad individue, a individua postoji samo kroz svoju službu kolektivu, tada sama individua ne postoji, već je ona dio kolektivnog nadorganizma. Stoga individua nema pravo raspolagati svojim tijelom kako želi jer to nije individualno tijelo, nego dio kolektiva, i samo kolektiv ima pravo određivati kako bi se to tijelo trebalo ponašati i prema njemu odnositi. Kolektiv je narod, a država i državno vodstvo su glava tog kolektiva pa samo oni imaju pravo upravljati društvenim, kulturnim, moralnim, psihičkim i fizičkim aspektima kolektiva, a kako je individua ništa više od pukog dijela kolektiva, i aspektima pojedine osobe, tj. pojedinac nema osobna prava i sasvim je pod kontrolom države.

Klasični liberalizam na društvo, kolektiv, gleda kao na skup individua koje svojim slobodnim osobnim odlukama stvaraju društvene, kulturne, moralne, psihičke i fizičke aspekte društva, ali pojedinac uvijek ima pravo na vlastitu osobnu slobodu. Ukratko, u liberalizmu pojedinci stvaraju društvo, u nacionalsocijalizmu (kao i komunizmu, socijalizmu, teokraciji itd.) država stvara društvo, a pojedinac praktički ne postoji. Stoga nije nimalo iznenađujuće da su prve državne antipušačke kampanje počele u Trećem Reich-u jer tijelo osobe nije bilo njeno tijelo, već samo vlasništvo države, a pušenje kao aktivnost koja ima štetne posljedice na zdravlje je u principu uništavalo državnu imovinu. Nama je to danas možda bizarna ideja, ali je ona u samoj suštini totalitarističkih kolektivističkih ideologija.

Moralno upitna ideja

Vratimo se ipak u sadašnjost. Sama ideja da država diktira da određeni proizvod bude označen slikama i riječima kojima je jedina svrha manipulacija i da se proizvođači na to zakonski prisile pod prijetnjom državnog represivnog aparata, je moralno upitna.
 
Nemojmo miješati kruške i jabuke, ovdje se ne radi o tome da određena toksična ili zapaljiva supstanca bude označena kao takva s obaveznim upozorenjem na kutiji, ovdje se radi o tome da se zakonski određuju sredstva manipulacije koja moraju biti stavljena na određene proizvode da bi se postiglo određeno ponašanje.

Da budem savršeno jasan: pušenje je jako štetno za zdravlje i zbog posljedica pušenja godišnje umiru na milijune ljudi, ali ovime se otvara pandorina kutija.
 
Pušenje nije jedina aktivnost, ili loša navika, koja je vrlo štetna za zdravlje. Alkohol je također iznimno štetan, i ne samo fizički već i psihički, te uz vrlo negativne zdravstvene posljedice ostavlja i vrlo negativne društvene i psihološke posljedice, a istraživanja pokazuju da je jedan od glavnih pokretača zločina. Zašto onda, upotrebom iste argumentacije koja se koristi za pušenje, na svakoj boci pive ne stoji velika slika negativnih posljedica alkohola, kao slika ciroze jetre ili scena ubojstva kojemu je kumovao alkohol? Koristimo li istu argumentaciju, prije bi trebali takve prizore staviti na boce alkoholnih pića nego na duhanske proizvode, jer alkohol osim fizičkih ima i direktne negativne društvene posljedice. Statistike o nasilnim zločinima pokazuju da je gotovo pola potaknuto alkoholom, a oko 40 % seksualnih nasrtaja počinjavaju ljudi pod utjecajem alkohola.

Zašto ne postoji zakon koji bi određivao da svaka boca pive ima sliku s stravičnim posljedicama alkohola i statističkim podatkom o utjecaju alkohola na zločin?

Tko želi živjeti u takvom svijetu?

Ne moramo stati kod alkohola. Koristimo li istu argumentaciju, i fast food te sve vrste gaziranih pića bi trebali imati isti tip oznaka. Odavno se govori o epidemiji pretilosti, a uz nedostatak fizičke aktivnosti jedini uzrok je prevelik unos kalorija, posebice šećera i ugljikohidrata. Gazirana pića i „voćni“ sokovi puni su šećera, a dokazano je da je šećer jedan od glavnih uzročnika pretilosti i time raznih bolesti kao što su dijabetes i krvožilne bolesti. Isto vrijedi i za slastičarske proizvode.

Brza hrana je prepuna soli, šećera, masti i drugih štetnih sastojaka te kao takva predstavlja ogroman rizik za zdravlje. Jedna od većih opasnosti za zdravlje dolazi i iz pekarskih proizvoda, koji sadrže ogromne količine soli da bi se poboljšao okus, a prevelik unos soli u organizam je katastrofalan za zdravlje.
 
Zamislite svijet u kojem ujutro kupujete kruh, a na njemu slika nekrotičnog stopala prouzrokovanog dijabetesom. Zaželite se slatkoga, odete u slastičarnicu, a svaki proizvod oblijepljen slikama začepljenih arterija, otvorenog prsnog koša s porukom o tome koliko je srčani udar opasan itd. Odete u trgovinu za Uskrs svom djetetu kupiti čokoladnog zeku sa slikom inzulinske injekcije na poleđini. Iza večernjeg izlaska, u kojem ste popili malo previše piva sa slikom ciroze jetre, svraćate do fast fooda na hamburger omotan u foliju sa slikom otvorene rane koja ne zarasta zbog dijabetesa. Je li to svijet u kojem želite živjeti? A to je samo mali dio aktivnosti i proizvoda koji su potencijalno štetni te postoji opravdanje za „tjeranje straha u kosti“.
 
Tržište je već našlo rješenje

Ipak, kao i u mnogim drugim situacijama, od loših ideja državnog birokratskog aparata koji teži tome da sve stavi pod svoju kontrolu, u pomoć stiže privatna inicijativa, domišljatost i tržišne sile.
 
Prvi zakon tržišta kaže da gdje postoji potražnja, tu postoji i ponuda. Ako država svojim propisima stvori zakone koji će stvoriti novi problem (većinom je to slučaj), u ovom slučaju odbojne slike na duhanskim proizvodima, time stvara i potražnju za rješenjem toga problema, a tu će tržište popuniti samo sebe i stvoriti ponudu takvih rješenja.

Nije prošlo ni nekoliko tjedana od izmjene Zakona do raznoraznih rješenja do kojih su došli pojedinci kojima je smetao problem te se već stvorilo i malo tržište raznih načina za prikrivanje nepoželjnih, silom nametnutih slika.

Jedna prodavačica je u cijeloj situaciji pronašla način i da se okoristi novim Zakonom te je kupcima duhanskih proizvoda nudila ljepljive sličice za prikrivanje slika na pakiranjima. Time je i povećala svoj promet i prihode. Razmislite malo o tome i divite se snazi ljudske domišljatosti i slobodnotržišnih zakonitosti, jedna prodavačica je pronašla način da nadmudri sve domaće i europske birokrate koji su potrošili sate i sate na osmišljavanje ovog rješenja.

Potrošači su se snalazili i sami pa je prodaja tabakeri (metalnih kutijica za držanje duhana) jako porasla, a ljudi sami izrađuju uloške u kojem drže duhan. Neki čak i prodaju takve kutijice onima koji nemaju vremena ili vještine da ih naprave sami. Stvorio se jedan sasvim novi mali tržišni segment.

Tržište, ljudska domišljatost, sloboda duha i ljudska suradnja uvijek pobjeđuju loše državne propise i zakone kojima ograničavaju tržišne i individualne slobode. U toj situaciji, državna birokracija opet pokušava naći novi odgovor na prilagodbu tržišta, ali ona uvijek kasni za tržištem jer je tržište slobodnije i puno prilagodljivije od države. Tužna stvar je u tome što su slobodni pojedinci prisiljeni plaćati velike poreze državi da bi se državni birokrati i uhljebi bavili time kako ograničiti slobode istih ljudi kojih ih financiraju, od kojih žive i kojima bi trebali biti zahvalni te raditi u njihovom interesu, a ne protiv.





Vezano
Jesu li lopovi ugostitelji ili je lopovska država?
Neka susjedu crknu dvije!
Pušači već uplaćuju u proračun trostruko više od troškova njihovog liječenja, ali novac ne završi u zdravstvu
Neki vozači Ubera prosvjeduju - protiv čega? Protiv osnova ekonomije
Tko je tu lud? Novcem iz proračuna potiču proizvodnju šećerne repe, a onda oporezuju proizvode sa šećerom
Reforma na hrvatski način: Umjesto rasterećenja - opterećenje
Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje
Načelniku Murtera se ne sviđa zakon ponude i potražnje, poziva državu da uradi nešto
Objašnjeno: Zašto su neki hrvatski proizvodi jeftiniji u inozemstvu nego u Hrvatskoj?
Ovako je pisao Mises o prohibiciji alkohola i droga 1927.
Promidžba modernog ropstva pod krinkom skrbi za stare i nemoćne
Mržnja prema Srbima je skroz besmislena i štetna za Hrvatsku
Bezvremenske lekcije: M. Friedman objasnio zašto je privatni sektor efikasniji od države
Provjera istinitosti: Smanjuje li se hrvatski javni dug?
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Jutarnji proglasio norvešku ministricu zdravstva desnom populisticom jer ne želi proganjati pušače
Kako su umirovljenici shvatili da ih država pljačka
Nanny State Index: Njemačka i Češka najslobodnije u EU, a pogledajte kako stoji Hrvatska
Kujundžić opet mulja: Dodatno oporezivanje piva NEĆE spasiti zdravstveni sustav
Zaboravite marihuanu! Ovo su ovisnosti u kojima su mladi Hrvati prvaci EU
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Plakat sa slikom jabuke koju nagrižu crvi podsjetio je mnoge na nacističku propagandu protiv Židova.

Izbori u Švicarskoj: Konzervativci optuženi za kopiranje nacističke propagande, zelene stranke u porastu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Čehoslovački vođa Dubček pokušao je reformirati socijalizam. To se Sovjetima nije svidjelo pa su im poslali 2.000 tenkova...

Na današnji dan: Sovjeti ugušili Praško proljeće u krvi - okupacija Čehoslovačke

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mogla je odbiti rad u veleposlanstvu, zaposliti se u privatnom sektoru i pisati na Facebooku što želi.

Ne, suspenzija rasističke diplomatkinje nema nikakve veze sa slobodom govora

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Seksualna orijentacija nije uvjetovana svjetonazorom niti je svjetonazor uvjetovan seksualnom orijentacijom. Zašto onda LGBT udruge promiču jednu ekstremističku ideologiju?

Zašto CroL-u smeta slobodno tržište?

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ova dva pitanja su ključna u otkrivanju liberala od ostalih. Gotovo nepogrešivo...

Tko je liberal, a tko nije? Postoji jedan vrlo jednostavan i brz način da to otkrijete...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Donedavno se o tome govorilo isključivo u libertarijanskim krugovima, a sada su tu ideju počeli širiti i političari s puno širim spektrom birača.

Bruto plaća na ruke - ideja koja nailazi na plodno tlo među hrvatskim političarima. Što vi mislite?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije trećine HDZ-ovaca se slaže s izjavom da su imigranti najveća prijetnja europskoj kulturi...

Diplomatske nevolje: Kolinda i Plenković će teško naći u HDZ-u kadrove koji nisu ksenofobni

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Most je pokrenuo inicijativu koju su već ranije pokretale i druge političke stranke. Njena jedina svrha je ubiranje jeftinih poena na dezinformiranju građana.

Voda, vodoopskrba i prava - umjesto rasprave o pravom problemu, širi se strah od privatnika

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kako Trumpove carine utječu na poduzetnike najbolje pokazuje podatak da je mišljenje voditelja trgovine u SAD-u trenutno najpesimističnije u zadnjih 25 godina.

Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Naslov koji polazi od pretpostavke da osoba ne može biti sekularist i vjernik u isto vrijeme, krajnje je pogrešan i manipulativan.

N1 televizija obmanjuje javnost: Sekularizam i ateizam nisu jedno te isto

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Analiza intervjua s kandidatom HSLS-a za predsjednika RH. Moram priznati da me u mnogim stvarima razočarao...

Kovač je po pitanju osobnih sloboda kao Dalija Orešković. Srećom, u ekonomiji je puno bolji

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Međunarodne korporacije imaju zaštitu LGBT prava u svome kodeksu, što je s tržišne strane posve razumljivo. To je razveselilo lijeve udruge koje posve nesvjesno slave kapitalizam.

Privatna korporacija kao posljednja linija obrane LGBT prava u Mađarskoj

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: