Novac Europske unije neće spasiti Hrvatsku od propadanja

10.5.2021.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Novac Europske unije neće spasiti Hrvatsku od propadanja

Nacionalni plan oporavka i otpornosti je dovršen i za nekoliko dana će biti poslan u Bruxelles. Hrvatska polaže u milijarde koje će dobiti iz EU za koje je Nacionalni plan preduvjet, što bi trebalo dovesti do renesanse gospodarstva.

Iako se sami Plenković hvalio iznosom koji bi Hrvatska trebala dobiti na temelju toga plana, sam plan je na brzinu sklepani dokument koji bi trebao biti podloga za ono što je praktički samo prošenje novaca od EU. Radi se o pozamašnom dokumentu na više od 1.000 stranica, ali to je samo formalizam, suština je prazna.

Ideja EU je da te silne novce uvjetuje određenim reformama, tako da je slavlje preuranjeno. Najvjerojatnije će se Bruxelles sažaliti nad siromašnom Hrvatskom i u puno stvari gledati kroz prste, ali sama suma novaca neće spasiti Hrvatsku iz stanja koje se može najbolje opisati kao relativno nazadovanje.

Hrvatska je 2019. izlazila iz izgubljenog desetljeća po pitanju ekonomskog rasta. Tek te godine je BDP Hrvatske isplivao iz minusa u koji je upao nakon krize 2008. Razvijenost Hrvatske u odnosu na prosjek EU je 2019. bio isti kao i 2008. dok su usporedive države tzv. Nove Europe sve redom naveliko napredovale u svom putu prema konvergenciji razini razvoja najrazvijenijih država EU tj. sve su se više približavale prosjeku EU. Hrvatska je od 2008. do 2019. ostala na istoj udaljenosti od tog prosjeka, oko 65%. To razdoblje se može slobodno opisati kao izgubljeno desetljeće i upravo zahvaljujući tome je Hrvatska dobila relativno velik iznos od EU.

Sve da Hrvatska iskoristi sav novac koji može dobiti od EU, to neće promijeniti dugoročni trend ekonomskog rasta. A taj dugoročno trend je prenizak za državu na razini razvoja Hrvatske. Hrvatska ustvari gospodarski raste po stopama puno razvijenijih ekonomija, a nalazi se na puno nižoj razini. To dugoročno znači da će Hrvatska uvijek ostati na istoj udaljenosti od razine bogatstva razvijenih zemalja tj. da se ne događa proces konvergencije, po čemu je jedinstvena država u EU. Sve siromašnije države EU, koje se nalaze ispod prosjeka EU, konvergiraju razinama razvoja najbogatijih država tj. približavaju se prosjeku EU. Sve osim Hrvatske.

Nizak rast produktivnosti rada, neefikasno pravosuđe, katastrofalno loš javni sektor, slab izvoz po stanovniku...gotovo svi podaci pokazuju da Hrvatska trenutno nema kapaciteta da počne sustizati razvijene države EU. Dapače, čudo je kako uopće drži korak za njima.

Pobornici ideje da će milijarde iz EU spasiti Hrvatsku bi mogli povući paralelu s Marshallovim planom, programom pomoći kojim je SAD nakon 2. svjetskog rata pomagao Europi u obnovi. Ali zaboravit će spomenuti činjenicu ili je neće uopće biti svjesni - da je glavni utjecaj Marshallovog plana bio regulatorni a ne financijski. Rušenje trgovinskih barijera, deregulacija te reforma javnog sektora i pravosuđa su imali glavni učinak na rast gospodarstava Europe, a ne sami novčani iznos. Vrijednost samog Marshallovog plana je iznosila 15 milijardi tadašnjih dolara, što bi iznosilo 130 milijardi dolara 2019. prevedeno u rast BDP-a, financijski impuls je bio odgovoran za tek 0,5 % rasta BDP-a država zapadne Europe 1948.-1951. Europski plan oporavka koji je izglasan 2020. iznosi višestruko više, čak 750 milijardi eura. Sigurno je da neće imati isti učinak kao Marshallov plan.

Uostalom i nacionalni plan oporavka i otpornosti predviđa da će utjecaj novca koji će Hrvatska dobiti od EU biti relativno slab i da će taj utjecaj brzo padati, s 1,4 postotnih bodova rasta BDP-a sljedeće godine na 0,2 postotna boda 2025. A to su projekcije za idealnu situaciju u kojoj Hrvatska uspješno povlači sav dostupni iznos, što nije samo optimistično nego je sasvim nerealno. Problem je upravo u sposobnostima same Hrvatske koja nema institucionalne mogućnosti da povuče taj novac, a kamoli da ga efikasno iskoristi.

Uzdati se u to da će potencijalnih 49 milijardi kuna od EU izvući Hrvatsku iz stanja relativnog nazadovanja je nerealno i u najpovoljnijim uvjetima. To nije krivnja same EU nego Hrvatske, koja odbija poduzeti radikalne reforme s ciljem oslobađanja svog ekonomskog potencijala. Nažalost, Hrvatska na EU gleda kao na sponzora koji će održavati "naš način života", a to podrazumijeva glomazan i neefikasan javni sektor, korumpirano pravosuđe, prezaduženo zdravstvo, neodrživ mirovinski sustav, lošu investicijsku i poduzetničku klimu te u konačnici demografsko odumiranje.

Umjesto da na EU gledaju kao priliku za rast izvora, restrukturiranje nisko produktivnog gospodarstva i reformiranje javnog sektora, Hrvatska je zadovoljna prošnjom financijske pomoći od EU. Novci koje dobiva od EU mogu biti sredstvo kojim će se olakšati reformiranje Hrvatske i konvergencija prema prosjeku bogatstva EU, ali oni ne mogu biti ono što će ostvariti te ciljeve, samo olakšati njihovo ostvarenje.

Sve reforme koje Hrvatska obećava EU za te novce su samo kozmetičke prirode i ustvari samo dodatno kompliciraju institucionalnu zamršenost. A Hrvatska ima toliko zamršene institucije da praktični više ne funkcioniraju. Da bi profunkcionirale potrebno je rasjeći gordijske čvorove korjenitim reformama, a ne ih dodatno zamrsiti novim kvazi-reformama.

 

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!
Liberal nije komercijalni portal, ne financira se korporativnim oglašavanjem niti iz državnog proračuna. Jedini način da ostanemo politički i ekonomski neovisni je uz tvoju pomoć. Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr >>VIŠE
Vezano
Hrvati među nacijama koje najmanje vjeruju svojoj vladi i EU institucijama
Plenković je Hrvatsku pretvorio u socijalni slučaj Europske unije
Faktograf se čudi što EU financira portale koji kritiziraju EU dužnosnike
Mrsić i Faktograf obmanjuju javnost: Hrvatski minimalac nije ʼna začelju EUʼ
Jesu li učitelji u Hrvatskoj potplaćeni i nedovoljno cijenjeni? Postoji način da to provjerimo...
Dan kada su se hrvatski ljevičari razočarali u EU birokraciju i njene regulative
Verhofstadt spustio euroskepticima: ʼAko želite uspoređivati nešto sa Sovjetskim Savezom, pokažite prstom u Westminsterʼ
Većina zemalja EU ukinula PDV na putnički željeznički prijevoz, Hrvatska nije među njima
Nova grčka vlada najavljuje zaokret: ʼGrčka će postati najprivlačnija država za strane investitoreʼ
Sinčić i Kolakušić sramote Hrvatsku pred cijelom Europom
Tko je Ursula von der Leyen, nova predsjednica Europske komisije?
Ono kad konzervativci pozivaju na socijalističku revoluciju
Ono kad se najveći euroskeptici u Hrvatskoj posvađaju zbog briselske plaće
I SDP kapitulirao pred populizmom: Zašto banke ne nude kredite s istom kamatom u Njemačkoj i Hrvatskoj?
Kurzu prekipjelo: ʼNe treba nam EU regulirati kako da pržimo šnicleʼ
Švicarci idu na referendum zbog Bruxellesa: Hoće li se odreći prava na oružje?
Ovaj lik predaje na FPZG-u, širi teške dezinformacije i tvrdi da našom politikom vlada ʼneoliberalizamʼ
Dan Europe nema veze s antifašizmom. Evo što Europa danas slavi...
Europska unija u brojkama: Što se promijenilo zadnjih 5 godina?
Kad političari kažu da će se izboriti za više novca iz EU fondova - lažu
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Web shop
PRIKAŽI VIŠE
Pretraži Liberal
Unesite pojam koji želite pretražiti
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Udruga "Liberal.hr"
O UDRUZI | UČLANI SE | DONIRAJ

PODRŽITE LIBERAL.HR:

IBAN za donacije: HR5923900011101229527
Model plaćanja: 00, poziv na br. primatelja: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT: HPBZHR2X)
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: